REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

62. P-188/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu ovog suda Ivi Buljan, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnica Anita Sušac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi isplate 3.268,20 eura, nakon zaključene glavne rasprave 3. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i urućenje presude 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 isplatiti tužitelju Adriatic osiguranju d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 iznos od ukupno 3.268,20 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na pojedine iznose teku kako slijedi:

- na iznos od 2.245,90 EUR od 01.12.2020.,

- na iznos od 26,54 EUR od 01.07.2021.

- na iznos od 995,76 EUR od 20.07.2021.

do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužbeni navodi

1.1. Tužitelj je podnio naslovnom sudu tužbu u kojoj navodi da se 5. veljače 2020. dogodila prometna nesreća u Zagrebu na Miroševečkoj cesti na način da je osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] upravljao RM spomenutom ulicom kada mu je na cestu istrčala divljač – divlja svinja koju je udario svojim vozilom. Divljač se nakon naleta udaljila s mjesta događaja. Na mjesto događaja pozvani su policijski službenici I. Postaje prometne policije Zagreb koji su utvrdili da prometna nezgoda nije nastala uslijed kršenja prometnih propisa od strane vozača.

1.2. Obzirom da je za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kod tužitelja bila zaključena polica kasko osiguranja motornog vozila, to se tužitelju s odštetnim zahtjevom obratio oštećeni vlasnik vozila, RM, koji je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu protiv tužitelja pokrenuo parnicu radi naknade imovinske štete nastale na njegovom vozilu, te se predmet vodio pod posl. br. Pn-2853/2020. Po podnošenju tužbe ovdje tužitelj je na račun punomoćnika oštećene osobe isplatio 1. prosinca 2020. iznos od 16.921,66 kuna/2.245,90 EUR. Parnica je okončana na način da je sud naložio ovdje tužitelju da oštećenoj osobi isplati iznos od 4.320,42 kune/561,47 EUR sa zateznom kamatom koja teče od 28. svibnja 2020., kao i da mu naknadi iznos od 2.980,76 kuna/395,61 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 30. lipnja 2021. na ime troškova parničnog postupka. Postupajući po ovršnoj ispravi tužitelj je isplatio oštećeniku dodatni iznos od 7.502,61 kunu/995,76 EUR na dan 20. srpnja 2021.

1.3. Ovdje tužitelj platio je i 200,00 kuna/26,54 EUR na ime pristojbe. Prometna nezgoda dogodila se na nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tuženika, te je tuženiku sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu povjereno i upravljanje i održavanje iste. Kako je vidljivo iz potvrde I. Postaje prometne policije Zagreb na prometnici nije uočen prometni znak „Divljač na cesti“. Nadalje, Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 3/2018) propisano je da se lovišta ne mogu utvrđivati na području Park šuma Grada Zagreba (Miroševečina), te na građevinskim područjima, dok je prema čl. 20. Zakona o lovstvu na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač dužan štititi korisnik te površine. Iz potonjeg Zakona proizlazi i obveza korisnika površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta za donošenjem Programa zaštite divljači.

1.4. Odredbom čl. 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači predviđen je niz mjera za sprječavanje štete od divljači, poput uporabe kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava, uporabe zaštitnih sredstava i plašila, te smanjivanja broja divljači, a koje mjere u većoj mjeri koreliraju s mjerama iz članka 77. Zakona o lovstvu. Tuženik je donio i Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 28/2018) kojom je propisano da se divlje životinje koje obitavaju na površinama izvan lovišta Grada Zagreba štite sukladno programu zaštite divljači. Tuženik nije poduzeo mjere zaštite radi sprječavanja štete od divljači, obzirom da je divljač došla na prometnicu, uslijed čega je došlo do nastanka opisanog štetnog događaja.

1.5. Tužitelj uz tužbu spisu predmeta privija slijedeće dokaze (isprave); Potvrdu I. Postaje prometne policije Zagreb, Zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za RM, Dopis I. Postaji prometne policije Zagreb od 09.12.2022., Odgovor I. Postaje prometne policije Zagreb od 10.01.2023., policu kasko osiguranja motornog vozila s pripadajućim uvjetima, Dokaz o plaćanju premije kasko osiguranja, odštetni zahtjev, izjavu o poreznom statusu, prometnu dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vozačku dozvola za RM, tužbu podnesenu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu posl. br. Pn-2853/2020 s punomoći za zastupanje, Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn- 2853/2020 od 30.06.2021., izračun zateznih kamata, dokaz o isplatama, izvid štete, obračun visine štete i fotografije (list7-162 spisa).

2. Odgovor na tužbu

2.1. Tuženik ističe kako tužitelj ničim nije dokazao štetu kao niti uzročno-posljedičnu vezu Između štete i štetne radnje ili propusta tuženika, navodi da iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da je vozač prilagodio vožnju konkretnom stanju na cesti u času štetnog događaja, vidljivosti, preglednosti, a sve kako bi se vozilo moglo pravovremeno zaustaviti. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u ovom postupku, budući da nema odgovornosti tuženika za nastanak predmetne materijalne štete ni po kojem osnovu, s obzirom na mjesto i način kako je navodno nastala šteta opisana u tužbi. Naime, iz priležene dokumentacije proizlazi da je šteta nastala na području Grada Zagreba na kojem je zabranjeno ustanovljavati lovišta na nerazvrstanoj cesti. Za područja Grada Zagreba na kojima je zabranjeno ustanovljavati lovišta, prema odredbi čl. 47. Zakona o lovstvu (“Narodne novine“, broj: 99/18., 32/19. i 32/20. - dalje u tekstu: ZOL), donesen je Program zaštite divljači za Grad Zagreb za razdoblje 2018/2019-2027/2028. (dalje u tekstu: PZD GZ), čijim donošenjem je Grad Zagreb stekao odgovarajuća prava lovoovlaštenika.

2.2. Odredba čl. 20. ZOL-a propisuje da na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te površine (Grad Zagreb), a da lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te površine, ako je registriran za obavljanje lova ili lov može povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku). Kako Grad Zagreb nije registriran za obavljanje lova, lov divljači na površinama za koje je donesen PZD GZ, kao i provedbu PZD GZ, Grad Zagreb povjerio je Ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba i Lovačkom savezu Grada Zagreba koji su povjeravanjem provedbe također stekli odgovarajuća prava lovoovlaštenika.

2.3. Tuženik ističe da tužitelj pogrešno tumači da je Grad Zagreb stekao položaj lovoovlaštenika time što je donio Program zaštite divljači za Grad Zagreb za razdoblje 2017/2018-2026/2027. Navedenim Programom prvenstveno se uređuje zaštita i gospodarenje divljači koja obitavaju na području Grada Zagreba, kako bi se pojedine životinjske vrste uklopile u urbani i suburbani prostor, dok je odgovornost za štetu nastalu od naleta divljih životinja na vozila propisana Zakonom o lovstvu i Zakonom o obveznim odnosima. U slučaju da se odgovornost za štetu ne može utvrditi prema gore navedenoj odredbi Zakona o lovstvu, kao lex specialis, odredba čl. 76. st.2. ZOL-a upućuje na primjenu općih odredaba Zakona o obveznim odnosima koje propisuju objektivnu odgovornost za štete od opasne stvari, budući da se divlja životinja (divlja svinja) smatra opasnom stvari. U smislu odredbe čl. 1045., čl. 1063. i 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik po principu objektivne odgovornosti. Imalac ili vlasnik životinje je ovlaštenik prava lova na području iz kojeg je životinja (divlja svinja) istrčala na cestu. Divljač je vlasništvo Republike Hrvatske koju ona daje na gospodarenje lovačkim društvima. Iz dostavljene Službene bilješke MUP-a, pod točkom 1. navedeno je kako je prilikom postupanja policijskog službenika utvrđeno da je divlja životinja-svinja prirodno dobro RH, čije je vlasništvo RH. Isto tako, čl. 60. ZOL-a propisuje da lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje radi odstrela ili hvatanja divljači, vabljenje, praćenje, odstrel ili hvatanje divljači, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači. S obzirom da iz lovnih evidencija provoditelja PZD GZ proizlazi da u trenutku štetnog događaja na navedenoj lokaciji nije provođen lov, tuženik ne može odgovarati za nastalu štetu.

2.4. Zato, bez obzira na okolnost da se nesreća dogodila izvan lovišta, kako upire tužitelj, i nadalje postoji odgovornost lovačkih društava koje se nalaze u blizini mjesta nezgode, a iz kojeg je divlja životinja mogla pobjeći. Iz navedenog razloga tuženik smatra oportunim o parnici izvijestiti ono lovačko društvo za koje se utvrdi da je najbliže mjestu nezgode, podredno Hrvatski lovački savez i/ili Lovački savez Grada Zagreba. Stoga je tuženik suglasan s prijedlogom tužitelja da se izvrši priklop spisa MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb, kako bi se utvrdilo je li o štetnom događaju obaviješten Hrvatski lovački savez ili nadležan lovoovlaštenik. Također se predlaže službenim putem zatražiti očitovanje Ministarstva poljoprivrede o lovištima koja se nalaze u blizini mjesta nezgode, odnosno nadležnom lovačkom društvu koje gospodari lovištem najbližem mjestu nezgode te uvid u Plan lovišta kako bi se u postupku utvrdilo koje se lovište nalazi blizu mjesta nezgode, a kojem je pripadala životinja (divlja svinja)

koja je navodno prouzročila nezgodu.

. 2.5. Pri tome treba svakako imati na umu i da su u cijeloj Republici Hrvatskoj na snazi posebne mjere gospodarenja svinjom divljom radi sprječavanja pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge (ASK). Stoga su na području Grada Zagreba, kao i na području cijele Republike Hrvatske lovoovlaštenici dužni postupiti kada je u pitanju svinja divlja sukladno Naredbi o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (“Narodne novine“, broj: 115/2018.), a kojom je naređeno izlučivanje svakog grla divlje svinje s površina izvan lovišta i s površina iz odredbe čl.11. st.2. t. 2. i 3. te 5.-8. ZOL-a (područje PZD GZ), te je zabranjen njihov unos u lovišta. Iz gornjeg proizlazi da kada je u pitanju mjera utvrđena PZD GZ-om npr. hvatanje žive divljači (divljih svinja) i njihovog preseljenja, ona je u ovom trenutku nemoguća zbog primjene citiranih propisa iz čega je moguće zaključiti da mjere koje bi zaštitile osobe i imovinu od naleta divlje svinje na cestama sa 100%-nim učinkom ne postoje. Konačno, odredbom čl.1084. ZOO-a propisano je i da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu samo ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Budući da je Grad Zagreb osigurao redovito obavljanje djelatnosti provedbe PZD GZ i redovito provođenje mjera za sprječavanje štete od divljači, te da nije vlasnik divljači na spornoj lokaciji na kojoj je navodno nastao štetni događaj, to u ovoj pravnoj stvari nema odgovornosti tuženika.

2.6. Pored navedenog, tuženik ističe kako je prema Zakona o cestama (“Narodne novine“, broj: 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 22/20/., 144/21., 114/22.), Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine“, broj: 68/18., 110/18., 32/20.), Odluci o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste (“Narodne novine“, broj: 44/12.) i Odluci Gradske skupštine Grada Zagreba o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama (“Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 18/13., 16/14., 25/15., 2/17., 7/18., 20/18. - pročišćeni tekst, 22/20., 34/20.) za obavljanje poslova redovitog održavanja nerazvrstanih cesta osnovan Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]. Iz evidencija tuženika na Miroševečkoj cesti u zoni raskrižja s Alejom Hrvatske mladeži (u smjeru sjevera) i kod k.br. 238 (u smjeru juga) postoje prometni znakovi A33 (divljač na cesti) s dopunskom pločom E03 (u duljini 3,5 km).

2.7. Prema evidencijama Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste, navedeni prometni znakovi postavljeni su 25. rujna 2019., na temelju rješenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, KLASA: UP/I-340-08/19-002/1420, od 25. srpnja 2019. Budući da je tuženik u okviru svoje nadležnosti donio upravni akt (rješenje) prije nastanka štetnog događaja, a kojim rješenjem se određuje postava prometne signalizacije koja upozorava na opasnost od naleta divljači upravo na označenim lokacijama na Miroševečkoj cesti, i to s dopunskom pločom E03 (u duljini 3,5 km), te da je za postavu navedenih prometnih znakova zadužen Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa], to u ovoj pravnoj stvari nema mjesta odgovornosti tuženika. Nadalje, tuženik je nakon primitka tužbe po svojim službenicima izvršio izvid na označenoj prometnici te je tom prilikom utvrdio kako je uz gore navedene postavljene prometne znakove ograničenje brzine motornih vozila na toj dionici ograničeno na 40 km/h, i to zbog blizine škola, vrtića te parka Grad mladih, što je protivno navodima iz Potvrde MUP-a od u kojoj se ističe da je brzina kretanja na tom dijelu ceste ograničena na 50 km/h.

2.8. Tuženik kao dokaz za iznijete tvrdnje spisu predmeta privija: Rješenje, KLASA:UP7i 340-08/19-002/1420, preslika naloga za rad Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, od 17.09.2019., foto snimke tuženika iz baze podataka i katastra nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata, foto snimka sa Google Street View iz 2021. i 2023. godine; (list 113-128 spisa).

3. Navodi stranaka i tijek postupka

3.1. Podneskom od 24. listopada 2023. tužitelj se očitovao na navode iz odgovora na tužbu, posebno na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, u kojem je tuženik ustrajao. Na pripremnom ročištu, sud je raspravio sa prisutnim strankama pravnu osnovu spora u smislu odredbe čl. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22., 114/22. I 155/23.; dalje: ZPP) te je izradio plan upravljanja postupkom iz odredbe čl. 292.a st. 3. ZPP-a.

3.2. Sud je odlučio pribaviti spis MUP-a Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211- 04/20-O/898, Urudžbeni broj: 511-19-44/06-O-28/2020 te podatak od Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove, Sektora za ceste, o tome je li prometni znak nakon postavljanja uklonjen. Određeno je provođenje dokaza vještačenjem po vještaku prometne struke, a na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete. Također je odlučeno da će sud provesti dokaz saslušanjem svjedoka SM, [adresa], ZM, [adresa].

3.3. Odbijen je prijedlog tužitelja za provođenjem dokaza saslušanjem očevidaca te policijskih službenika sve na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te prijedlog tuženika za provođenjem dokaza saslušanjem načelnika ZG Holdinga ĆM na adresi [adresa], te svjedoka R, S, Z. To iz razloga što je s obzirom na predmetni prijepor i sporne činjnice koje proizlaze iz navoda stranaka bilo nepotrebno provoditi dokaz saslušanjem tih svjedoka pri čemu se posebno istaknulo da bi pribava adresa i osobnih podataka svjedoka u znatnoj mjeri pridonijela odugovlačenju postupka, a u postupku pred trgovačkim sudom, odluke se načelno temelje na pisanim dokazima i ispravama.

3.4. Nakon provedenog vještačenja, na ročištu za glavnu raspravu od 18. rujna 2024. vještak Berislav Šimunović usmeno je iznio nalaz i mišljenje te odgovorio na pitanja stranaka, a na ročištu od 11. veljače 2025. sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka RM. Dokazni prijedlog za provođenjem dokaza saslušanjem svjedoka UM, sud je odlučio ne provesti smatrajući da je u ovom predmetu činjenično stanje u potpunosti utvrđeno, vodeći pri tom računa o odredbi čl. 10. ZPP-a I uzimajući u obzir činjenicu da se navedeni svjedok nije odazivao pozivu suda, a stranke nisu predložile njegovo prisilno dovođenje.

4. Dokazni postupak i osnovanost tužbenog zahtjeva

4.1. U postupku izvođenja dokaza sud je na temelju odredbe čl. 220. ZPP-a dokazivanjem po predloženim dokazima obuhvatio sve činjenice važne za donošenje odluke te je tako pročitao i cijenio isprave koje su dio sudskog spisa.

4.2. Nakon tako provedenog postupka sud je ocijenio, cijeneći dokaze kako zasebno, tako i u njihovoj ukupnosti, a na temelju odredbe čl. 8. ZPP-a da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5. Predmet spora, odlučne činjenice i procesno pravni prigovori tuženika

5.1. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatom novčanog iznosa od 3.268,20 eur, a koji iznos potražuje od ovdje tuženika u predmetnom postupku, sve prema odredbi čl. 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23; dalje: ZOO).

5.2. Između stranaka nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja te nije sporno da je tužitelj isplatio utuženi iznos oštećeniku kako to i navodi u historijatu tužbe.

5.3. Tuženik spori odgovornost za štetu, visinu štete te ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije.

5.4. Prije svega valja istaknuti da je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika neosnovan. Naime, nesporno je između stranaka da se prometna nesreća dogodila na nerazvrstanoj cesti u vlasništvu tuženika, te je tuženiku prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu povjereno i upravljanje i održavanje predmetne ceste. Pravilno se tužitelj poziva i na Odluku o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 3/2018) kojom je propisano da se lovišta ne mogu utvrđivati na području Park šuma Grada Zagreba, te na građevinskim područjima, dok je prema čl. 20. Zakona o lovstvu na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač dužan štititi korisnik te površine.

5.5. Tužitelj pravilno upire i na odredbu čl. 60. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači kojom je predviđen niz mjera za sprječavanje štete od divljači. Tuženik je donio i Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama i divljim životinjama (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 28/2018) kojom je propisano da se divlje životinje koje obitavaju na površinama izvan lovišta Grada Zagreba štite sukladno programu zaštite divljači.

5.6. Tuženik navodi i da je povjerio obavljanje lova Ustanovi Zoološki vrt Grada Zagreba, a da obavljanje poslova redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Zagrebački holding. Prema mišljenju ovog suda, to ga ne oslobađa odgovornosti jer je tuženik osnivač Zoološkog vrta Grada Zagreba i kao takav solidarno i neograničeno odgovara za njegove obveze, kako je to propisano Statutom Zoološkog vrta koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja.

5.7. Isto tako odredbom čl. 107. ZOC propisano je da jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta, dok je odredbom čl. 108. istog Zakona propisano da se građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste financira iz proračuna jedinice lokalne samouprave, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Vrhovni sud Republike Hrvatske očitovao se po pitanju prenošenja javnopravnih ovlasti s Grada Zagreba na pravnu osobu Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste u svojoj odluci posl. br. Rev-944/2022, a u kojoj je ponovio ranije zauzeto stajalište.

5.8. Naime, prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge subjekte, tuženik se ne oslobađa odgovornosti za osiguranje pravilnog djelovanja tih osoba. Valja dodati da je u ovom predmetu sporno je li tuženik poduzeo mjere zaštite radi sprječavanja štete od divljači, obzirom da je u konkretnom slučaju divlja svinja došla na prometnicu, uslijed čega je došlo do nastanka opisanog štetnog događaja. Iz iskaza svjedoka SM koji sud prihvača u cijelosti kao uvjerljiv i sukladan ispravama u spisu proizlazi da je predmetno vozilo doista naletjelo na divlju svinju, unatoč osporavanju tuženika.

5.9. Tužitelj je u konkretnom slučaju, da bi uspio u sporu, trebao u smislu odredbe čl. 1045. ZOO-a dokazati da je tuženik odgovoran za nastalu štetu, u konkretnom slučaju, svojim nečinjenjem budući da na mjestu štetnog događaja, kako tvrdi nije postavljen prometni znak „divljač na cesti“. Iz nalaza i mišljenja vještaka koji ovaj sud prihvaća u cijelosti cijeneći ga nepristranim i stručnim, proizlazi da na strani vozača koji je upravljao vozilom nije utvrđeno bilo kakvo kršenje odredbi nekog propisa, da vozač čak i intenzivnim kočenjem ne bi izbjegao nalet na divlju svinju te se kretao brzinom od 3O km/h, pa stoga oštećenik nije doprinio nastanku štetnog događaja. Iz iskaza svjedoka SM koji sud prihvača u cijelosti kao uvjerljiv i sukladan ispravama u spisu proizlazi da je predmetno vozilo doista naletjelo na divlju svinju.

5.10. Tužitelj upire na sadržaj policijske potvrde da na mjestu štetnog događaja ne postoji znak „divljač na cesti“, te ističe da ako je i postojao 2019., 2020. u vrijeme štetnog događaja tog znaka nije bilo. Tuženik pak u prilog svojim osporavajućim tvrdnjama navodi da je proveo sve zakonom propisane zadaće, odobrio lovogospodarske osnove, dodijelio pravo lova, utvrdio mjere za sprečavanje šteta te za korisnike zemljišta na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta izradio Programe zaštite divljači.

5.11. Tuženik tvrdi da su u vrijeme nastanka štetnog događaja na Miroševečkoj cesti u zoni raskrižja s Alejom Hrvatske mladeži (u smjeru sjevera) i kod k.br. 238 (u smjeru juga) postojali prometni znakovi A33 (divljač na cesti) s dopunskom pločom E03 (u duljini 3,5 km), a sve u skladu sa već dostavljenim nalogom za rad Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, od 17. rujna 2019. Naime, prema evidencijama Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste, [adresa], označeni prometni znakovi postavljeni su 25. rujna 2019. na temelju rješenja Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, KLASA: UP/I-340-08/19-002/1420, od 25. srpnja 2019.

5.12. Sud istinitost navedenih tvrdnji tuženika utvrđuje uvidom u rješenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, od 25. srpnja 2019. (list 113-114 spisa) i očitovanje Sektora za pravne i financijske poslove, Odjela za pravne poslove, KLASA: 340-01/24-002/273 (list 317 spisa).

5.13. Valja istaknuti da je vještak u usmenom iznošenju nalaza i mišljenja naveo kako se ne može očitovati o postojanju prometnog znaka na mjestu štetnog događaja u sporno vrijeme te da postoje proturječnosti u svezi s tom činjenicom koje je odlučna u predmetnoj pravnoj stvari. Iz navedenog razloga sud tu činjenicu nije mogao utvrditi na razini potrebne vjerojatnosti u ovom sporu male vrijednosti.

5.14. Kako u ovom postupku tužitelj nije dokazao da je tuženik skrivio štetu svojim činjenjem odnosno propuštanjem te nije dokazao koje konkretne radnje tuženik nije poduzeo, a koje su u uzročno-posljedičnoj vezi s nastalom štetom, to je valjalo tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti.

6. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 17. travnja 2025.

SUDAC:

Iva Buljan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave ove presude i rješenja.

Žalba se podnosi ovome sudu pisano u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. U sporovima male vrijednosti presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a osim povrede iz točke 3. istog članka.

Žalba protiv ove Presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a. ZPP-a).