Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-70/2025-10

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Ivanu Poljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku ČG, odvjetnici iz [adresa], protiv I. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3 i II. protustranke KG, iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 17. travnja 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica BG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. ŽG rođ. **.**.1943. i to neprekidno počevši od 1996. godine pa do smrti ŽG dana 13. prosinca 2024. godine.

II. Utvrđuje se da je prijedlog u odnosu na I. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje povučen.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica BG je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je sa pok. ŽG živjela u izvanbračnoj zajednici neprekidno 22 godine, to jest od 2002. godine pa do njegove smrti 13. prosinca 2024. godine, kada je njegovom smrću prestala i izvanbračna zajednica. Predlagateljica je sa pok. ŽG živjela na istoj adresi u [adresa] od 1996. godine, s tim da je službeno imala prijavljeno prebivalište na istoj adresi od 18. srpnja 2012. godine, a ima i nadalje tamo prebivalište. Izvanbračna zajednica predlagateljice sa pok. ŽG pravno i sadržajno je bila izjednačena sa bračnom zajednicom. Predlagateljica je sa pok. ŽG bila u ljubavnoj vezi, živjeli su u istom domaćinstvu, predlagateljica je svakodnevno kuhala za oboje, čistila kuću, prala i glačala rublje, imala je punomoć kojom ju je pok. ŽG opunomoćio za raspolaganje novčanim sredstvima na njegovom tekućem računu u „Addiko Bank“ d.d. i to od 20. kolovoza 2010.g., pa sve do njegove smrti, kao i u „Zagrebačkoj banci“ d.d. Zagreb, a predlagateljica bila zdravstveno osigurana kao član obitelji preko ŽG kao nositelja osiguranja. Nakon smrti ŽG, predlagateljica je dozvolila da se isti sahrani na grobnom mjestu u njezinom vlasništvu koje se nalazi u [adresa], 2 broj grobnog mjesta : 118/119, sektor F, red 5, te je i snosila je troškove sahrane u iznosu od 1.414,64 eura. Prema saznanjima predlagateljice, pok. ŽG je od zakonskih nasljednika imao sestru FG čija adresa prebivališta ili boravišta predlagateljici nije poznata, a ostavinski postupak iza pok. ŽG nije proveden. Također, u prijedlogu navodi da predlagateljica ima pravni interes radi utvrđenja izvanbračne zajednice obzirom joj sukladno čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, pripada pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. ŽG, rođ. **.**.1943., OIB: [osobni identifikacijski broj], a umrlog **.**.2024..

2. I. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svom odgovoru na prijedlog od 06. veljače 2025. godine. navodi da za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18. i 120/19.) prema članku 22. st. 3. pod člankom obitelji koji ima pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. točke 1. navedenog članka 22. (udovica, odnosno udovac) smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice u valjanom trajanju utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku. Dakle, u postupku priznavanja prava na obiteljsku mirovinu potrebno je priložiti, između ostalog, i sudskom izvanparničnom utvrđenje postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice, stoga se ne protive da se ovaj postupak utvrđivanja statusa i trajanja izvanbračne zajednice provede po pravilima izvanparničnog postupka. Opreza radi, za sada se protive prijedlogu. Nadalje, predlažu da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice da se saslušaju predloženi svjedoci, sestra pok. ŽG FG na adresi koju će se tražiti službenim putem preko Policije, predlagateljica i nasljednici, te da predlagateljica dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽG ili dokaz zašto nije vođen ostavinski postupak te, isto tako, da predlagateljica dostavi izvod iz matične knjige rođenih za sebe i za pokojnog ŽG radi uvida u bračni status (ne rodni list i ne stariji od 6 mjeseci).

3. Dopisom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Slatina, uvidom u digitalne podatke matice rođenih te uvidom u Javni registar osoba utvrđeno je da je pravo ime II. protustranke KG s prebivalištem u [adresa], a u skladu s time je predlagateljica na ročištu dana 17. travnja 2025. precizirala prijedlog.

4. Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŠG i ZG.

5. Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (koji se primjenjuje u ovom postupku temeljem odredbe članka 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

6. Po ocjeni ovoga Suda, prijedlog je osnovan i to iz razloga kako slijedi.

7. Nadalje, uvidom uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i sada pokojnog ŽG proizlazi da su oni oboje od 18. srpnja 2012. godine pa do 13. prosinca 2024. godine živjeli na istoj adresi, odnosno u [adresa] u [adresa].

8. Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i ŽG, u jednom periodu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

9. Iz Izvadaka po tekućem računu građana za pok. ŽG proizlazi da je predlagateljica bila njegov opunomoćenik za raspolaganje novčanim sredstvima.

10. Iz računa komunalnog poduzeća „Slatina kom d.o.o.“ te računa izdanog od strane obrta za pogrebne usluge „ [obrt]“ i potvrda o plaćanju tih računa proizlazi kako je predlagateljica platila troškove pogreba i posljednjeg ispraćaja pok. ŽG. Također, iz potvrde komunalnog poduzeća “Slatina d.o.o.“ proizlazi da je predlagateljica dopustila da se u njeno grobno mjesto sahrani pok. ŽG.

11. Svjedokinja ŠG u svom iskazu navodi da joj je poznato na koji način su živjeli predlagateljica i sada pok. ŽG jer je ona susjeda kraj kuće u kojoj su oni živjeli. To je bila kuća koja je ranije bila u vlasništvu od ŽG. Predlagateljica je u ovu kuću došla prije 30-ak godina te i danas tamo živi. Navodi da je i sama u braku pa zna kako izgleda život u braku i stoga može reći da je njihova zajednica života u cijelosti nalikovala na zajednicu života osoba koje žive u braku. Njih dvoje su bili u ljubavnim odnosima, odnosno i javno su znali pokazivati emocije, odnosno pokazivati nježnosti i naklonost jedno prema drugome. Predlagateljica je kuhala i za sebe i za RG te je brinula o čistoći i urednosti kućanstva. Zajednički su radili na održavanju kuće te oko kuće, u vrtu i vinogradima. Ono što su proizveli koristili su u svrhu svoje prehrane. Imali su zajedničku blagajnu, a to zna po tome što je RG uvijek govorio BG gdje su novci i da iste uzme, a imala je punomoći na njegovim računima. Zajednički su snosili troškove života. Brinuli su se oko Ljubičinog sina iz ranijeg braka te je on jedno vrijeme s njima i živio, a naknadno je on brinuo i oko njih. Njegove kćeri zvale su RG svojim djedom, a on je rekao da će im nakon svoje smrti sve ostaviti. Kada je BG došla živjeti kod RG više nije bila u braku jer se razvela prije toga. Oni su održavali kontakte sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane, kao i sa zajedničkim prijateljima. RG nije volio previše hodati okolo pa su znali otići samo u Gunju kod Ljubičine sestre. Kada je BG, odnosno kada je RG bio bolestan prije smrti, međusobno su se brinuli jedan o drugome, pa je tako RG njegovala kroz duži period, tj. sve do njegove smrti jer je on bio šećerni bolesnik. Kada je RG umro njegovu sahranu i posljednji ispraćaj u cijelosti je organizirala predlagateljica i platila sve troškove. RG je sahranjen u grobnici koju je dala napraviti BG, a pretpostavlja da će tamo biti sahranjena i BG. Ne zna što je bilo sa nasljeđivanjem iza pok. RG jer samo zna da je on govorio da će sve ostaviti kćerima od Ljubičinog sina. RG prije nije bio oženjen, odnosno u braku te nije imao svoje vlastite djece.

12. Svjedokinja ZG u svom iskazu navodi da su RG i BG živjeli u ljubavnoj i emocionalnoj zajednici te u ekonomsko-materijalnoj zajednici, a što je sve njoj poznato jer je živjela u susjedstvu. Da su živjeli u emocionalnoj zajednici vidjela je iz toga što su oni znali ponekad i javno pokazati, a isto tako joj je poznato da je RG radio u njemačkoj te imao primanja sa kojima su on i BG zajednički raspolagali. RG ranije nije bio u braku, a BG je nakon razvoda prethodnog braka došla živjeti kod RG. BG je iz ranijeg braka imala jednog sina koji je živio zajedno s njima te su se oni o njemu brinuli, a naknadno on o njima. Zajedno su održavali odnose sa rodbinom i sa jedne i sa druge strane te sa nama susjedima i prijateljima. Oni nisu odlazili na ljetovanja, već ih je viđala kako tijekom ljeta rade u vinogradima. Oni su oko kuće, vrtu i vinogradima radili zajedno. Kada se RG razbolio oko njega se brinula BG, donosila mu lijekove i njegovala ga, a kada je umro njegov posljednji ispraćaj, odnosno sahranu organizirala je BG i podmirila troškove. Ne zna gdje je točno RG sahranjen jer nije bila na sahrani. RG je nakon svoje smrti kuću ostavio Ljubičinim unukama. BG je zajedno sa sinom i njegovom obitelji i nakon Franjine smrti nastavila živjeti u istoj kući. BG i RG su živjeli u izvanbračnoj zajednici duže od 25 godina. Može samo reći da je BG bila jako predana ovoj zajednici i da je jako pazila na RG. RG je to jako cijenio i volio ju zbog toga.

13. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

14. Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

15. Nastanak i prestanak izvanbračne zajednice kao životne zajednice potpuno je neformalan, znači nije precizno zakonski opisan i ta neformalnost čini bitnu razliku u odnosu na nastanak i prestanak braka koji je formalan i gdje je volja (lat. animus) partnera za nastanak i prestanak zajednice jasno očitovana kroz propisani postupak i pripadajuće isprave. Nadalje, zakonodavac nije uredio koji bi to točno elementi upućivali na postojanje izvanbračne zajednice (npr. emotivni, imovinski, socijalni i dr.) i što se podrazumijeva pod terminom životne zajednice.

16. S obzirom na to, po ocjeni ovoga Suda, da li je postojala životna zajednica utvrđuje se, među inim, kroz to da li su izvanbračni partneri živjeli na istoj adresi tj. da li je postojala zajednica stanovanja u zajedničkom kućanstvu, postojanje njihove imovinske povezanosti u vidu zajedničke blagajne, zajedničko snošenje troškova života ili ulaganja, emocionalna, seksualna i općenito partnerska povezanost, kao i socijalni kontakti u vidu održavanja odnosa sa rodbinom (sa strane svakog od partnera) i zajedničkim prijateljima kao i zajedničko provođenje slobodnog vremena u vidu putovanja, izlazaka (priredbe, proslave predstave i sl.), rekreacije i sl. Isto tako, kao bitan segment navedenoga je i međusobna skrb partnera u slučaju bolesti i nemoći da to čine samostalno, kao što je to i izražavanje pijeteta, poštovanja i bliskosti u vidu organiziranja sahrane i odabira zajedničkog mjesta počinka (grobnica, grobno mjesto, spomenik i sl.).

17. Definirajući izvanbračnu zajednicu kao zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca zakonodavac je naglasio pretpostavku slobode od bračnog statusa, odnosno da niti jedan od partnera u vrijeme izvanbračne zajednice nije u već postojećem (pa makar i samo formalnom) braku. S tim u svezi za napomenuti je da su prema važećoj sudskoj praksi sudovi dosljedni u ne priznavanju pravnih učinaka zajednicama čiji partneri žive istodobno i u braku tj. osobama koje su u braku i istodobno u jednoj ili više izvanbračnih zajednica.

18. Nadalje, pretpostavkom vremenskog trajanja zajednice tj. da zajednica traje najmanje tri godine, a kraće samo ako je rođeno zajedničko dijete, po ocjeni ovoga Suda, zakonodavac je odlučio pravno zaštiti samo one zajednice koje su stabilnije i trajnije. Vremenski uvjet od tri godine trajanja odnosi se na zajednice u kojima nije rođeno zajedničko dijete, a ako se rodi zajedničko dijete izvanbračnih drugova neovisno o uvjetu od tri godine. Isto tako, pretpostavlja se da je riječ o trajnijoj i stabilnijoj obiteljskoj zajednici kada je ona nastavljena sklapanjem braka pa i u slučaju iako je trajala kraće od tri godine.

19. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

20. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona).

21. Sve naprijed navedeno, po ocjeni ovoga Suda, bitno je jer se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu može zaključiti da je predlagateljica ovaj postupak pokrenuo radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog ŽG.

22. Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

23. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

24. Imajući u vidu naprijed navedeno za napomenuti je da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i ŽG, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti jedna od isprava kojom će se ispunjenje pretpostavki dokazivati kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima.

25. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nije precizno propisano odredbe kojega materijalnog zakona primijeniti (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primjenjuju se odredbe Obiteljskog zakona.

26. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa UG tijekom predmetnog perioda tj. počevši od 1996. godine do njegove smrti 13. prosinca 2024. godine živjeli u zajedničkom kućanstvu kao i to da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili i raspolagali sa imovinom koju su imali na raspolaganju, brinuli se međusobno jedan o drugome, a isto tako, predlagateljica je organizirala posljednji ispraćaj i sahranu ŽG nakon njegove smrti. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (28 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

27. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, Sud o istima nije donosio odluku.

28. Prdlagateljica je tijekom postupka povukla prijedlog u odnosu na HZMO pa je Sud sukladno odredbama članka 12. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku riješio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Bjelovaru, 17. travnja 2025. godine.

S U D A C :

Ivan Poljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana primitka ovoga rješenja.

Dostaviti:

- Pun. predlagateljice ČG, odvjetnici

- I. protustranci KG

- II. protustranci HZMO