Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Rijeka, Žrtava fašizma 7

    Poslovni broj: Pr-1207/2023-12

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci po sucu toga suda Lani Hess Vukoša kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja BG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Kristijanu Plazoniću, odvjetniku iz [adresa] protiv tuženika Psihijatrijska bolnica Lopača (OIB: 56523220122) iz Lopače, Lopača 11 zastupana po punomoćnici Ani Bukša, odvjetnici iz Rijeke, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Kristijana Plazonića, odvjetnika iz Rijeke i punomoćnice tuženika Ane Bukša, odvjetnice iz Rijeke, 17. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    1. Tuženik Psihijatrijska bolnica Lopača (OIB: 56523220122) dužna je tužitelju BG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime regresa za 2018., 2019., 2020. i 2021. isplatiti iznos od 729,96 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate, koja teče:

    - na iznos od 165,90 EUR-a počev od 1. 01.2019. do isplate,

    - na iznos od 165,90 EUR-a počev od 1.01.2020. do isplate,

    - na iznos od 199,08 EUR počev od 1.01.2021.do isplate,

    - na iznos od 199,08 EUR-a počev od 1.01.2022. do isplate, u roku od 15 dana.

    2. Tuženik Psihijatrijska bolnica Lopača (OIB: 56523220122) dužna je tužitelju BG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime nagrade za božićne blagdane za 2018. i 2019. isplatiti iznos od 331,80 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate, koja teče:

    - na iznos od 165,90 EUR-a počev od 1. 01.2019. do isplate,

    - na iznos od 165,90 EUR-a počev od 1.01.2020. do isplate, u roku od 15 dana.

    3. Tuženik Psihijatrijska bolnica Lopača (OIB: 56523220122) dužna je tužitelju BG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi kako je zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj: 26/08 od 29. veljače 2008. na poslovima radnog mjesta medicinskog tehničara.

    1.1. Tuženik nije tužitelju isplatio regrese za 2018., 2019., 2020. i 2021. kao niti nagradu za božićne blagdane (božićnicu) za 2018. i 2019..

    1.2. Tuženik je pasivno legitimiran s obzirom da kao poslodavac predstavlja javnu službu (naime, javna ustanova je javna služba), a što je nedvojbeno i po samom Statutu tuženika.

    1.3. Sukladno odredbi članka 59. i članka 70. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 128/17 , u daljnjem tekstu: TKU) zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora i pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica). Visina iznosa regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane utvrđena je temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata Javnih službi i za regres za 2018. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura, a za godišnje nagrade za božićne blagdane za 2018. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura.

    1.4. Sukladno odredbi članka 59. točka 2. i članka 70. točka 2. TKU o visini regresa i božićnice Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da ako se dogovor ne postigne, regres odnosno božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa, odnosno božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata. Shodno tome visina iznosa regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane za regres za 2019. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura, a za godišnju nagradu za božićne blagdane za 2019. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura.

    1.5. Sukladno članku 4. Dodatka TKU za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 123/19) od 5. prosinca 2019. utvrđeno je da regres za 2020. iznosi 1.500,00 kuna odnosno 199,08 eura.

    1.6. Sukladno odredbi članka 59. točka 2. TKU o visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata. Shodno tome visina iznosa regresa za 2021. iznosi 199,08 eura.

    1.7. Prema stavu tužitelja u konkretnom slučaju Zaključkom br. 362 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja jasno je navedeno kako je Zajedničko povjerenstvo uvidom u sudski registar utvrdilo da je osnivač tuženika Grad Rijeka, te se na isto primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora. Zaključkom broj 44. izričito je navedeno da tumačenja povjerenstva su obvezna i imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

    1.8. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sastoji se od jednakog broja predstavnika Vlade RH i sindikata uz sudjelovanje neutralnih stručnjaka, te su se ugovorne strane kolektivnog ugovora suglasile da su stajališta da tuženika obvezuje kolektivni ugovor.

    1.9. Stoga je tužitelj predložio donošenje presude sadržaja kao u izreci.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnov tužbenog zahtjeva navodeći kako nije obveznik Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike pa tako niti Granskog kolektivnog za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

    2.1. Tuženik je pravni slijednik Zavoda za socijalno zdravstvenu zaštitu Lopača, upisanog u sudski registar ustanova kod Trgovačkog suda u Rijeci pod brojem: L96/911-2 rješenjem od 20.12.1996..

    2.2. Temeljem Zakona o ustanovama, Zavod je postao javna ustanova na kojoj je osnivačka prava stekla Republika Hrvatska. Osnivačka prava nad Zavodom prenijeta su na Grad Rijeku Odlukama Vlade RH Klasa: 500-01/97-01/01, Ur.broj: 5030104-99- 1 od 23. rujna 1999. i Klasa: 5000-01/97-OI/1, Ur.broj: 5030104-OO-1 od 20. srpnja 2000. Odlukom od 24. rujna 1999. i Odlukom od 20. srpnja 2000. Vlada je dala suglasnost da Grad Rijeka provede postupak osnivanja javne zdravstvene ustanove sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine 1/97), te je tako Grad Rijeka postao jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je osnivač specijalne bolnice.

    2.3. Tuženik nije obveznik primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike niti je istome pristupio, niti je obveznik primjene granskog kolektivnog ugovora - Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja obzirom ni potonjem nije pristupio, a niti su odredbe relevantnih propisa primjenjive na tuženika.

    2.4. Člankom 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike Narodne novine br. 128/2017, 47/2018, 123/2019, 66/2020 i 56/2022 (u daljnjem tekstu TKU) propisano je da se ovim ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (u daljnjem tekstu: zaposlenici). Člankom 1. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/2001) propisano je da se istim uređuju načela za određivanje plaća službenika i namještenika u javnim službama. Člankom 2. istog zakona propisano je da su javne službe u smislu ovoga Zakona javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

    2.5. Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020 u daljnjem tekstu: Granski kolektivni ugovor) propisano je da se ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Člankom 64. Statuta Psihijatrijske bolnice Lopača (u daljnjem tekstu: Statut PBL) propisano je da se sredstva za rad bolnice osiguravaju iz proračuna osnivača te iz drugih izvora sukladno zakonu.

    2.6 . Prema stavu tuženika iz svega naprijed navedenog proizlazi da je tuženik pravna osoba s javnopravnim ovlastima čiji je osnivač Grad Rijeka (jedinica lokalne regionalne samouprave) koji nije pristupio, odnosno njegov osnivač nije pristupio niti TKU niti Granskom kolektivnom ugovoru već se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe članka 67. i članka 70. Pravilnika o radu tuženika kojima je propisano da radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora ako su sredstva za tu namjenu osigurana u financijskom planu bolnice i bolnici raspoloživa za isplatu. Odluku o visini regresa kada su za to ispunjene pretpostavke iz prethodnog stavka donosi ravnatelj. Za božićne blagdane radnicima se može isplatiti nagrada (božićnica) ovisno o uspješnosti poslovanja bolnice. Odluku o isplati nagrade donosi ravnatelj.

    2.7.Iz navedenog proizlazi kako tuženik nije bio u obvezi isplaćivati regres i prigodnu nagradu za božićne blagdane obzirom njegovi rezultati nisu dozvoljavali i te izdatke jer tuženik nije potpisnik kolektivnog ugovora i ne može biti tužen za materijalna prava koja bi eventualno pripadala radnicima što potvrđuje Vrhovni sud Republike Hrvatske svoje stav na sjednici Građanskog odjela održanoj 2. ožujka 2009. gdje je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo sljedeće pravno stajalište pod brojem Su- 1Vg-188/09 u istovjetnom činjeničnom i pravnom predmetu gdje je navedeno:

    -"Dječji vrtići nisu sklopili kolektivne ugovore, nisu postali članovi udruge koja ih je sklopila, a nisu ni pristupili kolektivnim ugovorima kako je to propisano odredbom čl. 199. Zakona o radu (NN broj 38/95, 54/95, 64/95, 17/01, 82/01, 114/03 i 142/03, dalje: ZR), a što znači da se odredbe kolektivnih ugovora ne mogu primjenjivati pri obračunu plaća tužitelja zaposlenih u dječjem vrtiću."

    2.8. Prema stavu tuženika odredbom članka 199. istovjetno odredbi članka 194. Zakona o radu propisano je da Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile i proteže se na sve osobe koje su u vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor. U kolektivnom ugovoru mora se naznačili razina njegove primjene.

    2.9. Obzirom da tuženik nije pristupio kolektivnom ugovoru niti je član udruge koja ga je sklopila ne može se tužitelj pozivati na primjenu istog pri obračunu plaća i drugih materijalnih prava.

    2.10. Tuženik je u poslovanju pretrpio udarac i havariju poslovanja kada je 16. kolovoza 2018. u požaru nastradalo 17 osoba od čega 1 osoba sa smrtnom posljedicom, kako su od tri kata (tri odjela) dva izgorjela i potpuno uništena, a o čemu su svi masmediji u Republici Hrvatskoj izvještavali i uslijed čega je bilo upitno da li će tuženik nastaviti sa poslovanjem, te je naknadno došlo do teških uvjeta rada, kreditnog zaduživanja u svrhu obnove, prikupljanja sredstava i tek u siječnju 2020. došlo je do otvaranja odjela stradalih u požaru, prikupljanje prijava za smještaj i popunjavanje odjela.

    2.11. Tuženik je tijekom cijele 2020. plaćao fakture izvodačima radova jer se dijelom sanacija plaćala iz vlastitih sredstava, radilo se sa popunjenosti zdravstvene ustanove od 85 do 90 pacijenata tijekom cijele godine. Sredstva pribavljena na tržištu koristila su se kako za sanaciju požarom uništenih prostora zdravstvene ustanove tako i za zamjenu dotrajale opreme prostora kuhinje te praonice i krojačnice - dakle utrošena na poslovanje. Kreditna zaduženja podmirena su plaćanjem posljednjeg anuiteta po okvirnom kreditu na poslovnom računu Tuženika u prosincu 2021. Inače, iznos kredita bio je 500.000,00 kn (valuta RH u tom razdoblju), a to nije niti bilo jedino kreditno zaduženje tuženika.

    2.12. Te iste 2021. godine oporavak nije uslijedio zbog, također, općepoznate činjenice pandemije korona virusom koje posljedice bile su strašne za zdravstvenu ustanovu - Tuženika: smrt 13 pacijenata, 70% radnika bilo je bolesno- zaraženo virusom, u samoizolaciji te je Tuženik pomoć potražio od Doma zdravlja Primorsko- goranske županije koji je upućivanjem svojih medicinskih sestara na rad kod Tuženika spriječio zatvaranje dijela odjela, otpuštanje pacijenata posljedično i otpuštanja radnika.

    2.13. Tuženik je istaknuo prigovor zastare potraživanja za 2018. obzirom na zastarni rok od 5 godina iz odredbe članka 139. Zakona o radu.

    2.14. Na ročištu održanom 11. srpnja 2024. pun. tuženika je naveo kako ne osporava visinu tužbenog zahtjeva.

    2.15. Stoga je tuženik predložio odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

    3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u ugovor o radu (list 6-7 spisa), Dodatak TKU za službenike i namještenike u javnim službama (list 8-16 spisa), Statut (list 17-18 i 87-103 spisa), Izvod iz Pravilnika o radu (list 31 spisa),

    Zaključak br. 301 (list 40 spisa), Kolektivni ugovor za djelatnost u zdravstvu i zdravstvenog osiguranja (list 41-77 spisa), Izvadak iz sudskog registra (list 104 spisa), Izvještaj proračunskih i izvanproračunskih korisnika (list 106-301 spisa), Izvješća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 302-321 spisa), Zaključak br. 44 (list 328 spisa), Pravilnik o radu (list 331-387 spisa).

    4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži kako je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

    5. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim:

    - kako je tužitelj zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme broj: 26/08 od 29. veljače 2008. na poslovima radnog mjesta medicinskog tehničara,

    - kako je odredbom članka 59. i članka 70. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 128/17, u daljnjem tekstu: TKU) propisano da zaposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora i pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u jednakom iznosu (božićnica),

    - kako je visina iznosa regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane utvrđena je temeljem ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata Javnih službi i za regres za 2018. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura, a za godišnje nagrade za božićne blagdane za 2018. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura,

    - kako temeljem odredbe članka 59. točka 2. i članka 70. točka 2. TKU o visini regresa i božićnice Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da ako se dogovor ne postigne, regres odnosno božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa, odnosno božićnice u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata slijedom čega visina iznosa regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane za regres za 2019. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura, a za godišnju nagradu za božićne blagdane za 2019. iznosi 1.250,00 kuna/165,90 eura,

    - kako je odredbom članka 4. Dodatka TKU za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 123/19) od 5. prosinca 2019. utvrđeno da regres za 2020. iznosi 1.500,00 kuna odnosno 199,08 eura,

    - kako temeljem odredbe članka 59. točka 2. TKU o visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine prije donošenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade RH i sindikata slijedom čega visina iznosa regresa za 2021. iznosi 199,08 eura,

    - kako se Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sastoji od jednakog broja predstavnika Vlade RH i sindikata uz sudjelovanje neutralnih stručnjaka, te su se ugovorne strane kolektivnog ugovora suglasile da su stajališta da tuženika obvezuje kolektivni ugovor,

    - kako je Zaključkom br. 362 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja navedeno kako je Zajedničko povjerenstvo uvidom u sudski registar utvrdilo da je osnivač tuženika Grad Rijeka, te se na isto primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora, a Zaključkom broj 44. izričito je navedeno da tumačenja povjerenstva su obvezna i imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja,

    - kako je odredbom članka 67. Pravilnika o radu tuženika propisano da radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora ako su sredstva za tu namjenu osigurana u financijskom planu bolnice i bolnici raspoloživa za isplatu, a odluku o visini regresa kada su za to ispunjene pretpostavke iz prethodnog stavka donosi ravnatelj,

    - kako je odredbom članka 70. Pravilnika o radu tuženika propisano da se na božićne blagdane radnicima može isplatiti nagrada (božićnica) ovisno o uspješnosti poslovanja bolnice, a odluku o isplati nagrade donosi ravnatelj.

    6. Ovaj sud nije prihvatio prigovor tuženika kako nije obveznik Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike pa tako niti Granskog kolektivnog za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja zbog čega nije obveznik primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike niti je istome pristupio, niti je obveznik primjene granskog kolektivnog ugovora - Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja obzirom ni potonjem nije pristupio, a niti su odredbe relevantnih propisa primjenjive na tuženika, a u konkretnom slučaju primjenjuju se odredbe članka 67. i članka 70. Pravilnika o radu tuženika kojima je propisano da radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora ako su sredstva za tu namjenu osigurana u financijskom planu bolnice i bolnici raspoloživa za isplatu, time da odluku o visini regresa kada su za to ispunjene pretpostavke iz prethodnog stavka donosi ravnatelj, a da za božićne blagdane se radnicima može isplatiti nagrada (božićnica) ovisno o uspješnosti poslovanja bolnice koju odluku o isplati nagrade donosi ravnatelj.

    7. Odredbom članka 9. stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 92/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje: ZR) propisano je da će se primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Ugovorom o radu, Pravilnikom o radu, Sporazumom sklopljenog između Radničkog vijeća i poslodavca, Kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

    7.1. Člankom 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020 u daljnjem tekstu: Granski kolektivni ugovor) propisano je da se Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Člankom 64. Statuta Psihijatrijske bolnice Lopača (u daljnjem tekstu: Statut PBL) propisano je da se sredstva za rad bolnice osiguravaju iz proračuna osnivača te iz drugih izvora sukladno zakonu.

    7.2. Odredbom članka 3. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 29/18) propisano je da se prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i Dodacima Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i čine jedinstven sustav pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena.

    7.3. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Zaključkom broj 362. navelo je da je uvidom u sudski registar utvrđeno da je osnivač tuženika grad Rijeka te se stoga primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18).

    7.4. Odredbama članka 15., članka 16. i članka 17. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja uređena su pitanja osnivanja i ovlasti povjerenstva za tumačenje, način rada povjerenstva i rokovi za tumačenje. Osim toga, člankom 15. istog Kolektivnog ugovora utvrđeno je da Zajedničko povjerenstvo daje obvezujuća tumačenja odredbi kolektivnog ugovora.

    8. Zbog svega naprijed navedenog ovaj sud drži kako se u konkretnom slučaju u odnosu na pravo tužitelja za isplatu regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane primjenjuje Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, a u svezi sa Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, što ima temelja i u odredbi Zakona o radu u kojem izrijekom stoji da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, a što je u konkretnom slučaju kolektivni ugovor.

    8.1. Naime, odmjera je ovog suda kako je člankom 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službenike i namještenike Narodne novine br. 128/2017, 47/2018, 123/2019, 66/2020 i 56/2022 (u daljnjem tekstu TKU) propisano je da se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (u daljnjem tekstu: zaposlenici). Člankom 1. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/2001) propisano je da se istim uređuju načela za određivanje plaća službenika i namještenika u javnim službama. Člankom 2. istog zakona propisano je da su javne službe u smislu ovoga Zakona javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja Zaključkom br. 362 navelo da je uvidom u sudski registar utvrđeno da je osnivač tuženika Grad Rijeka te se stoga primjenjuje članak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja NN 29/18.

    8.2. Uzimajući u obzir odredbu članka 9. stavak 3. ZR kojom je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnike najpovoljnije pravo ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, a odredbom člankom 192. ZR-a propisano je da se kolektivnim ugovorom uređuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa, pitanja radničkog vijeća, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima kao da se pravna pravila sadržana u kolektivnom ugovoru primjenjuju neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, sukladno odredbama ovog zakona primjenjuje kolektivni ugovor.

    8.3. Sukladno svemu navedenome, ispunjen je uvjet za primjenu odredbe članka 59. i članka 70. Temeljno kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17) i odredbe članka 59. točka 2. i članka 70. točka 2. TKU, te odredbe članka 4. Dodatka TKU za službenike i namještenike u javnim službama (NN 123/19) temeljem kojih tužitelju zaposlenom kod tuženika na poslovima radnog mjesta medicinskog tehničara pripada pravo na isplatu regresa za 2018. i 2019. u iznosu od po 1.250,00 kn (165,90EUR-a), godišnje nagrade za božićne blagdane za 2018. i 2019. u iznosu od po 1.250,00 kn (165,90 EUR-a), isplatu regresa i godišnje nagrade za božićne blagdane za 2020. i 2021. u iznosu od po 1.500,00 kn (199,08 EUR-a).

    9. Ovaj sud nije prihvatio prigovor zastare obzirom da je tužitelj tužbom podnesenom sudu 20. studenog 2023. zatražio utuženu naknadu dospjelu 1. siječnja 2019., te se u konkretnom slučaju primjenjuje zastarni rok iz odredbe članka 139. ZR-a kojim je propisano da potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina.

    10. Stoga je sud u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja koji je postavljen u iznosu za koji stranke u smislu matematičkog izračuna nisu imale primjedbi.

    11. Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 277. ZOO-a u visini propisanoj važećom uredbom o visini stope zatezne kamate te odredbe članka 26. i 29. ZOO-a počev od dospijeća do isplate obzirom da je odredbom članka 7. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 138/20 i 1/21) propisano da poslodavac može svome radniku neoporezivo isplatiti do 3.000,00 kn godišnje prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i slično) i to za tekuće razdoblje.

    12. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točci I. izreke presude.

    13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s članka 155. stavak 1. ZPP-a. Tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku prema priloženom troškovniku i to za sastav tužbe (Tbr.7.t.1) u iznosu od 150,00 EUR-a, sastava obrazloženog podneska od 5. ožujka 2024. (Tbr.8.t.1.) u iznosu od 150,00 EUR-a, zastupanja na ročištima 11. srpnja 2024. i 12. prosinca 2024. (Tbr. 9.t.1.) u iznosu od po 150,00 EUR-a, sve odmjereno sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) i uvećano za PDV slijedom čega je tužitelju dosuđen ukupan trošak u iznosu od 750,00 EUR-a.

    13.1. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi članka 3. ZID ZOO-a (NN 78/15). Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi članka 30. stavak 3. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13 i 93/14).

    13.2. Ovaj sud nije tužitelju dosudio trošak sastava obrazloženog podneska od 28. studenog 2024. sukladno odredbi članka 155. stavak 1. ZPP-a jer u njemu tužitelj iznosi pravne stavove koji predstavljaju fakultativni, a ne obvezni sadržaj tužbe iz članka 8. u svezi članka 186. stavak 3. ZPP-a, time da je u konkretnom slučaju tužitelj imao mogućnost svoja pravna stajališta iznijeti u tužbi što je i učinio, kao i u pismenom podnesku od 5. ožujka 2024. koji je ovaj sud uzeo u obzir prilikom dosude prouzročenog parničnog troška.

    14. Stoga je odlučeno kao u točci II. izreke presude.

    U Rijeci, 17. travnja 2025.

    Sudac:

    Lana Hess Vukoša

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    -pun. tužitelja

    -pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.