Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-299/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ZS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika MS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri d.o.o. Split, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj Ovr-3167/2021 od 28. srpnja 2023., dana 17. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj Ovr-3167/2021 od 28. srpnja 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje o ovrsi kojim je pod točkom I. izreke odredio predloženu ovrhu temeljem Sporazuma o osiguranju tražbine osnivanjem založnog prava na nekretnini i ugovora o zajmu od 20. prosinca 2016. solemniziranog po Javnom bilježniku Mariji Ivančić u Solinu, dana 20. prosinca 2016. pod brojem OV- 24641/16, kao ovršne isprave, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 30.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja sa zateznom kamatom od 21. prosinca 2017. do isplate kao i radi naplate troškova ovog ovršnog postupka zajedno sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, na nekretnini u vlasništvu ovršenika i to na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina],

- zabilježbom ovrhe na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine te namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog njenom prodajom.

Pod točkom II. izreke ovrhovoditelju se priznaje trošak u iznosu od 711,05 eura/5.357,46 kuna.

2. Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), u vezi odredbe čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. – dalje: OZ), predlaže da se rješenje preinači i odbije prijedlog za ovrhu, podredno ukine i vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Iz sadržaja spisa proizlazi da je rješenjem o ovrsi poslovni broj poslovni broj Ovr- 3167/2021 od 28. srpnja 2023. (stranica 24 spisa) prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja radi ovrhe na nekretninama ovršenika na temelju ovršne isprave ugovora o zajmu sa Sporazumom o osiguranju tražbine osnivanjem založnog prava na nekretnini i od 20. prosinca 2016. solemniziranog po Javnom bilježniku (stranica 5 do 8 spisa).

5. Solemnizirana ovršna javnobilježnička isprava ima značaj ovršne isprave i proizvodi pravne učinke sve dok pravomoćnom sudskom odlukom ne bi bila stavljena izvan snage pa i u konkretnom slučaju ista će proizvoditi pravne učinke sve dok ga, eventualno, u nekom postupku, nadležno tijelo (sud) u odnosu na ovršenika ne stavi izvan snage. S obzirom da nije utvrđeno da je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je da je bez učinka (čl. 50. st. 1. toč. 3. OZ-a) žalbeni navodi ovršenika kojima obrazlaže svoje tvrdnje o ništetnosti ovršne isprave nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi.

6. Iz sadržaja ovršne isprave (stranica 5 do 8 spisa) proizlazi da je, radi osiguranja tražbine iz čl. 1. st. 1. Sporazuma i Ugovora, ugovoreno zasnivanje založnog prava na nekretninama ovršenika označenoj kao č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] (čl. 4. i 5.), koja založno pravo je upisano u zemljišnim knjigama pod brojem Z- 34458/2016 (stranica 16 spisa), s tim da je ovršenik kao založni dužnik suglasan da se, za slučaj neisplate tražbine iz članka 1, st. 1. Ugovora, odnosno ukoliko dužnik do 20. prosinca 2017. ne ispuni svoju obavezu povrata pozajmljenog iznos, može neposredno provesti prisilna ovrha na založenim nekretninama (čl. 6.).

7. Ovršenik ističe žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a, koji razlog postoji ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena (čl. 75. st. 1. i 2. OZ-a).

8. Međutim, odredbom čl. 77. st. 1. OZ propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. toga Zakona, na postojanje kojih okolnosti se u žalbi ne upire, pa se onda time ne može pozvati niti na odredbu čl. 75. st. 5. i čl. 80.b st. 3. OZ-a, koji određuju posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini.

9. I prema Zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022.) žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži (čl. 80. b OZ-a) ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80. b st. 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

10. Nadalje, ovršenik je istaknuo prigovor povrede njegovog prava na poštivanje doma, a koje mu je pravo zajamčeno čl. 8. stav.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 34. stav. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.).

11. Međutim, s obzirom da je ovršenik kao založni dužnik koji je bio vlasnik predmetnih nekretnina u vrijeme sklapanja Ugovora, pristao na dobrovoljno zasnivanje založnog prava na nekretninama, treba zaključiti da u ovršnom postupku pokrenutom temeljem ovršne isprave kojom je založni dužnik izričito dao suglasnost za zasnivanje založnog prava na nekretninama i provođenje ovrhe na nekretnini radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja ovršenik nema pravo isticati prigovor prava na dom. Naime, prema čl. 336. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno.

12. Ovršenik je dobrovoljno prihvatio svoju nekretninu kao instrument osiguranja te izričito pristao da, u slučaju neisplate pozajmljenog iznosa, vjerovnik naplati nepodmireni dug njegovom prodajom, pa se može zaključiti da je slobodno sklopio taj ugovor i pristao da se dug osigura istom nekretninom kao instrumentom osiguranja te da je bio svjestan mogućnosti pokretanja ovršnog postupka ukoliko se taj dug ne otplati (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-2930/2019 od 14. studenoga 2019.).

13. Nadalje, prema pravnom stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske u odluci (broj: U-III-2930/2019 od 14. studenoga 2019., www.usud.hr) kada se radi o sporu između privatnopravnih osoba, u takvim slučajevima mehanizmi vaganja suprotstavljenih privatnih interesa stranaka su u pravilu već utjelovljeni u domaćem zakonodavstvu koje propisuje odgovarajuće pravne lijekove i postupke koje je privatna osoba dužna poduzeti odnosno pokrenuti radi zaštite prava na dom pa u takvom postupku nije nužno da neovisni sud važe te interese.

14. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III-3666/2015 od 11. svibnja 2016., kojom odbija tužbu podnositeljice, ukazuje na razliku kada je predmet ovrhe iseljenje iz stana u kojem podnositelj živi (kao nastavak parničnog postupka na iseljenje) ili kada je naložena javna prodaja nekretnina u vlasništvu radi namirenja novčane tražbine, kao što je ovdje slučaj.

15. Naime, kada je naložena javna prodaja nekretnina u vlasništvu radi namirenja novčane tražbine, ovršenik može izbjeći prodaju (i posljedično iseljenje) ako namiri tražbinu ovrhovoditelja, pa se, prema uvjerenju ovog suda, u konkretnom slučaju pravo ovrhovoditelja kao vjerovnika preteže nad pravom ovršenika kao vlasnika nekretnine.

16. Slijedom svega navedenoga, a budući da pobijano rješenje o ovrsi nema takvih nedostataka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar