Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1851/2024-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, u pravnoj stvari predlagatelja ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivu Pranjiću, odvjetniku u Poreču, protiv protustranaka: 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, 2. IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2.-7. protustranke zastupane po punomoćnici BŠ, odvjetnici u [adresa], radi razvrgnuća suvlasništva, rješavajući žalbu 1. protustranke Republike Hrvatske izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-276/2024-3 (ranije R1-96/2019) od 15. listopada 2024., 17. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke Republike Hrvatske kao neosnovana i rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-276/2024-3 (ranije R1-96/19) potvrđuje u točki II. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Citiranim rješenjem u točki I. izreke razvrgnuta je suvlasnička zajednica na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to na način da predlagatelju pripadne u vlasništvo novoformirana kč. [katastarska čestica] šuma površine 12938 m2, k. o. [katastarska općina], 1.protustranci Republici Hrvatskoj novoformirana kč. br. [katastarska čestica], oranica i pašnjak površine 238064 m2, k. o. [katastarska općina], a 2. – 7. protustrankama u vlasništvo novoformirana kč. br. [katastarska čestica], šuma površine 12938 m2, k. o. [katastarska općina], u suvlasničkim dijelovima kako je to navedeno u tom rješenju, a sve prikazano u geodetskom elaboratu broj 97/2022 od 11. srpnja 2022. vještaka Vladimira Muškovića.

2. Točkom II. izreke odlučeno je da se osniva pravo stvarne služnosti puta (staze, kolnika i progona stoke) u širini od tri metra na teret novoformirane kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, a za korist novoformiranih kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina, kako su one prikazane u navedenom geodetskom elaboratu, koje područje izvršavanja služnosti puta je označeno žutom bojom na skici vještaka koja je sastavni dio rješenja, točkom III. naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu da po pravomoćnosti ovog rješenja i po provedbi parcelacijskog elaborata, na prijedlog stranke, izvrši uknjižbu prava vlasništva i prava stvarne služnosti prolaza iz točke II. izreke rješenja.

3. Točkama IV. do X. rješenja odlučeno je o obvezi protustranaka da predlagatelju naknade razmjerni dio troškova postupka i to 1. protustranci Republici Hrvatskoj isplatom iznosa od 2.674,15 eur, 2. i 3. protustranci svakog 24,31 eur, 4., 5., 6. i 7. prostranci svakog isplatom iznosa 16,01 eur, u roku od 15 dana.

4. Protiv navedenog rješenja u točki II. i IV. izreke žalbu podnosi 1. prosturanka Republika Hrvatska pozivajući se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje prema pravnom pravilu iz paragrafa 21. bivšeg Zakona o vanparnčnom postupku koji se primjenjuje na temelju odredbe čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91) te predlaže da se pobijano rješenje u tom dijelu preinači i zahtjev predlagatelja za osnivanje služnosti puta na teret novoformirane nekretnine odbije kao i zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

5. Protustranke 2. – 7. odgovorile su na žalbene navode 1. prosturanke poričući osnovanost njegovih žalbenih navoda uz prijedlog da se žalba odbija kao neosnovana i pobijano rješenje u tom dijelu potvrdi.

6. Žalba nije osnovana.

7. Protivno tvrdnjama protustranke sud prvog stupnja je u obrazloženju pobijanog rješenja iznio razloge u odnosu na odlučne činjenice tako da je rješenje moguće u svemu ispitati pa njegovim donošenjem nije počinjena apsolutno bitna procesna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti na počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, ovaj sud nije utvrdio da bi njegovim donošenjem bila počinjena koja od tih bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. U provedenom postupku utvrđeno je sljedeće:

-u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] stranke su upisane kao suvlasnici kč. br. [katastarska čestica], oranice i pašnjaka površine 263940 m2 i to predlagatelj u 5/102 dijela, 1. protustranka Republika Hrvatska u 92/102 dijela, 2. i 3. protustranke IŠ i GŠ svaki u 5/612 dijela, 4. protustranka ĆŠ u 5/306 dijela, a 5. – 7. prosturanke AŠ, NŠ i EŠ svaki u 5/918 dijela,

-navedena nekretnina u najvećem dijelu predstavlja šumu, dok su dijelovi parcele po kulturi pašnjak i kamene stijene, s time da se do iste dolazi poljskim putem širine oko 3 m koji prelazi preko susjednih kč. br. [katastarska čestica], koji se nadovezuje na utabani bijeli put koji povezuje naselje Kirmenjak s kamenolomom,

-na navedenoj nekretnini nalazi se kamenolom površine 15967 m2 za koji je sklopljen ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine na eksploatacijskom polju "Kirmenjak Jug", koja koncesija je osnovana u korist trgovačkog društva Kamen d.d.,

-između prednika stranaka vođen je postupak poslovni broj P-22/1991 pred Općinskim sudom u Poreču – [adresa], u kojem je donesena pravomoćna presuda od 13. lipnja 1991. kojom je utvrđeno da je RŠ pok. Š iz I (pravni prednik predlagatelja i protustranaka 2. – 7. ) suvlasnik navedene nekretnine u 5/51 dijela što čini površinu od 25842 m2, koja u naravi predstavlja dio predmetne nekretnine označene na skici premjeravanja od 12. siječnja 1989., a usporedbom te skice premjeravanja i položajnog plana eksploatacijskog polja dostavljenog od strane koncesionara Kamen d. d. utvrđeno je da se eksploatacijsko područje kamenoloma nalazi na dijelu te nekretnine za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da predstavlja vlasništvo pravnog prednika predlagatelja i ovih protustranaka,

-i prema nalazu vještaka dipl. ing. Vladimira Mušković od 7. siječnja 2021. na kojem je prikazan položajni plan eksploatacijskog polja, utvrđeno je da se u cijelosti nalazi unutar površine navedene nekretnine kako je ona utvrđena u tom parničnom postupku kao vlasništvo RŠ,

-iza njegove smrti nasljednicama su proglašene supruga CŠ i majka KŠ s time da je predlagatelj naslijedio suvlasnički dio KŠ, dok su 2.

– 7. protustranke naslijedile dio CŠ,

-tijekom postupka stranke su postigle suglasnost da će se razvrgnuće suvlasničke zajednice provesti geometrijskom diobom tako da predlagatelju i protustrankama pripadnu u samovlasništvo, odnosno suvlasništvo naprijed navedene novoformirane katastarske čestice.

9. Sud prvog stupnja prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke dipl. ing. Vladimira Muškovića utvrđuje da je geometrijska dioba na način na koji su predložili predlagatelj i 2. – 7. protustranke, a kojem se 1. protustranka Republika Hrvatska nije protivila, zaključuje da je takav način diobe sukladan prisilnim propisima i moguć te isti prihvaća primjenom odredbe čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV).

10. O prijedlogu predlagatelja i 2. – 7. protustranaka odlučuje primjenom odredbe stavka 3. citirane odredbe zaključujući da je nužno osnivanje stvarne služnosti puta staze, kolnika i progona stoke) u širini od tri metra na teret novoformirane kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] jer se na takav način pristup do novoformiranih čestica ostvaruje preko postojećeg utabanog puta koji prolazi preko kč. br. [katastarska čestica] i nastavlja se prema istoku kroz put koji prolazi uz južnu granicu kč. br. [katastarska čestica] prema kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Sve navedeno i s obzirom na očitovanje vještaka da takav pravac puta ide rubom parcele u širni od tri metra i da je najmanje otegotan za poslužnu nekretninu. Stoga odlučuje kao u pobijanom dijelu točke IV. izreke, dok o troškovima postupka odlučuje kao u točkama IV. – X. izreke obvezujući protustranke sukladno njihovu suvlasničkom dijelu da predlagatelju naknade troškove postupka i to troškova vještačenja i očevida.

11. Predlagatelj u žalbi osporava osnovanost zaključka suda prvog stupnja jer da u postupku nije utvrđivana otegotnost pravca za ostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske preko kojih se taj put dalje proteže do ceste.

12. Naime, protustranka Republika Hrvatska protivila se prijedlogu za osnivanje navedene služnosti s obzirom da predviđa pristup do utabanog puta koji se proteže i preko ostalih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) koje su u njegovu vlasništvu do ceste koja spaja kamenolom Montižana sa obližnjim naseljem jer da utabani put na koji se vještak poziva i evidentiran je u katastru po svojim karakteristikama ne odgovara "nerazvrstanoj cesti" pa da je upitan interes protustranaka da na takav način imaju pristupni put do svojih nekretnina. Uz to, poziva se da južno od nekretnina koje trebaju pripasti predlagatelju i ostalim protustrankama se nalazi cesta koja vodi do naselja i spaja naselje sa kamenolom Montižana te da bi se u konkretnom slučaju trebala primijeniti pravila o osnivanju nužnog prolaza kako bi se utvrdilo ispunjenje pretpostavki za njegovo osnivanje i to na način koji je najmanje otegotan za poslužnu nekretninu, a da se pritom uzmu u obzir svi mogući pristupi nekretninama uz naknadu vlasniku poslužne nekretnine. Očitujući se u odnosu na takve navode protustranke vještak je potvrdio da je prema njegovu mišljenju pravac puta onako kako je naveden u prijedlogu najmanje otegotan za poslužnu nekretninu jer ide rubom parcele šume i to u širini od tri metra kako je to pobliže označeno žutom bojom na prijedlogu parcelacije od 12. studenog 2022. (list 149 spisa).

13. U odnosu na navedeno valja odgovoriti da i prema navodima stranaka i utvrđenjima prilikom očevida na licu mjesta te nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da nakon geometrijske diobe nekretnine i formiranja novih čestica koje postaju vlasništvo, odnosno suvlasništvo predlagatelja i 2. – 7. protustranaka, po izvršenoj parcelaciji novoformirane čestice ostaju bez pristupnog puta preko nekretnine koja ostaje u vlasništvo protustranke Republike Hrvatske. U takvoj situaciji potrebno je sukladno odredbi čl. 50. st. 3. ZV-a odlučiti o osnivanju služnosti, kako je to predloženo od strane predlagatelja i ostalih protustranaka. Naime, tom zakonskom odredbom propisano je da prilikom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njenim dijelovima ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Kao što je prethodno navedeno nakon što su se stranke suglasile o provođenju geometrijske diobe kako je to odlučeno u točki I. izreke rješenja, neprijeporno za dolazak do nekretnine predlagatelja i 2. – 7. protustranaka ne postoji prilaz preko nekretnine koja sada pripada u vlasništvo 1. protustranci. Stoga je sukladno citiranoj odredbi bilo potrebno osnovati služnosti kako su to isti i predlagali. Samo tvrdnjama da se južno od nekretnina koje trebaju pripasti strankama nalazi cesta koja vodi do naselja i spaja naselja sa kamenolomom, pored naprijed navedenog očitovanja vještaka i utvrđenja prilikom očevida na licu mjesta, nije dovedena u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja pa time niti pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na pobijanu odluku. Naime, i ovom sudu logično je da je najmanje otegotno za protustranku koja je vlasnika sada novoformirane poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ukoliko se ta služnost proteže rubom te parcele u širini od tri metra, jer se potom nastavlja na utabani postojeći put koji se kao takav i koristi za dolazak do naselja. Pri tome nije odlučno da li je taj put u statusu nerazvrstane ceste kada se neprijeporno koristi za prolaz. Kako protustranka nije predložio konkretne dokaze niti pojasnio naprijed navedene tvrdnje da bi postojao drugi put koji bi bio manje tegoban za njegovu nekretninu to tako paušalnim tvrdnjama koje sada ponavlja u žalbi nije dovedena pravilnost primjene materijalnog prava u donošenju pobijane odluke iz točke II. izreke rješenja.

14. Protivno tvrdnjama protustranke pravilno je sud prvog stupnja primijenio pravno pravilo iz paragrafa 20. st. 4. Zakona o vanparničnom postupku kada je protustranke obvezao da predlagatelju naknade troškove i to samo troškove uviđaja i mjerničkog vještačenja razmjerno veličini njihova suvlasničkog dijela.

15. Stoga je žalbu 1. protustranke Republike Hrvatske valjalo odbiti i rješenje suda prvog stupnja potvrditi u točki II. i IV. izreke primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

16. Navedeno rješenje u preostalom dijelu kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.

U Rijeci 17. travnja 2025.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić