Republika Hrvatska

Županijski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž -1543/2021-5

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Barbare Bosner članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Shain Lou Pacheco Vinković, odvjetnik iz Pule, protiv tužene- protutužiteljice DO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nadanu Periću, odvjetniku iz Pule, radi utvrđenja prava vlasništva i razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P-539/2020-47 od 26. veljače 2021., na sjednici vijeća 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj P- 539/2020-47 od 26. veljače 2021. u točki II izreke u dijelu u kojem je odbijen zahtjev tužitelja-protutuženika za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine i u dijelu točke IV izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troškova postupka u iznosu od 5.654,99 eura sa zateznim kamatama, te se sudi:

1. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvije obiteljske stambene zgrade, garaža, septička jama, dvorište, pašnjak površine 1189 m2 na način da se nekretnina stranaka proda na javnoj dražbi, a da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka.

2. Nalaže se tuženici-protutužiteljici nadoknaditi tužitelju-protutuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 5.654,99 eura sa zateznim kamatama od 26. veljače 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja-protutuženika i potvrđuje citirana prvostupanjska presuda u dijelu točke II. izreke kojim je odbijen zahtjev tužitelja-protutuženika za upis zabilježbe spora na navedenoj nekretnini i u dijelu točke IV izreke kojim nije prihvaćen zahtjev tužitelja-protutuženika za naknadu troškova parničnog postupka preko iznosa od 5.654,99 eura sa zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženici-protutužiteljici nadoknaditi tužitelju-protutuženiku troškove u povodu žalbe u iznosu od 763,99 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke utvrđeno je da su tužitelj- protutuženik (dalje: tužitelj) i tuženica-protutužiteljica (dalje: tuženica) suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine upisane kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvije obiteljske stambene zgrade, garaža, septička jama, dvorište, pašnjak površine 1189 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom II izreke odbijen je dio tužbenog zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvije obiteljske stambene zgrade, garaža, septička jama, dvorište, pašnjak površine 1189 m2 na način da se nekretnina stranaka proda na javnoj dražbi a da se dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima stranaka, te da se naloži zemljišno- knjižnom odjelu toga suda upis zabilježbe spora na navedenoj nekretnini. Točkom III izreke odbijen je protutužbeni zahtjev za utvrđenje da je tuženica u cijelosti vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvije obiteljske stambene zgrade, garaža, septička jama, dvorište, pašnjak površine 1189 m2 što da je tužitelj dužan priznati tuženoj pa da je slijedom toga tuženica ovlaštena se uknjižiti kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola. Točkom IV izreke određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.

2. Protiv te presude, pobijajući točku II izreke i točku IV izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadu troškova postupka, žalbu podnosi tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23–dalje: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba je osnovana u pretežitom dijelu.

5. Predmet spora u žalbenom stadiju je zahtjev tužitelja za razvrgnuće civilnom diobom suvlasničke zajednice nekretnina kč. br. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] u naravi dvije obiteljske stambene zgrade, garaža, septička jama, dvorište, pašnjak, površine 1189 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] te zahtjev za upis zabilježbe spora na navedenoj nekretnini.

5.1. Prvostupanjska presuda u točki I. izreke kojim je utvrđeno da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaki u ½ dijela, u točki III. izreke kojim je odbijen protutužbeni zahtjev tuženice za utvrđenjem njenog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini i u dijelu točke IV. kojim nije prihvaćen zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka nije pobijana žalbom, te je u tom dijelu postala pravomoćna (čl. 333. st. 1. ZPP-a).

6. Prvostupanjski sud je ocijenio zahtjev za razvrgnućem suvlasničke zajednice civilnom diobom neosnovanim, pozivom na čl. 50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14-dalje: ZV) s obzirom da je provedenim građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ing. građ. FO utvrđeno da je predmetnu nekretninu moguće podijeliti geometrijskom diobom budući su na predmetnoj kč. [katastarska čestica] izgrađene dvije stambene građevine koje građevinski, funkcionalno nisu jedna cjelina. Naime, utvrđuje da bi novonastala čestica geometrijskom diobom oznake A imala približnu površinu od 689 m2, dok bi novonastala čestica oznake B imala približnu površinu od 500 m2. Pristup manjoj kući oznake B mora se osigurati preko novonastale čestice oznake A jugoistočnom stranom na način da se osnuje pravo služnosti prolaza i provoza. Nadalje, potrebno je izvesti novi priključak za struju i vodu za novonastalu česticu oznake B tj.za manju kuću, potrebno je riješiti pitanje zajedničke sabirne jame koja bi se nalazila na novonastaloj čestici A, a može se osnovati i služnost korištenja sabirne jame s obvezom zajedničkog održavanja i pražnjenja.

7. Nadalje, prvostupanjski sud s obzirom na rezultate građevinskog vještačenja zaključuje da su stranke tijekom postupka trebale izvršiti određene predradnje da bi se nekretnina podijelila geometrijski i to ishodovati rješenje o utvrđenju građevne čestice, završiti postupak legalizacije, izraditi parcelacijski elaborat koji će zajedno s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice biti proveden kroz katastar i zemljišne knjige, utvrditi služnost prolaza i provoza u korist jednog od suvlasnika, riješiti pitanje sabirne jame, priključka vode i struje za drugu građevinu i nakon toga utvrditi razliku vrijednosti nekretnine koju bi dobila jedna od stranaka zbog razlike u veličini nekretnine isplatom, međutim da je tužitelj do zaključenja glavne rasprave ustrajao na tvrdnji da nema novčanih sredstava da izvrši predradnje za takvu diobu zbog čega ustraje na razvrgnuću suvlasničke zajednice civilnom diobom, dok da tuženica inzistira na geometrijskoj diobi nekretnine, ali da jasno navodi da nema novaca da financira sve radnje potrebne za geometrijsku diobu, niti da ima novčanih sredstava kako bi namirila tužitelja za eventualnu razliku koja bi se pojavila u vrijednosti nekretnine nakon geometrijske diobe.

8. Prvostupanjski sud cijeni da je u sudskom razvrgnuću suvlasništva vezan strogim zakonskim odredbama koje govore da se nekretnine ukoliko je moguće dijele geometrijski, a da stranke nisu postigle valjani sporazum o načinu razvrgnuća, sud je zahtjev tužitelja za civilnim razvrgnućem odbio jer smatra da se predmetna nekretnina može geometrijski podijeliti. Prvostupanjski navodi da je civilno razvrgnuće suvlasništva moguće jedino ako se nekretnina ne može podijeliti geometrijski, a da se znatno ne umanji vrijednost jer se tek tada može odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način.

9. Prvostupanjski sud odluku o troškovima postupka donosi na temelju čl. 154. st.4. ZPP-a te je odredio da svaka stranka snosi svoje troškove.

10. Ispitujući po službenoj dužnosti postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da pobijana presuda nije zahvaćena ovim povredama postupka, niti povredom iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a jer suprotno žalbenim navodima presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, razlozi presude su jasni, nisu proturječni te se presudu može ispitati.

11. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, međutim osnovano žalitelj prigovara da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno kada je odbijen zahtjev tužitelja za civilnim razvrgnućem predmetne nekretnine.

12. Naime, osporavajući zakonitost pobijane presude, tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud parcijalno interpretirao nalaz i mišljenje angažiranog građevinskog vještaka ukazujući da je vještak u danom nalazu i mišljenju naveo da treba uzeti u obzir da prilikom geometrijske diobe neće doći do jednakih udjela budući da diobom ne bi nastala dva jednaka dijela s jednakim vrijednostima, da nekretnina A ima veću vrijednost od nekretnine B, a da je tržišna vrijednost nekretnine 1.260.000,00 kn. Ukazuje da je iz nalaza i mišljenja nadalje vidljivo da bi u slučaju da se nekretnina geometrijski podijeli na novonastale čestice, one tada ne bi bile jednake površine, niti jednake vrijednosti, već da bi jedna od stranaka bila u obvezi naknaditi drugoj tu razliku što znači da bi eventualno mogla biti moguća geometrijska dioba uz isplatu razlike vrijednosti, pri čemu da je već iz toga jasno da nije moguća geometrijska dioba, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine, kako to propisuje čl. 50. ZVDSP pa kraj činjenice da stranke nisu postigle sporazum o razvrgnuću, niti su ispunjene zakonske pretpostavke prema kojima bi bilo dopušteno razvrgnuće isplatom, to da je jedino moguće provesti civilno razvrgnuće.

13. Prema odredbi čl. 50. st. 1. ZVDSP propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Stavkom 2, propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, pri čemu sukladno st. 3. prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Prema st. 4. ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Odredbom čl. 51. st. 1. ZVDSP propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

14. Iz provedenog postupka proizlazi da stranke nisu sporazumno predložile način razvrgnuća, niti proizlazi da koja od stranaka ima pravo na razvrgnuće isplatom određeno zakonom ili pravnim poslom, niti su suglasne da se barem dijelom izvrši isplata razlike vrijednosti nekretnina u slučaju kada bi diobom nastale dvije čestice na način kako je to predloženo u nalazu i mišljenju građevinskog vještaka, te je tužitelj konačno predložio razvrgnuće civilnom diobom (čl. 50. st. 4. ZVDSP).

15. U odnosu na sporno pitanje je li prema rezultatima građevinskog vještačenja moguća geometrijska dioba na način kako to predviđa čl. 50. st. 2. ZVDSP, osnovano žalitelj prigovara da predloženi način diobe ne udovoljava tim uvjetima, u prvom redu jer novonastale čestice (A i B) ne bi bile iste površine (čestica A bi imala površinu 689 m2, a čestica B 500 m2), niti bi na njima bili objekti približno iste vrijednosti (objekt A je procijenjen u iznosu od 569.090,56 kn, a B u iznosu od 190.850,06 kn), te je vještak već inicijalno naveo da je zbog toga potrebno namiriti razliku u vrijednosti tih nekretnina isplatom, odnosno da prilikom fizičke diobe neće doći do jednakih udjela. Naime, djeljivost suvlasničke stvari se prosuđuje po tome može li se podijeliti na onoliko samostalnih stvari iste vrste koliko je potrebno da bi svaki suvlasnik dobio po stvar koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu pa u konkretnim okolnostima, kada bi nakon cijepanja predmetne nekretnine preostala obveza drugog suvlasnika isplate razlike vrijednosti, proizlazi da se nekretnina ne može podijeliti geometrijski u smislu čl. 50. st. 2. ZVDSP. Pri tome treba imati na umu da stranke nisu iskazale ni volju, niti namjeru da u slučaju takve diobe eventualno obeštete drugu stranu, odnosno da je u tom pravcu izostao bilo kakav sporazum.

16. Prema tome, protivno zaključku prvostupanjskog suda da je u ovom sudskom razvrgnuću moguća geometrijska dioba nekretnine, proizlazi da nekretnina nije djeljiva na taj način, nego preostaje odrediti civilno razvrgnuće u smislu čl. 50. st. 4. ZVDSP zbog čega je zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i preinačiti prvostupanjsku presudu u tom dijelu na temelju čl. 373. toč. 3. ZPP-a.

17. U odnosu na zahtjev tužitelja za upis zabilježbe spora, treba navesti da iz podataka u spisu predmeta proizlazi da je zabilježba ovog spora dopuštena na temelju rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z-1462/2021 (list 240-241 spisa) te je pravilno prvostupanjski sud odbio zahtjev tužitelja u tom dijelu kao neosnovan i u tom dijelu je žalbu tužitelja kao neosnovanu trebalo odbiti na temelju čl. 368. st. 2. ZPP-a.

18. S obzirom na konačan ishod postupka, tužitelju je na temelju čl. 166. st. 2. u vezi s čl. 154. st. 5. ZPP-a i prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023“), sukladno zahtjevu tužitelja, trebalo odmjeriti troškove postupka za sastavljanje tužbe i podnesaka od 28. veljače 2018., i 3. svibnja 2018. iznos o po 2.500,00 kn (Tbr. 7. toč.1, Tbr. 8. toč. 1), za zastupanje na ročištima 1. ožujka 2018., 9. svibnja 2018, 12. lipnja 2018., 17. rujna 2018., 30. travnja 2019., 9. siječnja 2020., 3. prosinca 2020. 27. siječnja 2021. iznos od po 2.500,00 kn (Tbr. 9. toč.1.), za zastupanje na ročištu 16. travnja 2018. i 3. prosinca 2020. u iznosu od po 500,00 kn (Tbr. 9. toč. 3. i 5.) te za sastavljanje podnesaka od 13. travnja 2018., 12. travnja 2019. i 15. travnja 2019. u iznosu od po 500,00 kn (Tbr. 8. toč. 3.), ukupno 30.000,00 kn, uvećano za PDV u iznosu od 7.500,00 kn. Tome treba pridodati trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 1.850,00 kn i predujam za sudskog tumača u iznosu od 600,00 kn, trošak prijevoda u iznosu od 780,00 kn, te polovicu predujma za građevinsko vještačenje (čl. 54. ZVDSP) u iznosu od 1.877,49 kn, što sveukupno iznosi 42.607,49 kn/ 5.654,99 eura[1] , dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka pravilno odbijen kao neosnovan. Tužitelju je odmjeren i trošak u povodu žalbe za sastavljanje žalbe 3.906,25 kn (Tbr. 10. toč. 1.) i sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 1.850,00 kn, ukupno 5.756,25 kn/ 763,99 eura.

U Rijeci 17. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović