Posl. br. P-726/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu toga suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje kao punomoćnik zastupa Željko Šušak, odvjetnik u Veloj Luci, protiv tuženih: 1. Viganj Commerce d.o.o., [adresa], OIB: 63349894640, zastupan po vlasnici i direktorici ČA iz [adresa]. ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majka i nasljednica sina ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba tuženika zastupana po punomoćniku Saši Laliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vuković i Lalić d.o.o. iz Splita, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon glavne rasprave zaključene dana 10. veljače 2025., u prisustvu punomoćnika tužitelja a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tuženih, na ročištu održanom radi objave odluke, dana 17. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da su tužitelji, suvlasnici po 1/2 dijela, novonastale kat. čest. [katastarska čestica], Dolina, maslinik, površine 374 m2, k. o. [katastarska općina], nastale od kat. čest. [katastarska čestica], vrt u Dolini, površine 1904 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i novonastale kat. čest. [katastarska čestica], Dolina, maslinik, površine 4360 m2, k. o. [katastarska općina], nastale od kat. čest. [katastarska čestica], pašnjak i maslinik, površine 5135 m2 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa ih sud ovlašćuje da to pravo temeljem ove presude i geodetskog elaborata broj RN 18/2022 za k. o. [katastarska općina] sa prijavnim listom potvrđenim dana 17. prosinca 2022. od Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Korčula, Klasa: 932-06/22-02/285, Ur. broj: 541-30-02/2-22-5, provede u zemljišne knjige u posjedovnicu – list A i upišu na svoje ime u vlastovnicu - list B, uz istovremeno brisanje tog prava na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sa imena ad. 1 tuženika za 1/112 suvlasništva i prednika ad. 2 tužene ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 217/272 suvlasništva, te na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa imena prednika ad. 2 tužene ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 736/5135 suvlasništva.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da je njihova majka OAŽ bila stvarna vlasnica i posjednica maslinika koji nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je stoga 2007. sa EA sklopila ugovor o zamjeni nekretnina u svrhu dobivanja dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kojim dijelom bi osigurala pristup sa javne ceste za svoju nekretninu. Ovaj Ugovor je u naravi realiziran pa je tako majka tužitelja CA ustupila točno određeni dio svoje kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a CA je majci tužitelja ustupila svoj točno određeni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kako bi se osigurao pristup masliniku. Zbog toga je prijavnim listom iz 2022. formirana nova kat. čest. [katastarska čestica], površine 4360 m2 i nova kat. čest. [katastarska čestica], površine 374 m2, sve k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju maslinik u vlasništvu i posjedu majke tužitelja. Majka tužitelja umrla je 2023., a Rješenjem o nasljeđivanju iza njene smrti pod posl. br. O-1304/2023 za njene nasljednike na jednake dijelove proglašeni su upravo tužitelji. Stoga tužitelji smatraju da su nasljeđivanjem iza smrti majke i dosjelošću postali suvlasnici za po 1/2 dijela novoformiranih nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve upisano u k. o. [katastarska općina]. Unatoč opisanom činjeničnom stanju u zemljišnim knjigama suda još uvijek egzistiraju osnovne nekretnine, od kojih su parcelacijom nastale nekretnine koje su predmetom tužbe, a iste su upisane kao suvlasništvo tužitelja, tuženog ad 1/ te ŠA čija je isključiva nasljednica tužena ad 2/. Ovakav upis u zemljišnim knjigama prenesen je i u katastarske operate.
1.1. Kako su tužitelji na izloženi način stekli pravo vlasništva utuženih dijelova nekretnina, odnosno novoformiranih nekretnina u cijelosti, a u zemljišnim knjigama suda su još uvijek na osnovnim kat. česticama kao suvlasnici upisani tužitelji, tuženi ad 1/ te pravni prednik tužene ad 2/, iako tuženima na novoformiranim nekretninama više ne pripadaju nikakva vlasnička prava, to imaju i pravni interes uskladiti zemljišno knjižno stanje sa stvarnim stanjem, a kako nemaju ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva u zemljišne knjige, to ustaju predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.
1.2. Tuženi u svom odgovoru na tužbu, kojeg su podnijeli putem svog punomoćnika, navode da je tužena ad 2/ zasigurno zakonska nasljednica pok. ŠA, ali pored nje postoje i drugi njegovi nasljednici. Kako ostavinski postupak iza smrti ŠA, a koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. O-453/2016, još uvijek nije pravomoćno završen, to trenutno nije moguće utvrditi tko će od njegovih nasljednika steći nekretnine koje su predmetom tužbe, pa se stoga predlaže prekinuti ovaj parnični postupak do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka pod posl. br. O-453/2016. Što se tiče preostalih navoda tužbe, tuženici navode da im nije poznat tijek stjecanja prava vlasništva od strane tužitelja i njihovih pravnih prednika. Međutim, potvrđuje se da nekretnine koje su u suvlasništvu tužitelja, tuženog ad 1/ te ŠA u naravi predstavljaju fizički podijeljene cjeline na način da je svatko od njih vlasnik i posjednik točno određenog dijela, a koje granice su pravilno ucrtane u Elaboratu br. 040/2022 na kojeg se u tužbi pozivaju tužitelji. Stoga tuženici navode kako oni ne polažu nikakvih vlasničkih prava na novoformiranim kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljaju isključivo vlasništvo pok. ŠA, odnosno tuženog ad 1/. Obzirom na navedeno tuženici se i ne protive parcelaciji predmetnih nekretnina na način kako je to navedeno u Elaboratu br. 040/2022 i provedbi navedenog elaborata. Odgovarajući na navode iz odgovora na tužbu, punomoćnik tužitelja u svom podnesku od 3. siječnja 2025. navodi kako je u tužbi u odnosu na tuženu ad 2/ pasivna legitimacija pravilno postavljena. Ovo iz razloga što je pok. ŠA umro nakon svog oca, pri čemu nije imao djece, a iz kojeg razloga je njegova jedina zakonska nasljednica upravo njegova majka ČA. Ukoliko bi se pak u postupku pokazalo da je ŠA umro prije svog oca VA tada tužitelji predmetnom tužbom predlažu obuhvatiti i zakonske nasljednike VA. Obzirom na navedeno, tužiteljska strana protivi se prekidu parničnog postupka do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka pod posl. br. O-453/2016. Ujedno navodi se kao tužitelji nemaju nikakvih vlasničkih ni posjedovnih prava prema novonastalim nekretninama za koje se u odgovoru na tužbu tvrdi da pripadaju tuženicima. Potom je dana 10. veljače 2025. u spis zaprimljen podnesak punomoćnika tuženika, a kojim tuženi u bitnom potvrđuju sve navode iz podneska punomoćnika tužitelja od 3. siječnja 2025. Na pripremnom ročištu, održanom 10. veljače 2025., punomoćnik tužitelja je ustrajao u svim navodima iznesenim u tužbi i u postavljenom tužbenom zahtjevu. Nadalje, iskazao je kako je iz podnesaka punomoćnika tuženika vidljivo da tuženi zapravo tužiteljima ne osporavaju pravo vlasništva na nekretninama koje su predmetom tužbe, a isto tako da tužitelji tuženima ne osporavaju pravo vlasništva na njihovim nekretninama koje su nastale istom parcelacijom. Obzirom na navedeno predložio je da se zaključi pripremno ročište te odmah održi ročište glavne rasprave na kojem će se provesti dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu. Budući su u cijelosti bili ispunjeni svi uvjeti iz čl. 292 A. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) ovom prijedlogu punomoćnika tužitelja je i udovoljeno.
2. U dokaznom postupku proveden je dokaz pregledom isprava koje su priložene u spisu i to: zk izvadaka za utužene nekretnine, Ugovora o zamjeni nekretnina od 24. listopada 2007. zajedno sa priloženom Situacijom, geodetskog Elaborata od 29. srpnja 2022. br. 040/2022 zajedno sa svim priloženim ispravama, PL 533 i 534 za k. o. [katastarska općina], pregledom ovosudnog spisa pod posl. br. O-453/2016 te Rješenja o nasljeđivanju iza smrti LAŽ od 17. lipnja 2024. posl. br. O-1304/2023 UPP/OS-204/2023. Cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, uz primjenu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
2.1. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za utužene nekretnine proizlazi da su na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], površine 5135 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici upisani tužitelji za po 4399/10270 dijela, dok je na preostalom dijelu kao suvlasnik upisan ŠA. Kao suvlasnici nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], površine 1904 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisani su tužitelji za po 23/238 dijela, tuženi ad 1/ za 1/112 dijela te ŠA za 217/272 dijela. Ovakav upis u zemljišnim knjigama prenesen je i u katastarske operate, a što je utvrđeno pregledom PL 533 i 534 za k. o. [katastarska općina]. Međutim, niti upis u zemljišnim knjigama suda niti upis u katastarskim operatima ne odgovara stvarnom stanju, a ovo iz razloga što su premetne nekretnine među parničnim stankama davno podijeljene, i to na način da svaka od njih u svom posjedu drži točno određeni i fizički odvojeni dio svake od nekretnina na terenu, i to upravo na način kako je precizno prikazano i opisano u Geodetskom elaboratu od 29. srpnja 2022. br. 040/2022. Da je tome tako nesumnjivo proizlazi kako iz navoda tužbe, tako i iz navoda odgovora na tužbu, pa ova činjenica među strankama nije sporna. Među strankama se kao sporno pojavilo pitanje pasivne legitimacije tužene ad 2/ kao majke i jedine zakonske nasljednice ŠA, pa je sud na utvrđenje tih okolnosti izvršio pregled ovosudnog spisa pod posl. br. O-453/2016. Na ovaj način utvrđeno je da se radi o ostavinskim postupcima iza smrti VA i iza smrti njegova sina ŠA, a koji spisi su spojeni radi zajedničkog raspravljanja. Također, utvrđeno je da je VA nesumnjivo umro **.**.2015., a da je njegov sin ŠA umro **.**.2015. Kako ŠA u trenutku smrti nije bio oženjen, niti je imao djece to je prema odredbi čl. 11. st. 5. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN) njegova isključiva zakonska nasljednica majka ČA, odnosno tužena ad 2/. Pregledom Ugovora o zamjeni nekretnina od 24. listopada 2007. utvrđeno je kako je isti sklopljen između CA i majke tužitelja LAŽ. Ovim Ugovorom CA je majci tužitelja dala točno određen sjeverni dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio precizno označen na Situaciji od 18. listopada 2007., a majka tužitelja je CA u zamjenu dala točno određeni i to južni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako su obje ugovorne strane ovaj ugovor potpisale te na njemu i ovjerile svoj potpis 24. listopada 2007., to ovaj sud nalazi kako je Ugovor o zamjeni nekretnina pravno valjan i izvršen u cijelosti, odnosno da je majka tužitelja temeljem ovog ugovora postala vlasnicom novoformiranih nekretnina koje su sada predmetom tužbe. Majka tužitelja umrla je 28. listopada 2023., a ostavinski postupak iza njene smrti proveden je pod posl. br. O-1304/2023 UPP/OS-204/2023. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju od 17. lipnja 2024. utvrđeno je kako su za njene nasljednike temeljem zakona proglašena njena djeca, odnosno sada tužitelji, na jednake dijelove, a čime su njena vlasnička prava sada prešla na tužitelje osobno.
2.2. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a posebno procesno držanje tuženika tijekom postupka, ovaj sud nalazi da među strankama nije sporna aktivna ni pasivna legitimacija, činjenica da je utuženi dio obje nekretnine, odnosno novoformirane kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], nekada ranije predstavljale stvarno vlasništvo majke tužitelja LAŽ od koje su ih naslijedili tužitelji. Isto tako među strankama je nesporno da bi predmetne nekretnine danas bile u isključivom posjedu tužitelja, kao i to da tužitelji tuženima ne osporavaju pravo vlasništva na novoformiranim nekretninama označenim kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].
3. Ocjenom provedenih dokaza, svakog pojedinačno, a i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrđeno je da su tužitelji stekli vlasništvo utuženih dijelova nekretnina nasljeđivanjem od svoje majke LAŽ, a koja je utuženi dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla valjanim pravnim poslom, dakle ugovorom o zamjeni nekretnina, od njene stvarne ali vanknjižne vlasnice, odnosno od CA, a koja je prethodno ovaj dio stekla nasljeđivanjem od MA pok. O po Rješenju o nasljeđivanju od 22. veljače 1993. posl. br. O-22/93, sve kako to propisuje čl. 114. i 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV). Uostalom, rezultati dokaznog postupka upućuju na zaključak da su tužitelji pravo vlasništva stekli i dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a, budući da utužene nekretnine, što osobno što putem svojih prednika, kvalificirano posjeduju sigurno više od 20 godina, pa su stoga ispunjeni svi uvjeti potrebni za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Slijedom navedenog valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev pa je i odlučeno kao u izreci ove presude.
4. Budući da stranke nisu popisale ni zatražile parnični trošak odluka o istom je izostala.
U Korčuli, 17. travnja 2025.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
