Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-12538/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog NŠ, zbog prekršaja iz čanka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica, protiv presude Općinskog suda u Virovitici broj: 9 Pp-1826/2022 od 3. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 17. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave virovitičko-podravske, Policijske postaje Orahovica, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela, odluci o kazni i zaštitnoj mjeri, tako da činjenično opisano postupanje okr. NŠ u izreci te presude označava prekršajem iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) i na temelju tog propisa okr. HŠ izriče se novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedest eura), koju je dužan platiti u roku od trideset dana od dana primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini, a na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 (jednog) mjeseca, koja počinje teći od izvršnosti presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom okr. NŠ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je na temelju citiranog propisa i uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna 199,08 eura.
1.1. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna / 13,27 eura.
2. Protiv te presude pravodobnu žalbu podnio je ovlašteni tužitelj zbog odluke o kazni i zaštitnoj mjeri.
2.1. Žalitelj predlaže da se prihvaćanjem žalbe, pobijana presuda preinači.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. U pravu je žalitelj kada upire na pogrešnu primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, budući da je prvostupanjski sud pogrešno cijenio mjesto i vrijeme počinjenja prekršaja, njegovo imovno stanje, priznanje djela i raniju neosuđivanost kao naročito olakotne okolnosti. Naime, prvostupanjski sud nije pravilno cijenio okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona od utjecaja na kaznu, prvenstveno nije cijenio stupanj krivnje te značaj i opasnost prekršaja čineći kojega je okrivljenik dovodio u opasnost druge sudionike u prometu i njihovu imovinu, kako to opravdano ističe žalitelj. U odnosu na dosadašnju neosuđivanost, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka, pa se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne. Identično je i s okolnosti priznanja počinjenja prekršaja i kajanja, koje također, same za sebe, nisu naročito olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja. Zbog navedenih razloga, a imajući na umu činjenicu da se radi o počinitelju koji je zaposlen, ovaj sud je prihvaćajući žalbu tužitelja izrekao novčanu kaznu u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu, smatrajući je primjerenom svim okolnostima od utjecaja na kaznu i pogodnom za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, odnosno potrebe upućivanja takvog prijekora zbog počinjenog prekršaja koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine prekršaje.
5.1. Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Stoga je ovaj sud po službenoj dužnosti izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i primijenio izmijenjene odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) kao blažeg propisa.
6. U pravu je žalitelj da prvostupanjski sud prilikom odluke o zaštitnoj mjeri nije pravilno vrednovao težinu i značaj protupravnog postupanja s obzirom na konkretne okolnosti inkriminirane prilike u kojima je opravdano za očekivati veći broj sudionika u prometu, kao i procjenu njegove opasnosti od ponavljanja djela i ugrožavanja sigurnosti prometa, imajući na umu mlađu životnu dob i očito nedovoljnu svijest o opasnosti (i pogibeljnosti) takvog postupanja. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tužitelja i na temelju odredbe članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u minimalno propisanom vremenu trajanja, smatrajući da je u predmetnom slučaju ista opravdana i primjerena. Naime, i ovaj sud je mišljena da je potrebno otkloniti uvjete koji omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja te da je izrečena mjera razmjerna naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju, u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona.
7. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 17. travnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Nada Horvatović, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
