Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-3488/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ČE, zbog prekršaja iz članka 238. stavka 1. i 7. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici od 5. ožujka 2025., broj: Pp-2599/2024, u sjednici vijeća održanoj 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okr. ČE, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u točkama I. i IV. i V. te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. ČE (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

I. dana 31. svibnja 2021. godine u 16:15 sati, u prometu na cesti upravljao motociklom marke "Huation", tip "HT125", reg. oznake [registarska oznaka], kroz naseljeno mjesto Uljanik iz pravca mjesta Duhovi u pravcu mjesta Blagorodovac, kojemu je isteklo važenje prometne dozvole dana 07. svibnja 2021. godine, odnosno za više od 15 dana

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

IV. istom prilikom, u prometu na cesti kretao se sredinom kolnika onemogućivši policijskom službeniku da ga prestigne sa službenim vozilom, odnosno nije se kretao uz desni rub obilježene prometne trake,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 47. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

V. istom prilikom, na ulazu u mjesto Blagorodovac, skrenuo naglo u desno na mjesno groblje, a da prije toga nije dao ostalim sudionicima u prometu jasan znak pokazivačem smjera da namjerava izvršiti radnju skretanja u desno, te se bez zaustavljanja udaljio poljem u šumu, gdje ga policijski službenik nije mogao pratiti sa službenim vozilom,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 44. stavka 1. i 4. istog Zakona,

II

Žalba okrivljenika, u pogledu djela u toč. I., IV. i V. je bespredmetna.

III

Uslijed odluke u točki I izreke ove drugostupanjske presude i po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni, tako da se činjenično opisano postupanje u točki II. označava prekršajem iz članka 65. stavka 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN , , , , , ) i na temelju tog propisa okr. ČE utvrđuje se novčana kazna u iznosu od 660,00 EUR (šestošezdeset eura), a za djelo u točki III. iz članka 32. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prihvaća se po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura), pa se okr. ČE na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 1.050,00 EUR (tisućupedeset eura) koju je dužan platiti u roku od devedeset dana po primitku ove drugostupanjske odluke, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

IV U ostalom dijelu, odbija se žalba okr. ČE kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

V

Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okr. ČE je obvezan naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 EUR (sto eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici okr. ČE proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 238. stavka 1. i 7., članka 32. stavka 1. i 4., članka 47. stavka 1. i 3., članka 44. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 65. stavka 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, pa su mu na temelju citiranih propisa za svako pojedino djelo utvrđene novčane kazne, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.373,61 eura.

1.1. Istom odlukom okrivljenik je na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je podnio pravodobnu žalbu, putem braniteljice Nere Panjkret, odvjetnice u Garešnici, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, međutim donošenjem osuđujuće presude 05. ožujka 2025. za djela u točkama I., IV i V. izreke pobijane presude povrijeđeno je materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika u pitanju nastupanja zastare prekršajnog progona, koja povreda je navedena i opisana u članku 196. točki 3. Prekršajnog zakona.

4.1. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaje počinio 31. svibnja 2021.

4.2. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok je odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu.

4.3. Slijedom navedenog, imajući na umu visinu propisanih kazni za djela u točkama I., IV i V. očigledno je da se radi o prekršajima za koje je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

4.4. Međutim, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na citirane prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

4.5. Prema tome, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno prekršajno pravo, budući da je od vremena kada su predmetni prekršaji počinjeni (31. svibnja 2021.) do donošenja pobijane presude (05. ožujka 2025.) proteklo više od tri godine, pa je prije donošenja pobijane presude nastupila zastara prava na vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljenika, za ta djela.

4.6. Zbog navedenih razloga, trebalo je po službenoj dužnosti, na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika odbiti optužbu, kao u izreci ove presude u točki I, uslijed koje odluke je žalba okrivljenika u tom dijelu postala bespredmetna.

5. Neosnovano žalitelj ističe da činjenično opisano postupanje u točki II. izreke pobijane presude ne sadrži bitne elemente djela pa da je time počinjena povreda o materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da navođenje „stvarni“ vlasnik ne isključuje vlasništvo motocikla na strani okrivljenika, i ne dovodi se u pitanje pravilnost i potpunost izreke za predmetni prekršaj.

5.1.

Međutim, nakon počinjenja djela u točki II. izreke pobijane presude dana 30. prosinca 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 155/23.) koji propisuje nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj, u odnosu na raniji propis.

5.2. Odredba članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona propisuje ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

5.3. Budući da je novim Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (NN , , , , , ) propisana blaža minimalna novčana kazna to je prema okrivljeniku trebalo primijeniti novi zakon. Stoga je ovaj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti, preinačio pobijanu prvostupanjski presudu u pravnoj oznaci djela u točki II. izreke pobijane presude i na temelju nove pravne oznake utvrdio novčanu kaznu u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu.

6. Uslijed odluke u točki I ove presude ovaj drugostupanjski sud je preinačio i odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je za prekršaj iz članka 32. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prihvatio mjeru kazne utvrđenu po prvostupanjskom sudu te je izrekao ukupnu novčanu kaznu na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni, kao u točki III izreke ove odluke.

7. U pogledu navoda žalitelja kojima upire na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, ističući da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu, ovaj sud nalazi da su svi dokazi provedeni u prvostupanjskom postupku pribavljeni na zakonit način, te izvedeni u skladu s pravilima postupka. Odredba članka 90. stavka 2. Prekršajnog zakona propisuje da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim pravom zajamčenih prava, taksativno navedenih, te koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni ovim Zakonom i drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Pogrešno upire žalitelj na nezakonitost iskaza svjedoka LE (brata okrivljenika) koji je ispitan u postupku pred sudom, pravilno upozoren, sukladno odredbe članka 288. stavka 3., članka 286. stavka 1. i 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08. i dr.) koji se supsidijarno primjenjuje u prekršajnom postupku na temelju članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona. Svjedok je jasno upozoren da ne mora svjedočiti i da će se njegov iskaz ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti, nakon čega se izrijekom očitovao da želi svjedočiti, a takvo upozorenje i očitovanje su sastavni dio zapisnika od 20. veljače 2025. Pogrešno tvrdi žalitelj da se odluka temelji na iskazu svjedokinje AE, koja da nije upozorena na blagodat svjedočenja jer da je izvanbračna supruga okrivljenika, budući da iz razloga pobijane presude jasno proizlazi da odluka nije utemeljena na iskazu te svjedokinje, pa takav žalbeni navod nije od utjecaja na zakonitost pobijane odluke. Stoga je ocijenjeno da nije počinjena povreda odredaba prekršajnog postupka, kako to ističe žalitelj.

8. U pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon opsežnog dokaznog postupka i svih potrebnih dokaza na raspravi, suprotno tvrdnji žalitelja, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika te cjelokupnog dokaznog materijala predmeta utvrdio sve odlučne činjenice, na temelju kojih je izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaje iz citiranih zakonskih odredbi, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

8.1. Neosnovano žalitelj i dalje poriče svojstvo vozača budući da isto proizlazi iz rezultata provedenog postupka, odnosno iskaza policijskog službenika BE koji je neposredno uočio predmetno vozilo u prometu na cesti i pratio ga izvjesno vrijeme, jasno opisujući slijed događaja, pokušavajući ga zaustaviti, opisujući suvozačicu koja je izvanbračna supruga žalitelja, a koji počinitelj mu je i osobno poznat iz ranijih postupanja. Prilikom suočavanja s okrivljenikom, policijski službenik je jasno naveo kako je upravo okrivljenik upravljao tim motociklom, a da su kriminalističkim istraživanjem utvrdili da je predmetni motocikl na dan 31. svibnja 2021. bio u vlasništvu žalitelja. Bez uspjeha žalitelj dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza policijskog službenika, budući da je u postupku provedeno i njihovo suočenje, tijekom kojega je imao mogućnost postavljati pitanja i osporavati svojstvo vozača i vlasništvo nad motociklom, međutim prema ponašanju žalitelja prvostupanjski sud je pravilno prihvatio svjedočenje policijskog službenika vjerodostojnim.

8.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj niti sada ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

9. Ispitujući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe, te imajući u vidu preinačenje novčane kazne za djelo u točki II. izreke primjenom blažeg zakona, ovaj sud smatra da je za počinjene prekršaje izrečena pravilna i zakonita novčana kazna, primjerena težini prekršaja, stupnju prekršajne odgovornosti, opasnosti djela te svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona. Pogrešno tvrdi žalitelj da je kazna prestroga, jer da nije cijenjena činjenica da je otac šestero maloljetne djece, budući da je prvostupanjski sud, iako je utvrdio otegotnu okolnost u vidu ranije pravomoćne osuđivanosti, za svako djelo odmjerio novčanu kaznu u minimalno propisanom iznosu, a u kojem smislu je i ovaj drugostupanjski sud primjenom blažeg zakona utvrdio kaznu za djelo u točki II., pa je pri takvom utvrđenju u pogledu dosadašnjeg ponašanja, i ovaj sud mišljenja da nema uvjeta za blaže kažnjavanje, naročito jer žalitelj ne ističe i ne doprinosi dokaze o postojanju naročito olakotnih okolnosti. Stoga i ovaj sud smatra, da je izrečena kazna primjerena i pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno upućivanja takvog prijekora koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine takve prekršaje.

9.1. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

10. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona kojom je propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje drugostupanjskog postupka te poznate materijalne prilike žalitelja.

11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.