REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-160/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Vladimiri Pirović Papić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Ovr-1178/2024-2 od 26. lipnja 2024., 17. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj Ovr- 1178/2024-2 od 26. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda, a na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj P-3783/15 od 23. lipnja 2016. koja je u točci 1. i 2. izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1000/2016-2 od 15.ožujka 2018. radi razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, određena je ovrha na nekretnini – izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica], Ul. Kovačića Ante od 554 m2, dvorište od 436 m2 i stambena zgrada Br. 35A, od 118 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1. Suvlasnički dio: 50/100, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), Temeljem zapisnika broj Z- 3408/2009/1775 prenosi se slijedeći upis: dvoetažni stan na adresi 35/A ukupne površine 98,97 m2, sa pripadajućim sporednim dijelom dvorišta površine 197 m2, upisane kao suvlasništvo ovrhovoditeljice i ovršenika svakog u ½ dijela, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom putem elektroničke javne dražbe od strane Agencije i namirenjem stranaka iz postignute cijene, svake u polovici dijela.

2. Protiv tog rješenja pravodobnu i dopuštenu žalbu podnosi ovršenik bez navođenja zakonskih žalbenih razloga i bez posebnog žalbenog prijedloga. U žalbi navodi da mu je nekretnina koja je predmet ovrhe jedini dom koji skoro zadovoljava njegove potrebe za život. Navodi da je nezaposlen i prijavljen na Hrvatski zavod za zapošljavanje te da ima dva zemljišta koja se mogu ovršiti a ne dirati mu osnovne uvjete za život.

3. Sa žalbom ovršenika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 55/23. – dalje: ZPP) u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. i 6/24. – dalje: OZ).

4. Ovrhovoditeljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana navodeći u bitnom, da se ovršenik sadržajno poziva na odredbe iz čl. 80.b OZ koje u konkretnom slučaju ne dolaze do primjene, jer se u ovom ovršnom postupku ne radi o namirenju odnosno prisilnom ostvarenju tražbine ovrhovoditeljice, već o ovrsi diobom zajedničke nekretnine stranaka njenom prodajom i diobom prodajnog iznosa, a sve kako je određeno pravomoćnom i ovršnom presudom.

5. Žalba ovršenika nije osnovana.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, pazeći sukladno odredbi čl. 50. st. 5. OZ po službenoj dužnosti na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. istog Zakona te na okolnost je li u slučaju iz st.1. toč. 6. tog članka ovrha određena na predmetnima iz čl. 4. st. 4. i 5. OZ, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava te na apsolutno bitne povrede postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, utvrđeno je da je ono pravilno i zakonito.

7. Sud prvog stupnja prihvatio je ovrhovoditeljičin prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave - presude kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine civilnom diobom po pravilima ovršnog postupka te je odredio ovrhu na nekretnini u suvlasništvu ovrhovoditeljice i ovršenika.

8. Naime, ovršnom ispravom, koju je ovrhovoditeljica priložila uz prijedlog za ovrhu – presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj P-3783/15 od 23. lipnja 2016. koja je u točci 1. i 2. izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1000/2016-2 od 15. ožujka 2018. utvrđeno je da je ovdje ovrhovoditeljica suvlasnik u 1/2 dijela, a ovršenik suvlasnik u 1/2 dijela nekretnine u odnosu na koju je predložena i određena ovrha, te da se suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom po pravilima ovršnog postupka.

9. Sud prvog stupnja je donijevši pobijano rješenje o ovrsi pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 22. i čl. 23. toč. 1. OZ.

10. Po svom sadržaju rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena predložena ovrha radi diobe prodajom nekretnine udovoljava općim uvjetima iz odredbe čl. 41. st. 1. OZ i posebnim iz odredbe čl. 273. OZ kojom je propisano da će se, ako na temelju ovršne isprave zajedničku stvar treba, radi njezine diobe, prodati, prodaja obaviti na način propisan tim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju te je doneseno u skladu s ovršnom ispravom.

11. Žalbeni navodi ovršenika da je nekretnina koja je predmet ovrhe, njegov jedini dom koji skoro zadovoljava njegove potrebe za život, sadržajno predstavlja prigovor prava na dom.

12. Čl. 8. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., pročišćeni tekst 8/99., ispravak 14/02. i 13/03. - dalje: Konvencija) propisano je da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je st. 2. ovoga članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

13. Prije svega valja navesti da u konkretnom slučaju ovrha nije određena radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice koju ima spram ovršenika već na temelju ovršne isprave - presude kojom je utvrđeno da su suvlasnici svaki u 1/2 dijela nekretnine u odnosu na koju je predložena i određena ovrha, te da se suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom po pravilima ovršnog postupka. U tom se kontekstu ovrha na temelju navedene ovršne isprave - presude isključivo može odrediti i provesti prodajom nekretnine navedene u toj ispravi, kako je to pravilno odredio i prvostupanjski sud.

14. Naime, pojam doma za sud je činjenično pitanje, pa je ovršenik prigovor prava na dom u konkretnom slučaju trebao isticati u postupku razvrgnuća, u kojem postupku bi o istaknutom prigovoru bilo raspravljeno po kriterijima trajnosti faktične veze, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja i pravna shvaćanja sadržana u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava. Stoga isticanje predmetnog prigovora u ovoj fazi postupka nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

15. Pri tome treba ukazati da je pravo na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (domu) bilo predmetom razmatranja Europskog suda za ljudska prava, i to posebno u predmetu Zrilić protiv Hrvatske -Zahtjev br. 46726/11 u kojemu sud navodi kako je važna tvrdnja može li osoba koja je ostvarila pravo na dom novcem dodijeljenim sudskom prodajom kupiti drugi prikladan stan, što bi moglo imati važnu ulogu u uravnoteženju interesa i glede mjerodavnog domaćeg prava.

15.1. Međutim, ovršenik u žalbi ne navodi i ničim ne dokazuje da iznos dobiven prodajom predmetne nekretnine ne bi bio odgovarajući za podmirenje njegovih troškova stanovanja, odnosno za kupnju druge odgovarajuće nekretnine koja mu može služiti kao dom, radi čega ovršenikov prigovor povrede prava na dom u ovom postupku nije prihvatljiv niti osnovan.

16. Pri ovome valja navesti da u ovom konkretnom predmetu u postupku prodaje obje strane mogu nastupiti i kao eventualni kupci nekretnine, dakle ovršenik ima mogućnosti i da kupi suvlasnički dio ovrhovoditeljice, a isto tako, neovisno o određenoj ovrsi, ovrhovoditeljica i ovršenik mogu se i izvansudski dogovoriti o međusobnoj prodaji suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, slijedom čega žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

17. Žalbeni navodi ovršenika da ima dva zemljišta na kojim bi se mogla provesti ovrha umjesto na predmetnoj nekretnini nisu relevantni za ovaj postupak, jer se ovdje ne radi o naplati ovrhovoditeljičinog potraživanja već o civilnoj diobi nekretnine u suvlasništvu stranaka koja je određena ovršnom ispravom.

18. Zbog svega navedenog kako nisu ostvareni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti su ocijenjeni kao osnovani žalbeni navodi ovršenika, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovršenika i potvrditi rješenje o ovrsi suda prvog stupnja.

Pula – Pola, 17. travnja 2025.

Sudac:

Biljana Pamić