Poslovni broj R1 Ob-334/2024-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Valeriji Baričević Frković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 17. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice od 7. svibnja 2024. za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 7. svibnja 2024. podnijela prijedlog ovome sudu radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pok. ŠB protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

2. Člankom 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157./2013., 151./2015., 33./2015., 93./2015., 120./2016., 18./2018., 62./2018., 115./2018., 102./2019., 84/2021., 119./2022.; dalje; ZOMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

3. Iz navedene odredbe ne proizlazi zaključak da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio stranka u odnosu na koju se provodi taj postupak, odnosno da bi isti bio pasivno legitimiran.

4. Nadalje, člankom 436. Obiteljskog zakona (Narodne Novine broj 103./2015., 98./2019., 47./2020., 49/.2023. i 156./2023.; u daljnjem tekstu: ObZ) propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku iz obiteljskih odnosa, proizlazi da stranka u predmetnom postupku utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

5. Dakle, radi se o postupku u kojem se ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, već o postupku u kojem se odlučuje o pitanju koje predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a u kojem se odlučuje o pravu neke osobe iz mirovinskog osiguranja (npr. o pravu na obiteljsku mirovinu).

6. Člankom 11. ObZ-a propisano je da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Iz navedene zakonske definicije izvanbračne zajednice proizlazi da je riječ o životnoj zajednici neudate žene i neoženjenog muškarca pa stoga, u ovakvim postupcima gdje je predmet utvrđenje da je postojala izvanbračna zajednica, pasivno bi bili legitimirani ili izvanbračni drug ili njegovi pravni slijednici.

7. Pri tome treba napomenuti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022. iznio pravni stav da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti pasivno legitimiran u postupcima koji se vode po čl. 22. st. 3. ZOMO, već bi to bili nasljednici pok. izvanbračnog druga, a isti stav je izražen i u odlukama Županijskog suda u Zadru posl. broj Gž Ob-1/2022. od 7. srpnja 2022. i poslovni broj Gž Ob-27/2023 od 13. studenog 2023. te Županijskog suda u Bjelovaru posl. broj Gž Ob-49/2023 od 9. listopada 2023.

8. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Rijeka, 17. travnja 2025.

Sutkinja

Valerija Baričević Frković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

1. predlagateljici - uz rješenje o sudskoj pristojbi na prijedlog u iznosu od 13,27 eura