Poslovni broj: R1-23/2024-4
Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Jadranki Orlović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnicima Vladi Sevšeku i Jurici Sevšeku, odvjetnicima OD Sevšek & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv 1. protustranke NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa]. protustranke IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Nebojši Vitezu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. Varaždin, radi uređenja međe, 17. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojim predlaže da se uredi međa nekretnine čkbr. [katastarska čestica], dvorište površine 431 m2, kuća i gosp. zgrada površine 133 m2, sve u Fičuru, ukupne površine 564 m2, a koja je u vlasništvu predlagatelja, i nekretnine čkbr. [katastarska čestica] dvorište površine 341 m2, kuća i gosp. zgrada površine 223 m2, sve u Fičuru, ukupne površine 564 m2, koja je u vlasništvu protustranaka, na način da na predmetnoj čestici liniju međe utvrdi kako bi odvojio dijelove nekretnine od kojih je dio u vlasništvu predlagatelja, a dio u vlasništvu nasljednika protustranke, a sve prema posjedu koji stranke uživaju kao neosnovan.
II. Nalaže se predlagatelju DŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da protustrankama NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], i IŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 137,50 EUR (sto trideset sedam EUR i pedeset centi), u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je podnio prijedlog protiv protustranaka radi uređenja međe. U prijedlogu navodi da je izvanknjižni vlasnik i posjednik nekretnine koja je u zemljišnim knjigama označena kao čkbr. [katastarska čestica], dvorište površine 431 m2, kuća i gosp. zgrada površine 133 m2, sve u Fičuru ukupne površine 564 m2, upisano u posjedovni list 1395, k. o. [katastarska općina]. Protustranke su temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane Vršitelja dužnosti javnog bilježnika Valentine Žganec, poslovni broj: O.1704/2018, UPP-OS-169/2018, od dana 26.10.2018., iza pok. IŠ DŠ, naslijedili nekretnine upisane u posjedovni list br.1396, k. o. [katastarska općina], i to: dio čkbr. [katastarska čestica], dvorište površine 341 m2, kuća i gosp. zgrada sa 223 m2, sve u Fičuru, ukupne površine 564 m2, i to ½ NŠ i ½ IŠ. Predlagatelj i protustranke posjeduju predmetnu nekretninu na način da svaka posjeduje i koristi dio predmetne nekretnine. Nekretnina je upisana u zemljišnim knjigama kod Zemljišnoknjižnog odjela Novi Marof, dok je posjed evidentiran kod Odjela za katastar nekretnina Novi Marof, a zemljišnoknjižno stanje predmetne nekretnine nije usklađeno s katastarskim stanjem iste. U katastru je čkbr. [katastarska čestica] evidentirana sa površinom od 1128 m2 (u posjedovnim listovima br. 1395 i 1396 k. o. [katastarska općina]), dok je površina iste upisana u ZK 2158 m2, vjerojatno zbog toga što je došlo do diobe zemljišnoknjižne čkbr. [katastarska čestica] od koje su nastale katastarske čkbr. [katastarska čestica] u površini od 1128 m2 i katastarska čkbr. [katastarska čestica] u površini od 231 m2, a koje u naravi uživa predlagatelj. Predlagatelj je upisan kao posjednik čkbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu br. 1395 k. o. [katastarska općina], u površini od 564 m2. Radi otklanjanja svake sumnje kojeg je dijela predmetne čestice predlagatelj vlasnik, isti kratko obrazlaže i historijat stjecanja vlasništva nekretnine. Predlagatelj DŠ stvarni je vlasnik i posjednik dijela zemljišnoknjižne čestice čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u dijelu površine od 564 m2, a kako je naznačeno u posjedovnom listu br. 1395 k. o. [katastarska općina] koju je kupio od MŠ DŠ što je razvidno iz ugovora o kupoprodaji od 17.9.1984. i dodataka ugovoru od 29.9.1984 i 23.06.1985. Predmetna je nekretnina bila u izvanknjižnom vlasništvu prednika predlagatelja i njegovih predaka dugi niz desetljeća. Iz dobrovoljne nagodbe sklopljene davne 1948. razvidno je da je tadašnja vlasnica predmetne nekretnine LŠ iz [adresa] prodala istu MŠ iz [adresa]. Između istih je stranaka godine 1950. sklopljena dobrovoljna nagodba kojom LŠ prodaje MŠ svoju štalu i gospodarske zgrade. LŠ je još uvijek upisana u zemljišnim knjigama, na suvlasničkom dijelu 6, u 12/192 dijela, dok ostale upisane osobe predlagateljima nisu poznate. U navedenim se nagodbama predmetna nekretnina vodila pod kućnim brojem 32, Jalševec. Predmetna je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao voćnjak u Fičuru površine 2158 m2, ali u naravi su na predmetnoj nekretnine izgrađene kuća i gospodarske zgrade, dok je ostalo dvorište, te navedeno posjeduju predlagatelji u površini od 564 m2. U posjedovnom listu br. 1395 k. o. [katastarska općina] kao posjednik je upisan predlagatelj DŠ, međutim predmetna je nekretnina u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu, odnosno suvlasništvu, predlagatelja i njegove supruge u ½ dijela, budući da je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Dio predmetne nekretnine u površini od 564 m2 posjedovao je pok. IŠ DŠ, što je razvidno iz posjedovnog lista br. 1396 k. o. [katastarska općina], ali prema rješenju o nasljeđivanju donesenog od strane Vršitelja dužnosti javnog bilježnika Valentine Žganec, poslovni broj: O.1704/2018, UPP-OS-169/2018, od dana 26.10.2018. godine, iza pok. IŠ DŠ nasljednici i izvanknjižni vlasnici su NŠ i IŠ, slijedom čega predlagatelji predlažu da se angažira ovlašteni inženjer geodezije radi označavanja međe, odnosno da se razgraniči predmetna nekretnina prema stvarnom posjedovnom stanju i stanju vlasništva između predlagatelja i protustranaka. Predlagatelj DŠ stekao je katastarsku česticu čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (vjerojatno nastalu diobom zemljišnoknjižne čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenog s CŠ i KŠ na kojem su potpisi prodavatelja ovjereni kod javnog bilježnika Nade Vidović Džidić iz Novog Marofa dana 30.4.2007. pod brojem OV-3997/07. Predlagatelj je kao kupac, sukladno odredbama navedenog ugovora, platio porez na promet nekretnina (rješenja u prilogu). Prednici predlagatelja bili su izvanknjižni vlasnici predmetne nekretnine. Kao posjednici bili su upisani KŠ D i PŠ, iza kojih su kao posjednici upisani FŠ i ŽŠ u posjedovnom listu br. 247, a ŽŠ N u posjedovnom listu br. 1409, sve k. o. [katastarska općina]. Međutim, predlagatelji uživaju posjed predmetne nekretnine sve od sklapanja predmetnog ugovora o kupoprodaji, sukladno kojem su odmah po isplati cijene stupili u posjed nekretnine. Smatra da je potrebno urediti među duž čkbr. [katastarska čestica] radi opasnosti od smetanja posjeda i usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja sa stvarnim posjedovnim stanjem i stanje vlasništva između predlagatelja i protustranaka.
2. Protustranke u odgovoru na prijedlog navode da prijedlog smatraju nedopuštenim pa isti treba odbaciti. Već sam uvid u sadržaj prijedloga za uređenje međe, i to određenje nekretnina između kojih je potrebno urediti među i više je nego dovoljan da se zaključi da je zahtjev nedopušten. Prema čl. 9. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kada je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedna nekretnina. Prema čl. 103. stavak 1. i 2. toga zakona ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Prema čl. 4. Zakona o zemljišnim knjigama zemljište je u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Prema čl. 19. stavak 1. i 2. u zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo koje se može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u čl. 23. stavak 1. i 2. određuje da je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina katastarska čestica, da je ista dio područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Prema čl. 25. stavak 1. i 4. granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljišnoj površini uređeni posebnim propisima, određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama. Prema čl. 26. stavak položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. Zakona. Dakle već izneseni sadržaj zahtjeva kao i iscrpan historijat prijedloga nedvojbeno i nesporno potvrđuju da se zahtjev za uređenje međe ne odnosi na dvije (pojedinačno određene) nekretnine, odnosno na dvije katastarske čestice nego se odnosi na jednu pojedinačno određenu nekretninu odnosno katastarsku česticu koja je (prema navodima predlagatelja) u izvanknjižnom vlasništvu predlagatelja i protustranaka. Uzimajući u obzir pravnu regulaciju koja određuje pojam nekretnine, pojam katastarske čestice, pojam međe, činjenicu da je međa linija razdvajanja dviju katastarskih čestica kao i da među ucrtavaju geodete u katastarski plan te da sud postupak uređenja međa provodi kada se međe ne mogu raspoznati ili su sporne, tada je nesporno i nedvojbeno jasno da u ovom predmetu nije moguće provesti postupak uređenja međe, jer je u pitanju jedna čestica/zemljišnoknjižno tijelo/nekretnina te ne postoji međna linija ucrtana u katastarskom planu koja bi dijelila tu čestica, pa sud nema što uređivati s obzirom na to da nema međe. Stoga je prijedlog za uređenje međe potrebno odbaciti. Osim što je očigledno da je prijedlog za uređenje međe potrebno odbaciti, iz sadržaja historijata prijedloga za uređenje međe nedvojbeno se zaključuje da se radi o sporu o izvršavanju posjeda i vlasničkih ovlasti glede nekretnine u suvlasništvu te da se radi o sporu koji dio nekretnine i u kojoj površini predlagatelj posjeduje, a što nije predmetom postupka za uređenje međe. Dakle, pogrešno je izabran put zaštite (navodno) ugroženih vlasničkopravnih ovlaštenja predlagatelja. Na kraju navode da zahtijevaju naknadu izvanparničnog troška u iznosu od 137,50 EUR.
3. Prema čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, a sud će među obnoviti ili ispraviti prema odredbama st. 2., 3., 4., 5. i 6. tog članka. Prema čl. 9. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kada je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo) koje je kao takvo jedna nekretnina. Prema čl. 4. Zakona o zemljišnim knjigama zemljište je u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Prema čl. 19. stavak 1. i 2. u zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedno zemljišnoknjižno tijelo koje se može se sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u čl. 23. stavak 1. i 2. određuje da je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina katastarska čestica, da je ista dio područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama. Prema čl. 25. stavak 1. i 4. granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljišnoj površini uređeni posebnim propisima, određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama. Prema čl. 26. stavak položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. tog Zakona. Iz sadržaja prijedloga predlagatelja te priloženih isprava, izvatka iz zemljišne knjige i posjedovnih listova proizlazi da se prijedlog za uređenje međe odnosi na jednu nekretninu označenu kao čkbr. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. Broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se traži uređenje međe između dijelove te jedne nekretnine, da predlagatelj niti protustranke nisu upisani kao vlasnici iste, da je predlagatelj u posjedovnom listu broj 1395 k. o. [katastarska općina] upisan kao posjednik dijela te nekretnine s površinom od 564 metara kvadratnih te da je prednik protustranka TŠ od kojeg su prema navodima iz prijedloga protustranke dio te nekretnine naslijedili u posjedovnom listu broj 1396 k. o. [katastarska općina] upisan kao posjednik dijela te nekretnine s površinom od 564 metara kvadratnih. Uzimajući u obzir pravnu regulaciju koja određuje pojam nekretnine, pojam katastarske čestice, pojam međe, činjenicu da je međa linija razdvajanja dviju katastarskih čestica kao i da među ucrtavaju geodete u katastarski plan te da sud postupak uređenja međa provodi kada se međe ne mogu raspoznati ili su sporne, s obzirom na to da se prijedlogom ne traži uređenje međe između dviju susjednih nekretnina, već uređenje međe na jednoj nekretnini koja je u zemljišnim knjigama i u katastru označena kao čkbr. [katastarska čestica] i na kojoj ne postoji međašna linija ucrtana u katastarskom planu koja bi dijelila tu čestica, u ovom slučaju po stavu suda, kao što to tvrde i protustranke u odgovoru na prijedlog, nije moguće provesti postupak uređenja međe. Nadalje, s obzirom na to da stranke u ovom postupku nisu vlasnici niti posjednici dviju susjednih nekretnina, već su suposjednici nekretnine na koju se prijedlog odnosi, dakle stranke u ovom postupku nemaju svojstvo susjeda u smislu čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, predlagatelj nije aktivno legitimiran za podnošenje ovog prijedloga, niti su protustranke pasivno legitimirane. Slijedom svega navedenog prijedlog predlagatelja za uređenje međe je neosnovan. Stoga je prijedlog odbijen, odnosno odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
4. Odluka o naknadi troška ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023) prema kojem će sud će o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a u postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Prema čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023 ) stranka koja izgubi parnicu u cijelosti je dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. U ovom postupku nije uspio predlagatelj, pa je isti dužan protustrankama koje su postavile određeni zahtjev za naknadu troška nadoknaditi nastale im troškove ovog postupka u cijelosti. Sud je troškove protustranaka koje u ovom postupku zastupa odvjetnik utvrdio u skladu s odgovarajućim odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa), s tim da im je prema čl. 155. Zakona o parničnom postupku dosudio samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje ovog postupka. Protustrankama je priznat zatraženi trošak sastava tužbe od 200,00 EUR na temelju odgovora na prijedlog u iznosu od 110,00 EUR na temelju Tbr. 16/1 u vezi s Tbr. 40. Tarife, uvećan za PDV od 25%, 27,50 EUR na temelju Tbr. 46 tarife, dakle ukupno 137,50 EUR koliko se i potražuje postavljenim zahtjevom za naknadu troška ovog izvan parničnog postupka.
Varaždin, 17. travnja 2025.
Sutkinja
Jadranka Orlović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1) Predlagatelju po punomoćnicima Vladi Sevšeku i Jurici Sevšeku, odvjetnicima OD Sevšek & Partneri d.o.o., Varaždin,
2) Protustrankama po punomoćniku Nebojši Vitezu, odvjetniku u Odvjetničkom
društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. Varaždin,
