Poslovni broj: UsI-2735/24-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Studenku Vuleti, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužiteljice TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 5, OIB: 58831547726 radi ocjenjivanja državne službenice, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 18.ožujka 2025. godine u prisutnosti tužiteljice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 17.travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Odbora za državnu službu, KLASA:UP/II-112-07/20-01/596, URBROJ:566-01/15-24-2 od 11.srpnja 2024. godine i rješenja Općinskog suda u Splitu, Ureda predsjednice suda Broj: 7 Su- 98/2020-356 od 15. lipnja 2020. godine.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika, KLASA:UP/II-112-07/20-01/596, URBROJ:566-01/15-24-2 od 11.srpnja 2024. godine tužiteljica je u bitnom navela: da rješenje nije zakonito jer činjenice nisu pravilno utvrđene niti je pravilno primijenjeno pravo te da su povrijeđene postup ovne odredbe; da drugostupanjsko rješenje nije donijeto po ovlaštenom državnom tijelu sastavljenom od ovlaštenih članova. Prigovara ovlaštenjima potpisnice drugostupanjskog rješenja, za donošenje istog rješenja te da zbog navedenog rješenje nije zakonito; da postupak ocjenjivanja nije proveden na način kako je određeno mjerodavnim zakonima tj. da se nije tijekom godine vodila bilo kakva briga o načinu rada u državnoj službi za bilo kojeg državnog službenika, a da se na navedeni način postupalo od početka ocjenjivanja; da je tužiteljica oduvijek bila prisiljena reagirati bilo za sebe, bilo za druge članove sindikalne podružnice čiji je bila član; da je tužiteljica oduvijek bila iznimno angažirana i u svom poslu i u djelovanju na unapređenju državne službe; da se u rješenju pogrešno navodi da tužiteljica nije bila maltretirana od predsjednice suda; da je cjelokupni postupak ocjenjivanja lažiran; da je tužiteljica oduvijek zadovoljavala sve najviše kriteriji i one koje jesu i one koje nisu bili određeni zakonom i propisima; da je tako oduvijek i iz pozicije sindikalnog povjerenika kojem su se radnici obraćali radi zaštite svojih prava upozoravala i educirala poslodavca te činila sve da se državna služba obavlja na najbolji mogući način, ali da je poslodavac imao svoje interese, kao što ih ima i danas kada donošenjem ovakvog rješenja štiti lošije radnike i osobe koje su preko veze zaposlene u državnoj službi na štetu dobrih i poštenih radnika. Navodi da joj predmetno drugostupanjsko rješenje (osporeno rješenje) nije dostavljeno na zakonit način radi čega je mogla biti oštećena zbog proteka rokova. Navodi da suprotno navodima iz osporenog rješenja tužiteljica ispunjava sve zakonske uvjete za ocjenu „izuzetan“, radi čega je osporeno rješenje tuženika potrebno ukinuti, a prvostupanjsko rješenje poništiti te spis vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak i odlučivanje.

2. Tuženik je dostavio odgovor na tužbu u kojem je u bitnom ostaje kod svih navoda iznijetih u osporavanom rješenju, ponavljajući iste navode. Navodi da tužiteljica u tužbi, suprotno članku 39. Zakona o upravnim sporovima, ne prilaže činjenice i dokaze na kojima temelji tužbeni zahtjev; da je člankom 82. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 92/05,107/07, 27/08,49/11, 150/11, 34/12,49/1237/13,38/13,1/15,138/15,61/17. i 98/19), koji se primjenjivao u vrijeme pokretanja upravnog postupka, odnosno donošenja rješenja prvostupanjskog tijela, propisano da se državni službenici ocjenjuju svake godine za prethodnu kalendarsku godinu. Stoga, da se dokumentacija priložena tužbi, a koja se odnosi na vremensko razdoblje od 2004. do 2017. godine, obzirom da ocjena službenika predstavlja rezultat rada utvrđenog primjenom općih i posebnih kriterija za jednu kalendarsku godinu ne može smatrati dokazima na kojima tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev; da većim dijelom tužiteljica iznosi vlastita promišljanja o kvaliteti svoga rada, ne prilažući takvim tvrdnjama nikakve dokaze, a koja promišljanja se većim dijelom odnose na navodni status tužiteljice kao sindikalnog povjerenika. Poziva se na navedene odredbe Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika („Narodne novine“, broj: 133/11), te odredbe Zakona o državnim službenicima, kao i stav iznijet u presudi Upravnog suda u Rijeci broj: 3 UsI-1092/16-11 od 27. travnja 2017. godine, presudi Upravnog suda u Zagrebu, broj: UsI-1380/20-5 od 25. listopada 2021. godine koja je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Usž-764/22-2 od 09. ožujka 2022. godine. Ističe da navedeni zakonski i podzakonski akti kojima je regulirano ocjenjivanje državnih službenika ne poznaje pojam „periodičnih kontrola rada“ državnih službenika, za razliku od propisa kojima je regulirano ocjenjivanje npr. policijskih službenika. Kako tužiteljica u tužbi, kao ni ranije u žalbi, nije priložila nikakve dokaze kojima bi osporavala ocjenu kojom je ocjenjena, da iz cjelokupnog spisa predmeta proizlazi da je temeljem pojedinačno ocijenjenih kriterija, ali i temeljem ukupnih kriterija kojima je tužiteljica ocjenjivana, pravilno izveden zaključak da se tužiteljica treba ocijeniti ocjenom „uspješan“. Predložio je da se tužbeni zahtjev.

3. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA:UP/II-112-07/20-01/596, URBROJ: 566-01/15-24-2 od 11.srpnja 2024. godine odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Ureda predsjednice suda, Broj: 7 Su-98/2020-356 od 15. lipnja 2020. godine

Navedenim prvostupanjskim rješenjem određeno je da tužiteljica raspoređena na radno mjesto administrativnog referenta-sudskog zapisničara, za rad u 2019. godini se ocjenjuje ocjenom „uspješan“, te da će se po izvršnosti rješenja ocjena unijeti u osobni očevidnik državnog službenika i u Registar zaposlenih u javnom sektoru.

4. Tužiteljica je dana 26. veljače dostavila podnesak u kojem se je očitovala na navode iz odgovora na tužbu u kojem je u vezi predmeta spora, u bitnom ostala kod tužbenih navoda, s tim da je u opširnom podnesku se osvrnula i svoj postupanje predsjednice suda prema njoj kao i njezin odnos sa nekim drugim osobama i na druga pitanja koja nisu direktno povezana sa predmetom spora, radi čega se ne iznose. Tuženik se je na navedeni tužiteljičin podnesak očitovao podneskom zaprimljenim 11. ožujka 2025. godine kojim je otklonio sve iznijete navode da predsjednica Odbora za državnu službu nije bila ovlaštena za donošenje predmetnog rješenja.

5. Sud je u ovom upravnom sporu zakazao raspravu za dan 18.ožujka 2025. godine čime je dana mogućnost strankama da se o predmetu spora neposredno očituju pred sudom te da se očituju o navodima druge stranke. Na raspravu nije pristupio tuženik iako je uredno pozvan a nije opravdan izostanak pa kako nije bilo razloga za odgodu rasprava je održana bez tuženika.

Tužiteljica je iskazala da ostaje u cijelosti kod svih navoda iz tužbe te tužbenog zahtjeva i da nema što drugo (novo) istaći u odnosu na ono što je navela u detaljnoj tužbi. U odnosu na podnesak tuženika zaprimljen 11. ožujka 2025. godine navela je da se očito radi o interregnumu, što znači razdoblju kada ČU predsjednica ovlaštena za obavljanje dužnosti predsjednika nije bila ovlaštena jer je rješenje doneseno 08. ožujka 2024. godine a istoj je ovlaštenje prestalo 2022. godine.

6. U dokaznom postupku čitani su tužba, osporeno rješenje tuženika od 11. srpnja 2024. godine, odgovor na tužbu, podnesak tužiteljice od 26. veljače 2025. godine, podnesak tuženika zaprimljen 11. ožujka 2025. godine, te je pregledan sudski spis i spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Ocjenom svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, a na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 11. srpnja 2024. godine odnosno da li je prvostupanjskim rješenjem tužiteljica kao državna službenica, za 2019. godinu zakonito, ocjenjena ocjenom „uspješan“.

9. Među strankama je sporno da li je postupak ocjenjivanja tužiteljice kao državne službenice za 2019. godinu proveden zakonito i da li je tužiteljici pravilno i zakonito utvrđena ocjena rada kada je njen rad ocjenjen ocjenom „uspješan“ i da li je tužiteljicu trebalo ocijeniti ocjenom „izvrstan“.

10. Prema članku 169. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 155/23) postupci prijema u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika započeti do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.

11. Člankom 83. Zakona o državnim službenicima ("Narodne novine", broj: 92/05, 107/07, 27/08, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17. i 98/19,dalje: ZDS-a), koji se je primjenjivao u vrijeme pokretanja upravnog postupka i donošenja prvostupanjskog rješenja, propisano je da je svrha ocjenjivanja državnih službenika poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i unapređenje u državnoj službi.

Člankom 85. istog ZDS-a propisano je da se državnog službenika ocjenjuje na temelju pokazane učinkovitosti rada, uspoređivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s opisom poslova njegovog radnog mjesta i radnim planovima državnog tijela, uzimajući u obzir poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje državnog službenika tijekom kalendarske godine. Postupak ocjenjivanja, kriterije za ocjenjivanje i sadržaj obrasca o ocjenjivanju službenika propisuje Vlada uredbom. Sukladno članku 84. stavak 1. ZDS-a, ocjenom "uspješan" ocjenjuje službenik ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzdano obavljanje službe, koji svoje službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju su zanemarive. Ocjenom "primjeran" može biti ocijenjen državni službenik ako pokazuje visoku razinu stručnosti i kompetencija, čiji rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pravorazredno obavljanje službe, koji pored ispunjavanja uvjeta za rad za ocjenu uspješan, daje korisne prijedloge za unaprjeđenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad te postiže rezultate u radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen.

Ocjenom "izuzetan" ocjenjuje se državni službenik koji osim ispunjavanja uvjeta za ocjenu primjeran" obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira u upravnom podruju u kojem je zaposlen, odnosno upravnom području iz djelokruga državnog tijela, radom na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem stručnih radova ili publikacija ili sudjelovanjem kao predavač na stručnim savjetovanjima ili seminarima ili kao trener na radionicama u organiziranim programima izobrazbe sukladno ovom Zakonu, čime pridonosi svom osobnom profesionalnom razvoju i unapređenju rada u odgovarajućem upravnom području.

12. Člankom 4.Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika ("Narodne novine", broj: 133/11, dalje: Uredba) propisano je da je neposredno nadređeni službenik dužan pratiti rad, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje državnog službenika tijekom kalendarske godine i predložiti ocjenu državnog službenika uz koje se prilaže i Izvješće o učinkovitosti rada, postupanje službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika za kalendarsku godinu. Uz prijedlog godišnje ocjene prilaže se Izvješće o učinkovitosti rada, poštivanja službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika za kalendarsku godinu.

Člankom 5. Uredbe je određeno da je neposredno nadređeni službenik tijekom kalendarske godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje državnog službenika, poticati ga na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća, poštivanje službene dužnosti i primjereno ponašanje i ukazivati na propuste i nepravilnosti. Stavkom 2. istog članka je određeno da o primjedbama na rad i postupanje odnosno upozorenjima neposredno nadređeni službenik na prikladan način vodi odgovarajuće evidencije, a primjedbe i upozorenja koje bitno utječu na ocjenu unosi u Izvješće. Podaci koji bitno utječu na ocjenu prilažu se uz prijedlog godišnje ocijene.

Člankom 10. Uredbe određeno je da je neposredno nadređeni službenik dužan omogućiti državnom službeniku uvid u prijedlog godišnje ocijene i sve priloge uz prijedlog ocijene. Državni službenik ima pravo dati primjedbu na prijedlog godišnje ocjene u roku tri dana od dana od kojeg mu je omogućen uvid u prijedlog. Primjedbu na prijedlog godišnje ocijene nadređeni službenik dužan je razmotriti zajedno sa službenikom najkasnije u roku od tri dana od primitka primjedbe.

Sukladno članku 12. stavku 1. Uredbe prijedlog godišnje ocjene državnog službenika dostavlja se čelniku tijela ili službenoj osobi ovlaštenoj za donošenje rješenja.

Glavom 3. Uredbe propisani su kriteriji ocjenjivanja prema kojima se državnog službenika ocjenjuje primjenom općih kriterija, koji se primjenjuju na sve državne službenike neovisno o radnom mjestu na koje su raspoređeni i posebnih kriterija ocjenjivanja koji se primjenjuju ovisno o poslovima na koje je državni službenik raspoređen.

13. Iz spisa proizlazi da je za potrebe ocjenjivanja tužiteljice kao državne službenice za 2019. godinu sačinjeno Izvješće o učinkovitosti rada, poštivanja službene dužnosti i osobnom ponašanju tužiteljice za razdoblje od 01. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine, koje prileži spisu. Iz navedenog Izvješća proizlazi da je opseg poslova koje je tužiteljica obavljala u 2019. godini, bio redovan.

14. Prema ocjeni neposredno nadređene službenice djelotvornost i učinkovitost tužiteljice u obavljanju poslova bio je očekivan, poslovi su obavljeni u zadanim rokovima s očekivanom razinom točnosti, preciznosti i pouzdanosti u obavljanju poslova. Neposredno nadređena službenica tužiteljičin rad u 2019. godini je ocjenjivala prema kriterijima općih i posebnih kriterija za ocjenu rezultata rada, te je prema šest od devet primijenjenih općih i posebnih kriterija za ocjenu rezultata rada, rezultat rada ocijenjen kao očekivan, a po tri kriterija viši, ali ne i najviše razine.

15. Nadalje iz spisa proizlazi da tužiteljici tijekom izvještajnog razdoblja nisu izrečene kazne za povrede službene dužnosti niti primjedbe i upozorenja na propuste i nepravilnosti u radu, poštivanju službene dužnosti i osobno ponašanje.

16. Neposredno nadređena državna službenica je temeljem utvrđenih općih i posebnih kriterija, osobnog ponašanja i poštivanja službene dužnosti, predložila da se tužiteljica kao državna službenica za 2019. godinu ocjeni ocjenom "uspješan".

17. Tužiteljica je na prijedlog ocijene sačinjen od neposredno nadležne službenice izjavila primjedbu u kojoj navodi da je postupak ocjenjivanja proveden nezakonito i protupropisno, a kroz ocjenjivački period podvrgnuta je izvanrednim zahtjevima te zaslužuje ocjenu izuzetan.

18. Prvostupanjskim rješenjem predsjednik suda, kao čelnik tijela je prihvatio prijedlog ocijene za tužiteljicu kako je predložena od neposredno nadređene službenice, pritom se pozvavši na mjerodavne odredbe ZDS-a i odredbe Uredbe, ukazujući da je u postupku ocjenjivanja pribavljeno Izvješće o učinkovitosti rada, poštivanja službene dužnosti i osobnom ponašanju službenice, te činjenicu da je za tužiteljicu predložena ocjena „uspješan“, obzirom da službenica pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, da poštuje službenu dužnost što doprinosi pouzdanom obavljanju službe, da službene zadatke obavlja pravodobno i u skladu s pravilima struke, a da su pogreške u radu zanemarive.

19. Tužiteljica je osporila rješenje čelnika o ocijeni (prvostupanjsko rješenje) iz razloga koji se spominju u žalbi ( koji se u velikom dijelu ponavljaju u tužbi). Međutim, kao potvrdu svojih navoda tužiteljica nije priložila konkretne dokaze, iako je sukladno članku 86. stavak 5. ZDS-a određeno da službenik u žalbi protiv rješenja o ocijeni mora navesti razloge zbog kojih rješenje pobija i priložiti odgovarajuće dokaze na kojima žalbu temelji. Žalbenim navodima tužiteljica ne dokazuje da bi trebala biti ocijenjena višom ocjenom od one iz izreke pobijanog rješenja.

20. Prema stanju spisa proizlazi da tužiteljica pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, da svojim radom pokazuje poštivanje službene dužnosti, da radne zadatke obavlja pravodobno i u skladu sa pravilima struke, a pogreške u radu i postupanju da su zanemarive.

21. Stoga, sud ocjenjuje da je tužiteljici zakonito utvrđena ocjena „uspješan“, a da je neutemeljen tužiteljičin stav da bi trebala biti ocijenjena ocjenom „izuzetan“. Naime, ocjenjivanje državnih službenika koncipirano je tako da je ocjena uspješan uzeta kao početna ocjena službenika koji savjesno obavlja svoj posao poštujući pravila struke, što je vidljivo iz gradacije ocjena: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, primjeran, izuzetan.

Ocjenom "izuzetan", sukladno članku 84. stavak 1. ZDS-a, ocjenjuje se državni službenik koji u svom radu treba da obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog, da je inovativan i kreativan, da aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira u upravnom podruju u kojem je zaposlen, odnosno upravnom području iz djelokruga državnog tijela, da radi na poslovima i izvan opisa poslova radnog mjesta ili objavljivanjem stručnih radova ili publikacija ili sudjelovanjem kao predavač na stručnim savjetovanjima ili seminarima, što tužiteljica ničim nije dokazala.

22. U vezi sa navedenim istaći je da je u relevantnoj sudskoj praksi zauzet pravni stav prema kojem je na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku je primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje višu ocjenu od „standardne“, a što se odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da radna izvedba službenika je očekivane razine koja podrazumijeva ocjenu „uspješan“, a službenik smatra da je njegova radna izvedba iznad standarda u stupnju koji razumijeva ocjenu „primjeran“ ili najviše kvalitete „izuzetan“.

23. Tužbeni navod kojim se ukazuje na uspješan rad tužiteljice i o ocjene u prethodnim godinama nisu od utjecaja za rješavanje ove upravne stvari obzirom da ocjena službenika predstavlja rezultat rada pojedinog službenika utvrđenog primjenom općih i posebnih kriterija za pojedino izvještajno razdoblje, odnosno za jednu kalendarsku godinu

24. Sud ocjenjuje da je u postupku potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, te da su na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjene mjerodavne odredbe propisa, i da nisu povrijeđene odredbe postupka, pa je osporeno rješenje zakonito. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24, dalje, ZUS-a), odbiti tužbeni zahtjev tj. odlučiti kao u izreci presude.

U Splitu 17. travnja 2025. godine.

S U D A C

Studenko Vuleta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 126. st. 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje presude (čl.126.st.6. ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici, TU, [adresa],

- tuženiku, Odboru za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 5,

- spis.