Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: P-2692/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja IČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dunji Kreso, odvj. iz Krka, protiv tuženika Grad Bakar, Primorje 39, OIB 31708325678, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave 20. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo vlasništva na nekretninama zemljišnoknjižnih oznaka:

- k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u dijelu površine 657m2, u nalazu i mišljenju vještaka za područje geodezije Ines Tomadin od 31. siječnja 2025. i nalazu i mišljenju – dopuna vještaka za područje geodezije I od 26. veljače 2025. u naravi okućnica, obilježeno crvenom šrafurom i lomnim točkama obilježenim crvenim slovima A-B-C-D-E-F-G-HI-J-K-L-M-N-O-P, sve nakon prethodne provedbe Geodetskog elaborata oparcelaciji, i- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti.

- ovlašćuje se tužitelj da, po pravomoćnosti ove presude, zatraži i ishodi upis stečenog prava vlasništva glede dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nakon prethodne provedbe Geodetskog elaborata o parcelaciji, a glede k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, sa imena Grada Bakra, OIB: 31708325678, Bakar, Primorje 39.

II. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.150,98 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj u preostalom dijelu zahtjeva za nadoknadu parničnog troška kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 20. prosinca 2023. navodi da je tuženik u zemljišnu knjigu upisan kao vlasnik nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] ik.č.br. 212/9 z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj da je u zemljišnu knjigu upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište z. k. ul. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U naravi navedene nekretnine su kuća s okućnicom u [adresa] na adresi tužitelja i predstavljaju jedinstvenu ograđenu cjelinu. Zajedno sa prednicima tužitelj je u mirnom i nesmetanom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to od 1946. Nekretnine, kuću i okućnicu baka tužitelja IČ GČ, da je kupila 1946. od IČĆ i GČĆ. SČ je umrla **.**.1976., a naslijedili su je sin PČ i kćerka NČ r. PČ, s time što je predmetna kuća sa okućnicom pripala sinu PČ koji je o majci brinuo do kraja njezinog života. Prednik tužitelja, otac PČ i tetka NČ da su se nakon smrti majke podijelili tako da je kuća i okućnica pripala ocu tužitelja. Tužitelj da je nekretnine naslijedio iza oca i diobom sa bratom. Tužitelj da je zajedno s prednicima u mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine koje su predmet ovog postupka, a upisane u zemljišnu knjigu na ime i korist tuženika. Vlasnik nekretnina bio da je GČĆ DČ, od kojeg su iste kupljene 1946. upisan je u katastarskom operatu kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] a tetka tužitelja NČ kao posjednica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. NČ da je bila upisana u zemljišnu knjigu i na k. č. br. [katastarska čestica] kući i dvorište, no tužitelj da je tu nekretninu na temelju diobe između prednika na svoje ime i korist, što ovdje nije mogao obzirom da je upisan tuženik. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu :

"I. Utvrđuje se da je tužitelj IČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo vlasništva na nekretninama zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak i k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti.

II. Ovlašćuje se tužitelj da po pravomoćnosti ove presude zatraži i ishodi upis stečenog prava vlasništva glede nekretnina navedenih u točci I. izreke ove odluke sa imena Grada Bakra, OIB: 31708325678, Bakar, Primorje 39, na svoje ime.. Predlažu sudu da po provedenom postupku, pa i zbog ogluhe tužene, donese presudu sadržaja kao u točk. I. izreke presude."

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev. Iz Kupoprodajnog ugovora koji prileži tužbi vidljivo da je kako je SČĆ iz [adresa] kupila nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] pod [adresa] u površini 1020 čhv, k. o. [katastarska općina]. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci postoje dvije nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to jedna upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao pašnjak površine 1020 čhv te druga, koju je tužitelj precizirao kao k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Površina te nekretnine je 192 čhv i u suprotnosti je s površinom katastarske čestice koja je predmet prethodno navedenog Kupoprodajnog ugovora. Kao i kod prethodne čestice postoje i dvije nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Jedna nekretnina upisana je kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 333 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i druga kao k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 190 čhv, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj dokazima iz tužbe da nije dokazao da je njegov eventualni posjed zakonit, osobito ako se uzme u obzir i činjenica da se prijepor ne spominje ni u priloženom Rješenju o nasljeđivanju javne bilježnice Davorke Flego, posl.br.: O-1988/12, UPP/OS-96. Tužitelj nije pružio dokaz da je on nasljednik prijepora iza svog pok. oca MČ iz [adresa], a niti da je njegov otac naslijedio prijepor od svoje majke SČ, r. G. Tužitelj mora dokazati kvalificirani posjed prijepora i njegov tijek potreban za stjecanje prava vlasništva kako to propisuje zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14.). Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom te ga obveže da tuženiku naknadi troškove ovog postupka.

3. Podneskom od 5. ožujka 2025. tužitelj je uredio tužbu i tužbeni zahtjev na način pobliže opisan kao u izreci presude, točka I. i II.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to uvid izvadak iz zemljišne knjige, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-1988/2012 , izvod iz posjedovnog lista, saslušanje tužitelja i svjedoka ZČ, ŽČ, JČ i RČ, dok je tužitelj odustao od saslušanja svjedoka ČČ, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke.

5. Odredba čl. 10 ZPP-a propisuje da sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova. Sud je dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.

6. Ocjenom izvedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da je konačno uređen tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je utužena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, površine 190 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak, 192 m2 uknjižena kao vlasništvo tuženika, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je utužena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 77 m2 uknjižena kao vlasništvo tužitelja, a uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je utužena nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 53 m2 uknjižena kao vlasništvo tužitelja.

8. Uvidom u kupoprodajni ugovor iz 15. srpanj 1946. utvrđeno je da je sklopljen između ŠČ kao prodavatelja i SČ kao kupca, objekt kupoprodaje nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] ( 30 čhv) i k. č. br. [katastarska čestica] (155 čhv,), k. č. br. [katastarska čestica] (25 čhv), k. č. br. [katastarska čestica]( 27 čhv), k. č. br. [katastarska čestica] ( 77 čhv) i k. čbr. [katastarska čestica] ( 1020 čhv) k. č. br. [katastarska čestica], za cijenu 37.000 dinara.

9. Uvidom u posjedovni list 39 utvrđeno je da je nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 683 m2 upisana kao posjed ŠČ, a u posjedovni list 34. nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 683 m2 upisana kao posjed NČ.

10. Uvidom rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-19882012 od 27. studeni 2012. utvrđeno je da su zakonski nasljednici iza pok. MČ, ovdje tužitelj sin ostavitelja, KČ, supruga ostavitelja i LČ sin ostavitelja.

11. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je bio upisan ŠČ, a na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] TČ **.**.2024. kada je upisan tuženik kao posjednik u posjedovnom listu 3808 k. o. [katastarska općina].

12. U svom iskazu tužitelj kao stranka navodi da nekretnine koje je pokazao na današnjem očevidu je kupoprodajom još 1940. stekla u vlasništvo baka SČ, koja je imala dvoje djece, njegov otac PČ i njegova sestra OČ. Baka je te nekretnine koristila i uživala, te je i živjela u ovoj kući do svoje smrti, budući da su njegova majka KČ i otac PČ brinuli za nju. Iza OČ živuća nasljednica da je unuka S koja je upoznata da se vodi ovaj postupak i koja ne polaže pravo na ovoj nekretnini, te se odrekla u korist njega, a postoji pisani ugovor. Suprug i sin P su umrli i samo je S ostala. Nitko nikada nije osporavao da bi prijeporne nekretnine bile njegovo vlasništvo, već je dogovor unutar obitelji, te je on u mirnom posjedu. Navodi da sve što je izgrađeno na ovim nekretninama da je on izgradio, dok suhozidi postoje od ranije, te on ove nekretnine održava, kosi, čisti od kada je nona SČĆ u posjedu. Navodi da PČ i LČ su njegova braća, upoznati su da se vodi ovaj postupak, ne polažu pravo vlasništva i odrekli su se u njegovo ime.

13. U svom iskazu svjedok ZČ, navodi da je upoznat da nekretnine koje su predmet ovog postupka su diobom između obitelji tužitelja prešle u samovlasništvo tužitelja. Pojašnjava da od rođenja živi u susjedstvu, te ima saznanja kao mali dječak kada je dolazio na prijepor da je isti uživala nona tužitelja SČĆ. Poznato mu je iz pričanja da je ona kupoprodajom to stekla od izvjesnog DČ negdje oko 2. svjetskog rata. Koliko on ima osobno saznanja tužitelj koristi to neometano i u mirnom posjedu je od tada, kosi, održava i uživa prijepor.

14. U svom iskazu svjedok RČ, navodi da je u razdoblju od 1978. – 1979. živio u ovoj nekretnini kao najmoprimac, te je upoznat da prijepor koristi obitelj tužitelja, sada tužitelj koji se podijelio sa članovima svoje obitelji. On da i živi u blizini, nitko nikada nije smetao tužitelja u posjedu i korištenju prijepornih nekretnina. Nije mu poznato na koji način je obitelj tužitelja stekla u vlasništvo kupoprodajom ili neki drugi pravni posao, jer se radi o činjenicama prije nego je došao ovdje živjeti.

15. U svom iskazu svjedok KČ, majka tužitelja, navodi da upravo 70 godina svoga života živi ovdje na prijeporu u ovoj nekretnini, te navodi kako iste koriste kao obitelj mirno i nesmetano od tada, cijeli niz godina. Kao mlada došla da je ovdje živjeti sa suprugom i svekrvom, koja je posadila trešnje i jorgovan, te čak travu. Nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo. Navodi iza smrti SČ nasljednik da je bio Katarinin sin, njezin suprug, a nakon njegove smrti druga dva sina odrekla su se u korist tužitelja. Navodi da P odnosno njena unuka S je također odrekla se u korist tužitelja i ne polaže pravo vlasništva.

16. U svom iskazu svjedok JČ, navodi da je prijepor prvobitno koristila baka tužitelja SČĆ koja je živjela tu do smrti, i koja je nesmetano koristila prijepor. Diobom unutar obitelji prijepor je stekao tužitelj u samovlasništvo, te isti kosi, čisti, održava prijepor. Nije sigurna je li SČĆ stekla prijepor kupoprodajom ili nasljeđivanjem, ali da su je držali vlasnicom.

17. Uvidom u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Ines Tomadin dipl.ing.geod. izvršena je identifikacija nekretnine, i to KČ [katastarska čestica] i KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koje da se nalaze na južnoj strani [adresa] i zajedno s česticama KČ [katastarska čestica] i KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] čine okućnicu na adresi [adresa]. Ranije su bile upisane u ZKUL [broj ZK uloška] po kulturi su pašnjak upisane na Grad Bakar; KČ [katastarska čestica] u površini od 190 čhv (683 m2) i KČ [katastarska čestica] u površini od 192 čhv (691 m2). U katastarskoj evidenciji KČ [katastarska čestica] bila je upisana u PL 39 KO [katastarska općina] u površini od 683 m2 na AČ, pok. N, [adresa]. KČ [katastarska čestica] bila je upisana u PL 34 KO [katastarska općina] u površini od 691 m2 na NČ, rođ. KČ, [adresa]. Nakon stupanja na snagu BZP KO [katastarska općina] (baze zemljišnih podataka u kojoj se zajedno vode katastarski i zemljišno knjižni podaci) od 27.06.2024. god. KČ [katastarska čestica] i KČ [katastarska čestica] upisane su u ZKUL [broj ZK uloška] na Grad Bakar i to KČ [katastarska čestica] kao pašnjak [adresa] u površini od 683 m2 i KČ [katastarska čestica] kao pašnjak [adresa] u površini od 691 m2. Katastarske čestice prikazane su crnim linijama, a predmetne čestice crvenim. Sjeverozapadni dio KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koji je u naravi prolaz iz županijske ceste na okućnicu [adresa] prikazan je plavom linijom i šrafurom. Karakteristične točke obilježene su brojkama 1- 4 u plavoj boji. Nalaz je vještaka da je na očevidu tužitelj pokazao položaj KČ [katastarska čestica] i KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Nekretnine se nalaze uz kuću [adresa] i zajedno s KČ [katastarska čestica] i KČ [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja čine jednu prostornu cjelinu. KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] nalazi se sjeverozapadno od KČ [katastarska čestica]. Nekretnina je nepravilna oblika, djelom u nivou s cestom djelom se kaskadno proteže prema višem nivou u odnosu na cestu. Sa zapadne strane teren je u padu prema sjeverozapadu i travnata je površina. Na jugu graniči s okućnicom i garažom na adresi [adresa]. Preko terena prolazi neuređeni put koji iz županijske ceste na zapadu vodi prema kući tužitelja. Sa sjeverne strane nekretnina se proteže uz parcelu županijske ceste Hreljin-Fužine oznake 5068. Na sjevernoj strani uz cestu nalazi se betonirana površina koja se koristi kao parking, a istočnije je popločeni dio okućnice iz kojeg se ulazi u garažu. Do višeg, južnog djela čestice iz popločenog i uređenog dijela okućnice uz cestu vodi betonirano stepenište koje na jugu završava popločenim podestom. Na samom sjeverozapadu na čestici se nalazi prolaz iz županijske ceste prema kući na adresi [adresa]. Na skici u Prilogu 1 prolaz je obilježen točkama 1-4 i plavom šrafurom. Prolaz od okućnice tužitelja dijeli kameni zid. Tužitelj je na očevidu pokazao svoj posjed do betonskog zida (točke 3-4) bez polaganja prava na prolaz. Prolaz je površine od cca 26 m2, točna površina definirat će se geodetskim elaboratom. KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] nalazi se jugoistočno od KČ [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena kuća u vlasništvu tužitelja. Na sjevernoj strani KČ [katastarska čestica] nalazi se kao enklava KČ [katastarska čestica] u površini od 4 m2 na kojoj se nalazi vjerski objekt – kapelica iz 1903. godine. U okolici kapelice na KČ [katastarska čestica] uređen je prostor za boravak uz kapelicu, tj postavljena je klupa, uređen okoliš i kameni pristup iz županijske ceste. KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] je nepravilna oblika i jednim krakom se proteže od jugoistočnog ugla kuće prema jugu. Taj dio čestice omeđen je s južne i istočne strane suhozidom i u naravi je travnjak na kojem raste nekoliko stabala. Površina je dio uređene okućnice. Istočno uz kuću nalazi se pomoćni objekt koji je djelom izgrađen na KČ [katastarska čestica] i dijelom na predmetnoj KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a od njega prema južnom, višem dijelu okućnice vode betonske stepenice. Istočnije od pomoćnog objekta, a južnije od kapelice nalaze se dva zida koji tvore kaskadni teren na KČ [katastarska čestica] koji se nastavlja dalje prema istoku, uz cestu čineći usku travnatu površinu sa svih strana ograđenu kamenim zidom.

18. Na prijedlog tužitelja da sudski vještak nadopuni svoj nalaz na način da brojevima i šrafurom crvene boje označi prijepor k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i navede površinu prijepora, vještak je izradila dopunu nalaza i mišljenja sa skicom lica mjesta, na način da se dio KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina], koji se nalazi u sastavu tužiteljeve okućnice, na skici obilježi crvenom šrafurom i da se navede površina prijepora. Na skici u prilogu 1 dio KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] koji se nalazi u sastavu tužiteljeve okućnice obilježila je crvenom šrafurom. Lomne točke obilježene su crvenim slovima od A-B-C-D-E-FG-H- I-J-K-L-M-N-O-P, a površina tog dijela je 657 m2. Ukupna površina KČ [katastarska čestica] KO [katastarska općina] upisana u PL iznosi 683 m2. Sastoji se od dijela koji je u tužiteljevoj okućnici u površini od 657 m2 i dijela koji čini pristupni put okućnici na adresi [adresa] u površini od 26 m2. Konačna površina i oblik čestice dobit će se provedbom geodetskog elaborata.

19. Sud prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke , kao i dopunu nalaza i mišljenja jer je sačinjen objektivno i sukladno pravilima struke, dok stranke nisu imale primjedbe na isti.

20. Odredbom čl. 7. st. 1 ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 219 st. 1 ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

21. Pri tome se osobito ističe da sud o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 ZPP-a), međutim da se sud rukovodi načelom stranačke istine, a ne načelom traženja materijalne istine, te je svaka stranka u postupku dužna dokazivati činjenice na koje se u postupku poziva. Sud nije dužan utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele a niti izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, osim ukoliko idu za tim da raspolažu sa zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu odredbe čl. 3. st. 3 ZPP-a kako to propisuje odredba čl. 7. st. 2 ZPP-a.

22. Odredbom čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. St. 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. , dok je stavkom 3. propisano da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

23. Člankom 18. ZV-a određeno je da je zakonit posjed ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), a istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. A pošten je onaj posjednik koji kad ga je stekao nije znao niti s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Poštenje posjeda se predmnjeva.

24. Tužitelji u postupku i u tužbi podnesenoj ovom sudu tvrdi da je zakonski nasljednik spornih nekretnina, a koje da su stečene u vlasništvo i posjed tužitelja iza smrti prednika, bake tužitelja SČ rođene G, koja je iste stekla kupoprodajnim ugovorom, i koju su naslijedila djeca NČ, teta tužitelja i PČ, otac tužitelja, te potom diobom unutar obitelji, prijepor prešao u vlasništvo tužitelja, koji je u neometanom dugogodišnjem posjedu nekretnine više od 20 godina.

25. Opisane činjenice u svom iskazu potvrđuju i svjedoci ZČ, ŽČ, JČ i RČ, kada potvrđuju da je tužitelj stekao nekretnine nasljeđivanjem iza smrti oca PČ, a ovaj iza svoje majke SČ, da isključivo tužitelj nekretnine posjeduje i koristi, i to neometano dugi niz godina. Potvrđuju svjedoci da je dugogodišnji posjednik bila baka tužitelja, da su istu smatrali vlasnicom, nitko joj posjed nije ometao, te da su upoznati da je upravo tužitelj, odnosno njihovi prednici, posjednici prijepora, i to više od 20 godina poštenog samostalnog posjedovanja prijepora. Iskazima svih svjedoka sud poklanja vjeru jer su iskazivali suglasno i neproturječno o relevantnim činjenicama u postupku.

26. Ocjenom iskaza svjedoka i svih dokaza izvedenih u postupku, ovaj sud utvrđuje da je tužitelj u potpunosti dokazao sve činjenične navode koje iznosi tijekom postupka.

27. Članak 5. st 2. Zakona o nasljeđivanju ( Narodne novine br. 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019, dalje ZN) propisuje da ostaviteljevom smrću prelazi njegova ostavina na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo.

28. Kako je tužitelji dokazao u postupku da je u posjedu prijepora počevši od 1946-te., osobno i putem pravnih prednika, ovaj sud ocjenjuje da je tužitelj kao samostalni i pošteni posjednik posjedovanjem više od 20 godina, stekao pravo vlasništva utuženih nekretnina, odnosno, da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 159 st 3 ZV-a..

29. Dakle, kako su ispunjene i pretpostavke iz odredbe čl. 159. st. 3 ZV-a, koja propisuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, pa kako je tužitelj kao pošten posjednik u neprekidnom samostalnom posjedu prijepora više od 20 godina, to je zahtjev tužitelja 1 i 2 osnovan iz navedenog razloga.

30. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo usvojiti i presuditi kao u izreci presude.

31. Tužitelju je temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku budući je u cijelosti uspio u sporu, i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak pristupa na tri ročišta u iznosu od 200,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 17. srpanj 2024., 5. veljače 2024., 25. veljače 2025 i 5. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura svaki (Tbr. 8. t. 1 Tarife), uvećano za pdv 25% ( 400,00 eura), kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 39,83 eura, pristojbu za presudu u iznosu od 53,09 eura, trošak predujma za vještačenje u iznosu od 589,06 eura, odnosno parnični trošak u iznosu od 2.150,98 eura. Stoga je valjalo presuditi kao u točki II. izreke presude.

S preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška u vidu sastava podneska od 8. srpanj 2024. kao previsoko postavljenim i budući isti nije bio nužan za vođenje postupka, sud nije prihvatio, pa je u tom dijelu kao previsoko postavljen zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška odbijen. Stoga je valjalo presuditi kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci 17. travnja 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana održavanja ročištu za objavu presude, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, neovisno je li istom pristupila, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude ako nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležan županijski sud.