REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-256/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici u Zagrebu, protiv tuženika Spar Hrvatska d.o.o., OIB: 46108893754, Zagreb, Slavonska avenija 50, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 13. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, dana 17. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Spar Hrvatska d.o.o. isplatiti tužiteljici OČ iznos 2.780,00 eur sa zateznom kamatom od 12. siječnja 2022. do isplate te joj isplatiti i trošak parničnog postupka u iznosu 2.187,52 eur sa zateznom kamatom od 17. travnja 2025. do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se u razdoblju do 31. prosinca 2022. određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa 430,00 eur sa zateznom kamatom od 12. siječnja 2022. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 12. listopada 2019. oko 10,30 sati u trgovini Interspar u sklopu trgovačkog centra Supernova Zagreb – Garden Mall, na adresi [adresa], stradala na način da je djelatnica tuženika ŠČ prilikom guranja velikih željeznih kolica po trgovini, istima naletjela na tužiteljicu udarivši ju po lijevoj nozi. Tužiteljici tvrdi da su joj u pomoć priskočili djelatnici trgovine koji su pozvali hitnu pomoć te pričekali s tužiteljicom dolazak iste na licu mjesta. Dalje navodi da je u navedenoj nezgodi zadobila ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć u KBC Zagreb te da je zbog zadobivenih ozljeda trpjela fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti radi čega trpi duševne boli, da joj je zaostalo naruženje te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Navodi i da se u cilju mirnog rješenja spora obratila tuženiku dana 28. travnja 2020. s odštetnim zahtjevom, međutim da je tuženik isti otklonio. Zahtjevom iz tužbe, a radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i nastale imovinske štete zbog pružene tuđe pomoći i njege, predlaže obvezati tuženika na isplatu iznosa 26.000,00 kn sa zateznom kamatom od 28. travnja 2020. do isplate te obvezati tuženika na naknadu troškova postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da su navodi u tužbi, koji se odnose na dinamiku nastanka štetnog događaja, a posljedično i ozljedu tužiteljice, preuveličani i većim dijelom neistiniti. Tužiteljica je zadobila laku tjelesnu ozljedu kada je radnica tuženika nehotice praznim "rolićem" udarila po nozi. Dakle, velika željezna kolica ne postoje i nije potreban efekt drame da bi se dočarala težina lake ozljede. Što se težine ozljede tiče, prvo treba napomenuti da je tužiteljica zadobila površinsku ozljedu stopala. Kako bi utvrdio težinu ozljede tužiteljice, tuženik je već tijekom mirnog postupka, angažirao liječnika, kirurga, stalnog sudskog vještaka radi izrade nalaza i mišljenja. Iz istog proizlazi da je tužiteljica kontrole vršila radi ranije učinjenog femorokruralnog bypassa, koje tegobe da nisu u vezi s ranom lijeve potkoljenice i ne mogu se cijeniti unutar te ozljede. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je riječ o lakoj tjelesnoj ozljedi koja nije ostavila trajne posljedice, a da uredan i jednostavan tijek liječenja nije utjecao na povećanje bola i straha te da su isti u odnosu na zadobivenu ozljedu posve zanemarivi. Potpuno je neprimjereno da je tužiteljica u mirnom postupku najprije tražila 41.200,00 kn, da bi sada u tužbi potpuno neosnovano potraživala 26.000,00 kn cijeneći trajne posljedice u iznosu 7.000,00 kn što je gotovo 5% smanjenja životne aktivnosti, a sve radi rane stopala. Predlaže odbiti zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: Potvrdu MUP-a RH (list 5 spisa), Potvrdu Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba od 27. siječnja 2022. uz potvrdu o intervenciji od 12. listopada 2019. (list 6-7 spisa), fotografije kolica i mjesta štetnog događaja te naruženja tužiteljice (list 8-12 i 16-19 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 13-15 spisa), odštetni zahtjev od 24. travnja 2020. sa preslikom potvrde o primitku (list 20-22 spisa), odgovor tuženika na odštetni zahtjev (list 23 spisa), iskaz svjedoka ŠČ (list 40-41 spisa), iskaz svjedoka RČ (list 41-42 spisa), iskaz tužiteljice (list 42 spisa), nalaz i mišljenje vještaka liječnika dr. DČ (list 50-51 spisa).

4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom članka Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege koji tužiteljica temelji na činjeničnim tvrdnjama iz kojih bi proizlazilo da je 12. listopada 2019. u trgovini Interspar stradala na način da je djelatnica tuženika, prilikom guranja velikih željeznih kolica po trgovini, istima naletjela na tužiteljicu udarivši je po lijevoj nozi.

6. Podneskom od 14. rujna 2023. (list 56-58), tužiteljica je, po provedenom medicinskom vještačenju, zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete postavila u visini 3.210,00 eur sa zateznom kamatom od 12. siječnja 2022. do isplate.

7. Među strankama su sporne činjenice nastanaka štetnog događaja, pasivne legitimacije i odgovornosti za nastanak štetnog događaja. Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

8. Iz iskaza svjedoka ŠČ proizlazi da se ista sjeća štetnog događaja kojom prilikom je kao djelatnica tuženika, a radeći na odjelu kemije na "roliću" dovezla robu do polica, te kada je isti već gotovo ispraznila, odnosno na njemu je ostalo nešto sitno robe, krenula se vraćati prema skladištu gurajući ispred sebe "rolić", tom prilikom nikog nije vidjela ispred sebe, a odjednom se sudarila i vidjela tužiteljicu kako stoji ispred. Kada joj se predočuje fotografija na listu 8 spisa, navodi da "rolić" predstavljaju kolica na slici desno, a koja dakle bočno imaju metalnu ogradu koja je prekrivena sa zaštitnim najlonom kako roba ne bi padala sa strane, te je ona kritične zgode gurala "rolić" ispred sebe na način da su te metalne ograde sa strane. Prišla je tužiteljici i vidjela da je ista očito od metalnog dijela "rolića" imala posjekotinu iznad pete, vidjela je po čarapi da krvari. U to vrijeme je prišla i kćer tužiteljice koja je došla sa druge strane reda, te su sve zajedno otišle do info-pulta gdje su tužiteljici zamotali ozljedu te su u međuvremenu nazvali hitnu. Ponavlja da tužiteljicu nije vidjela, a nakon što je prije guranja "rolića" pogledala sa strane istog. Ne zna kako je tužiteljica stajala prije štetnog događaja, ali zna da je bila na odjelu kemije. Navodi da je kretanje "rolića " u konkretnom slučaju, a budući je isti bio praktički prazan prije samog udarca tužiteljice, specifično jer se isti trese budući da nije pod opterećenjem tereta. Pozvali su hitnu iz razloga što iako je ozljeda bila u vidu posjekotine, vidjeli su da se gospođa uplašila, a i starije je životne dobi. Kada je "rolić" prazan isti je lagan. Svjedokinja je predmetni "rolić" kritične zgode gurala normalnom brzinom - brzinom hoda. Nakon naleta, tužiteljica je ostala na nogama samo se uhvatila za nogu. Ne može točno reći koliko je "rolić" visok, viši je od nje sigurno za 10-15 cm, a ona je visoka 1,78. Sam nalet se dogodio na prostoru između složenih paleta, na tzv temi zoni. Kada joj se predočuje fotografija na listu 9 spisa ista potvrđuje da se nalet dogodio upravo na ovom slobodnom prolazu gdje su i označene strelice.

9. Iz iskaza svjedoka RČ proizlazi da nije vidjela nastanak samog štetnog događaja, ali je kritične zgode stajala sa svojom majkom u dućanu pri čemu je bila nešto ispred nje otprilike 1,5 m te je u jednom trenutku čula jauk svoje majke, a nakon čega se djelatnica tuženika počela ispričavati. Posebno ju je začudilo to što je tenisica njezine majke bila vrlo brzo ispunjena krvlju. Vidjela je kolica kojima je prouzorčen štetni događaj i ista su bila puna sa naslaganim stvarima i iskazuje da nakon toga u Sparu više nema takvih kolica. Po štetnom događaju majka i ona su upućene na info pult gdje su nakon nekog vremena donijeli prvu pomoć, a ona je usput i pozvala hitnu budući da je za njezinom majkom ostajao crveni trag od krvarenja. Naime, njezina majka pije lijekove protiv zgrušavanja krvi, uvijek joj teško zarasta rana pa se uplašila kako će to završiti pa joj je još stavljala i maramice na to. Po dolasku hitne njezina majka je odvežena u bolnicu.

10. U svom iskazu tužiteljica je iskazala da, da su kolica bila prazna, a kako to tvrdi svjedokinja ŠČ, ista bi ju sigurno vidjela jer je tužiteljica prethodno stajala ispred police i birala si robu, a nakon čega joj je ista došla bočno s tužiteljičine lijeve strane te kolicima naletjela na njezinu lijevu nogu. Napominje da joj je ta noga zdrava te su ju kolica udarila u predio iznad lijeve pete. Kasnije se sve odvijalo kako su iskazivali njezina kćer i svjedokinja ŠČ. Doktor joj je rekao da je imala sreće jer da nije bila zahvaćena tetiva. Na samom dijelu gdje je došlo do naleta nije bila posebna gužva, odnosno nije bilo ljudi tog trenutka, dakle bile su samo tužiteljica i gospođa s kolicima. U bolnici joj je ozljeda sanirana šivanjem, imala je 4-5 šavova. Nakon vađenja istih ostao joj je ožiljak. Pomoć po ozljeđivanju pružala joj je kćer jer je prvih pet dana morala strogo mirovati. Pomoć se sastojala u obavljanju svih fizioloških i higijenskih potreba, također ju je kćer vozila liječniku na kontrole. Navodi da je hitnu pozvala njezina kćer. Ne može se točno sjetiti da li su sporna kolica bila puna ili prazna jer je više bila orijentirana na ozljedu koju je zadobila.

11. Cijeneći iskaze svjedoka i tužiteljice, u ukupnosti, proizlazi da su u nastanku štetnog događaja sudjelovali samo tužiteljica i svjedok ŠČ kao djelatnica tuženika koja je kritične zgode upravljala spornim kolicima- rolićem sa robom. Tuženik nije osporio da predmetna kolica- rolić izgledaju upravo poput onih na fotografiji na listu 8 spisa, a kako je to potvrdila sama svjedokinja ŠČ. Ocjenom iskaza svjedoka ŠČ i tužiteljice, u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja, sud utvrđuje da se štetni događaj dogodio na način da je djelatnica tuženika, kritične zgode, gurala kolica- rolić ispred sebe na način da su metalne ograde obložene PVC folijom sa strane, a u kojem guranju unaprijed nalijeće donjim dijelom kolica na lijevu petu tužiteljice. Svjedok RČ sam nastanak štetnog događaja nije vidjela. Opisani nastanak štetnog događaja ujedno proizlazi i iz potvrde MUP-a na listu 5 spisa, a koja je sastavljena po kazivanju tužiteljice i koja, sadržajno, u vezi razloga nastanka štetnog događaja, odgovara iskazu tužiteljice i svjedoka – djelatnice tuženika, a isto proizlazi i iz priložene potvrde o intervenciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba na listu 6-7 spisa.

12. Prema ocjeni ovog suda, a uzevši u obzir iskaze tužiteljice i svjedoka ŠČ te priložene fotografije kolica – rolića na listu 8 spisa kao i fotografiju na listu 9 spisa kao mjesta nastanka štetnog događaja, a koje tuženik nije posebno osporio, zaključuje se da kolica predmetnih dimenzija namijenjena za transport robe, sama po sebi pri uobičajenom korištenju ne predstavljaju povećanu opasnost za okolinu međutim, u konkretnoj situaciji kada se istima upravlja guranjem, konkretno, ispred sebe, a ista svakako premašuju visinu prosječne osobe, obzirom na svoje karakteristike i širinu prostora kojim se ista kreću, a uzevši u obzir i da su ista bila i ispunjena robom (prema kazivanju svjedoka O djelomično ispunjena robom, a prema kazivanju tužiteljice i svjedoka Š bila su puna robom) - ista svakako u tom kretanju predstavljaju opasnu stvar za okolinu te se istima moralo upravljati sa velikom pažnjom jer se kreću po prostoru namijenjenim za kretanje kupaca konkretno tzv. temi zoni, a na kojoj je za očekivati veći broj ljudi koji se tim prostorom kreću i zaustavljaju radi odabira različitih artikala, sa povjerenjem u sigurnost tog prostora i ne očekuju nailazak ikakvih kolica. Sudu je naime, životno i logično da se police u trgovini moraju nadopunjavati različitim artiklima i da je ta radnja sigurnosno zahtjevna, pogotovo u vrijeme većih gužvi u dućanu, a što nadalje znači da djelatnici trgovine uvijek pri tome moraju postupati sa povećanom pažnjom, a pogotovo u situaciji kao što je ova- kada se kolica predmetnog izgleda (list 8 spisa) i dimenzija sa robom guraju ispred sebe, a čime je i preglednost prostora pa i mogućnost uočavanja kupca koji stoji ispred police i biraju artikl- svakako smanjena. Navedeno tim više što iz iskaza svjedoka O i tužiteljice proizlazi da na kritičnom mjestu nije bila posebna gužva, u smislu postojanja i drugih kupaca. U ponašanju tužiteljice sud ne nalazi nikakav doprinos nastanku štetnog događaja jer je ista dakle, stajala ispred police i razgledavala željene artikle i svakako nije mogla niti trebala očekivati da će bočno na nju naletjeti kolica- rolić koje je gurala djelatnica tuženika. To što je ista predmetna kolica- rolić gurala, kako iskazuje, normalnom brzinom- brzinom hoda te da nikog nije vidjela ispred sebe, a odjednom se sudarila i vidjela tužiteljicu - ne isključuje odgovornost tuženika jer očito kritične zgode nije primijenjena dužna pažnja i prethodna provjera da se opisana radnja može učiniti bez nastanka štete za tužiteljicu. Time je dakle, utvrđeno da je šteta tužiteljici nastala od opasne stvari čime vrijedi zakonska predmnijeva (smatra se) iz čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO) da šteta potječe od te opasne stvari, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tuženika, a za istu tuženik, kao vlasnik odnosno imatelj predmetnih kolica- rolića, odgovara temeljem odredbe čl. 1064. ZOO, pri čemu isti nije dokazao pretpostavke oslobođenja od odgovornosti propisane odredbom čl. 1067. ZOO.

13. Radi utvrđenja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, sud je cijenio nalaz i mišljenje vještaka liječnika kirurga dr. DČ iz kojeg proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila gnječno razderanu ranu lijevog gležnja. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se primarna obrada rane, dobila antitetaničku zaštitu. 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja dolazi na pregled kirurga zbog bolova u lijevom gležnju prilikom hodanja, preporučena daljnja obrada. Liječenje tužiteljice je završeno odnosno, stanje se stabiliziralo 3 mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja tj. 12. siječnja 2022. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 2 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. Zadobivena ozljeda nije dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Opisani ožiljak predstavlja naruženje lakog stupnja koji je vidljiv iz blizine kada ne nosi čarape.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. DČ jer je sačinjeno stručno i obrazloženo, u skladu s pravilima struke i temeljem cjelokupne medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, a niti su stranke istom prigovarale te sud isto nalazi jasnim, potpunim i neproturječnim.

15. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa čl. 19. st. 2. ZOO čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO. Pri tome je sud, a obzirom na kumulaciju više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, koje povrede su međusobno povezane, dosudio jedan iznos pravične novčane naknade, utvrđujući sve elemente koje je tužiteljica u tužbi navela i koji su utvrđeni nalazom i mišljenjem vještaka liječnika (fizički bolovi, strah, naruženje) koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO, predstavljaju kriterije (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu zadobivenu ozljedu, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha te zaostali ožiljak u području Ahilove tetive dužine oko 3 cm u boji lokalne kože, jedva vidljiv trećima i koji predstavlja naruženje lakog stupnja koje će biti vidljivo iz blizine kada ne nosi čarape, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka liječnika, činjenicu da je tužiteljica obavila preglede kod kirurga, da je u vezi ozljeđivanja dobila i antitetaničku zaštitu, mirovala je i koristila analgetike. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 2.600,00 eur.

16. Isto tako tužiteljici je, kako po proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka liječnika, bila potrebna tuđa nestručna pomoć ukupno 45 sati tuđe nestručne pomoći. Tužiteljica je u svom iskazu na ročištu 10. ožujka 2023. navela da joj je pomoć pružala kćer u obavljanju fizioloških i higijenskih potreba, vozila ju je na kontrole. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije bila manja od 4,00 eur po satu i koju sud u skladu sa odredbom čl. 223. ZPP nalazi primjerenom, to tužiteljici na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO, pripada novčana naknada u visini 180,00 eur, dok je za daljnje potraživani iznos 30,00 eur (do potraživanih 210,00 eur) zahtjev odbijen kao neosnovan.

17. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da tužiteljici pripada novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u ukupnom iznosu 2.780,00 eur, dok je za daljnje potraživani iznos 430,00 eur (do ukupno potraživanih 3.210,00 eur) zahtjev odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke.

18. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO. Budući da je uvidom u priloženi odštetni zahtjev na listu 20-22 spisa utvrđeno da je tužiteljica u vezi naknade štete tuženiku 28. travnja 2020. uputila preporučenom pošiljkom odštetni zahtjev, a da iz nalaza i mišljenja vještaka liječnika proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 12. siječnja 2022. kada je u konačnici i saznala za opseg i visinu štete, to tužiteljica osnovano od navedenog datuma i potražuje isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete te je odlučeno kao u toč. I. izreke.

19. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 151. i čl. 155. st.1. ZPP i isti je suđen tužiteljici, sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje (vrijednost predmeta spora se tijekom postupka smanjila), u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku. Omjer uspjeha tužiteljice u sporu odmjeren je prema konačno postavljenom zahtjevu, a čime uzevši u obzir kvalitativni (100%) i kvantitativni (87%) uspjeh tužiteljice u sporu te nakon oduzimanja uspjeha tuženika u sporu, proizlazi da je tužiteljica u sporu uspjela u omjeru 87%.

20.1.Tužiteljici je priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (tbr. 32/1 Tarife), sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 7. ožujka 2022. i 14. rujna 2023., svaki po 100 bodova (tbr. 8/1 Tarife), sastav podneska od 4. srpnja 2024. 50 bodova (tbr. 8/3 Tarife) i za zastupanje na ročištima 12. listopada 2022., 10. ožujka 2023., 6. lipnja 2024. i 13. ožujka 2025., svako po 100 bodova (tbr.9/1 Tarife),ukupno 850 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 1.700,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (425,00 eur) te uz zatraženi trošak sudskih pristojbi na tužbu 80,96 eur i na presudu 78,55 eur, sveukupno 2.284,51 eur. Taj trošak tužiteljici je dosuđen razmjerno uspjehu u sporu (87%) u iznosu 1.987,52 eur kojem je pridodan u cijelosti, kao nužan i neovisan o uspjehu u sporu, trošak uplaćenog predujma za vještačenje 200,00 eur, čime trošak tužiteljice sveukupno iznosi 2.187,52 eur.

20.2. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 13. ožujka 2023. jer istim prilaže zamjeničku punomoć za zastupanje, a što je bila dužna priložiti već na ročištu 10. ožujka 2023., nije joj priznat niti trošak sastava podneska od 16. ožujka 2023. jer istim dostavlja dokaz o uplati predujma, a čime se ne radi o nužnom trošku postupka. Budući da istima samo požuruje postupanje suda, a čime se također ne radi o nužnom trošku postupka, tužiteljici nije priznat niti trošak sastava podnesaka od 18. listopada 2023., 15. studenog 2023., 18. listopada 2024. i od 2. prosinca 2024.

21. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos troška postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 17. travnja 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužiteljice uz rješenje o pristojbi na tužbu 80,96 eur i na presudu 78,55 eur

- tuženik