Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1
Poslovni broj: P-420/2024-38
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu pojedincu Svenu Babiću, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 2. ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52460 Oprtalj, koje oboje zastupa punomoćnica Ana Paola Šodić, odvjetnica iz Buja, protiv tuženice: IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa punomoćnica Jasna Stupavsky- Stella, odvjetnica iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću i dr., nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 16. siječnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja ĐR i ĆR, zamjenskog punomoćnika tužitelja KR, tuženice IR i punomoćnice tuženice ZRI, temeljem čl.335. i čl.338. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022, 114/2022 i 155/2023 - dalje: ZPP), dana 17. travnja 2025., objavio je i
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovan glavni tužbeni zahtjev koji glasi:
„ I. Utvrđuje se da su tužitelji ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekli pravo vlasništva i da su vlasnici nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. kuća i koliba, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, koje sve katastarske čestice su upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu, i to svaki u ½ dijela svih navedenih nekretnina odnosno da je ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik u ½ dijela i ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica u ½ dijela svih navedenih nekretnina u točci I. ove presude, slijedom čega je tuženica IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti i/ili svaki drugi upisani nolsitelj prava vlasništva dužan trpjeti da na temelju ove presude tužitelji ZR i ĆR uknjiže pravo vlasništva na svim navedenim nekretninama.
II. Tužitelji ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] ovlašteni su na svoje ime i u svoju korist temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe stečenog prava vlasništva svih navedenih nekretnina pod toč. I. izreke ove presude u Zemljišnoknjižniom odjelu Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu na način kako je to opisano pod toč. I. izreke ove presude, te se ujedno nalaže Zemljišnoknjižniom odjelu Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu sukladno ovoj presudi i odmah po njenoj pravomoćnosti izvršiti traženo u upis uknjižbe prava vlasništva
III. Nalaže se tuženici IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljima GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zatražen parnični trošak u tijeku posupka u cijelosti u roku od 15 (petnaest) dana zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od presuđenja.“.
II Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:
„ I. Utvrđuje se da je 1.-tužitelj ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekao pravo vlasništva i da je u cijelosti odnosno 1/1 vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. kuća i koliba, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, koje sve katastarske čestice su upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu, slijedom čega je tuženica IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna trpjeti i/ili svaki drugi upisani nolsitelj prava vlasništva dužan trpjeti da na temelju ove presude 1.-tužitelji ZR uknjiži pravo vlasništva na svim navedenim nekretninama.
II. 1.-tužitelj ZR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ovlašten je na svoje ime i u svoju korist temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe stečenog prava vlasništva svih navedenih nekretnina pod toč. I. izreke ove presude u Zemljišnoknjižniom odjelu Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu na način kako je to opisano pod toč. I. izreke ove presude, te se ujedno nalaže Zemljišnoknjižniom odjelu Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu sukladno ovoj presudi i odmah po njenoj pravomoćnosti izvršiti traženo u upis uknjižbe prava vlasništva
III. Nalaže se tuženici IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužiteljima GR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zatražen parnični trošak u tijeku posupka u cijelosti u roku od 15 (petnaest) dana zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od presuđenja.“.
III Nalaže se tužiteljima ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ĆR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52460 Oprtalj, naknaditi tuženici IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], prouzročeni trošak parničnog postupka i to svaki u iznosu od 1.984,85 (tisućudevetstoosamdestčetiri eura i osamdesetpet centi) eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske odluke, 17. travnja 2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji podnesenom tužbom glavnim tužbenim zahtjevom traže da ih se utvrdi suvlasnicima u ½ dijela nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. kuća i koliba, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, sve k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su u tužbi istaknuli i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u slučaju da sud nađe kako nije osnovan glavni tužbeni zahtjev u toč. I tužbenog zahtjeva, na način da se eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom utvrdi da je 1. -tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću u cijelosti na spornim nekretninama odnosno 1/1 dijela, te da je tuženica, i svaki drugi upisani nositelj, dužni trpjeti upis 1. -tužiteljevog prava vlasništva na spornim nekretninama i da je 1. -tužitlelj ovlašten ishoditi uknjižbu stečenog prava vlasništva u cijelosti, te da se naloži zemljišnoknjižnom sudu izvršiti upis uknjižbe prav vlasništva 1.-tužitelja.
Tužitelii u tužbi tvrde tkako je tužena vlasništvo predmetnih nekretnina stekla na temelju Ugovora o darovanju od 27.5.2022., sklopljenog između njene majke HR kao darovateljice i nje kao obdarenice.
Tužitelii u tužbi dalje tvrde da je 1.-tužitelj ZR osobno u posjedu predmetnih nekretnina već više od 50 godina, a 2. -tužiteljica ĆR također u posjedu već više od 25 godina, odnosno minimalno od sklapanja braka sa 1.- tužiteljem PR, tj. od 21.ožujka 1998. godine.
Na navedenim česticama je prije tuženica, odnosno prije njene majke HR, koja joj je darovala nekretnine, kao vlasnik bio upisan BR, pok. CR, Z, koji je bio krvni srodnik odnosno najbliži rođak ovdje 1.-tužitelja PR.
Tužitelji tvrde da su posjed predmetnih nekretnina vršili tako da su navedenu livadu i oranicu obrađivali redovito prema gospodarskoj namjeni, štoviše svakog tjedna su, i 1.-tužitelj neprekidno već više od 50, a 2.-tužiteljica neprekidno već više od25 godina, odlazili na predmetne nekretnine i iste kosili, održavali, uređivali, čistili, te ih nitko nikad nije smetao, ometao ili na bilo koji način uznemiravao u izvršavanju posjeda, pa isto tako, nikad nitko nije, od njih tražio predaju posjeda, sve do podnošenja tužbe od strane ovdje tuženica u drugom predmetu.
Tužitelji su oduvijek opravdano vjerovali da su vlasnici nekretnina i da isključivo njima pripada pravo na posjed te od početka posjedovanja nekretnine uživaju neprekidno u cijelosti nesmetano, te su samostalni posjednici u smislu čl.11. i čl.159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i pošteni posjednici u smislu čl. 18.st.3. istog zakona.
Tužitelji tvrde da su dosjelošću još prije nekoliko godina, kad su ispunjene zakonske pretpostavke, stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina, odnosno pravo vlasništva su stekli dosjelošću prije nego li je uopće tuženica stekla vlasništvo darovnim ugovorom, a i prije nego li je njena pravna prednica, odnosno njena majka HR stekla vlasništvo nekretnina temeljem nasljeđivanja iza CR, pok.CR, čiji je prvi i najbliži krvni srodnik uistinu samo 1.-tužitelj ZR, a ne tuženica, te tuženica nikad nije bila u posjedu nekretnina, kao ni njena prednica, tj. njena majka od koje je darovnim ugovorom stekla nekretnine. Tužitelji ističu da su u trenutku podnošenja tužbe, odnosno i ranije, ispunjene sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama obzirom su neprekidno i nesmetano izvršavali u cijelosti samostalno sadržaj prava vlasništva duže od zakonski propisanog minimuma.
Prema čl.130.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, temeljem čega tužitelji osnovano traže upis tj. uknjižbu prava vlasništva u svoje ime i za svoju korist, obzirom se tuženica protivi izdati im ispravu podobnu za zemljišno-knjižni prijenos nekretnina u vlasništvo tužitelja. Tužitelji predlažu usvajanje tužbenog zahtjeva.
2. Tuženica u odgovoru na tužbu, kojeg je pravovremeno podnijela, osporava navode iz tužbe, te ističe kako je pravo vlasništva stekla u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige od svoje majke pok. HR, te je njezina majka, a prije nje i njezina baka bila u posjedu spornih nekretnina, pa je tako i tužiteljica bila u posjedu istih još i prije nego što je postala vlasnica.
Tuženica potvrđuje da su tužitelji jedno vrijeme, oko 2 godine, doista, uz suglasnost njezine pok. majke HR sporne čestice koristili kao vrt, a ne zadnjih godina, već ih je koristila tuženica na način da je na spornim česticama pasla koze i s njima prelazila preko tih čestica do drugih čestica u njezinom vlasništvu i nitko joj to nije branio, pa niti tužitelji, i nije bilo nikakvih problema sve dok tuženica nije jednog dana mjeseca lipnja 2023. godine ugledala žičanu ogradu oko tih čestica, a koju ogradu su postavili tužitelji koji imaju ključ od lokota kojim je zatvorena ograda, te su i viđeni unutar ograde.
Tuženica tvrdi kako je pravo vlasništva koje je stečeno nasljeđivanjem, potom darovanjem, puno jača osnova nego dosjelost, čak i da postoji takva kvaliteta posjeda koji bi bio podoban za stjecanje dosjelošću, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.
3. U dokaznom postupku sud je od isprava pročitao izvadak iz matične knjige vjenčanih (stranica 5), izvadak iz matice umrlih za BR (stranica 18), povijesni z.k. izvadak za z. k. ul. [broj ZK uloška] (stranica 39-40), tužba iz parničnog predmeta P-1015/2023 (stranica 42-53), Ugovor o darovanju od 27.5.2022. sklopljen između HR kao darovateljice i IR kao obdarenice, proveo je uviđaj na licu mjesta uz vještaka mjerničke struke, u postupku su saslušane parnične stranke, te su saslušani svjedoci TR, UR, DR, OR, JR, FR, ER, VR, MR, ĆRI, ŠR, ČR i SR.
4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s odredbom čl.8. ZPP-a, te je sud temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno utvrdio da je postavljeni glavni tužbeni tužbeni zahtjev neosnovan, te je neosnovan i evantu8alno kumulirani tužbeni zahtjev.
5. Predmet spora glavnog tužbenog zahtjeva je stjecanje prava vlasništva odnosno suvlasništva nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] zgr. kuća i koliba, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] vinograd, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] vrt, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] livada, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] oranica, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. br. [katastarska čestica] šuma, sve k. o. [katastarska općina], te upis uknjižbe tužiteljevih prava vlasništva odnosno suvlasništva u zemljišne knjige, dok je predmet eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva stjecanje prava vlasništva 1.-tužitelja, te upis uknjižbe prava vlasništva 1.-tužitelja u zemljišne knjige.
6. U postupku je sporno:
- da li su u odnosu na tužitelje ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na spornim nekretninama putem instituta dosjelosti;
- stjecanje prava vlasništva tužene temeljem pravnog posla kao prava koje se suprotstavlja pravu tužitelja stečeno temeljem zakona.
7. Dosjelost je institut stjecanja stvarnih prava neprekinutim izvršavanjem njihovog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme.
8. Prema zaključku sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV-56/19 od 14. veljače 2019. zauzeto je pravno shvaćanje da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.
9. Sud je provedenim sudskim uviđajem obišao nekretnine koje su predmetom spora sa vještakom mjerničke struke.
10. Vještak mjerničke struke je na licu mjesta izvršio identifikaciju spornih katastarskih čestica, te je vještak usmenim nalazom i mišljenjem pokazane nekretnine identificirao kao:
- k. č. br. [katastarska čestica] zgr. u naravi ruševina i dvorište koje je sa sjeverne strane definirano prometnicom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa zapadne strane prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] definirana je čestica suhozidom, sa istočne strane pristupnim putem na k. č. [katastarska čestica]. K. č. [katastarska čestica] definirana je zidom ruševine prema k. č. [katastarska čestica] ZGR i prema jugu definirana je k. č. [katastarska čestica] ZGR;
- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt koji je sa sjeverne strane definiran suhozidom prema k. č. [katastarska čestica], žičanom ogradom sa zapadne strane prema k. č. [katastarska čestica], s južne strane definiran žičanom ogradom i podzidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i s istočne strane definiran žičanom ogradom i podzidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi livada koja je sa sjeverne strane definirana suhozidom prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prema zapadu definirana podzidom prema k. č. [katastarska čestica], žičanom ogradom i nasipom prema k.č 396 i 398, prema istočnoj strani također nasipom prema k. č. [katastarska čestica] i žičanom ogradom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] definira je žičanim ogradama prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];
- k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak sa sjeverozapadne strane prema k. č. [katastarska čestica] definirana je podzidom, sa jugoistočne strane definirana također podzidom prema k. č. [katastarska čestica], sa jugozapadne strane definirana nasipom prema k. č. [katastarska čestica] i jednim dijelom definirana zidom ruševine prema k. č. [katastarska čestica];
- pokazane čestice 517 i 518/2 nismo identificirali jer je nemoguće identificirati bez izmjere;
- k. č. [katastarska čestica] nismo ih obišli jer se nalaze unutar šumskog područja bez vidljivih međa. Mogle bi se obići i identificirati isključivo geodetskom izmjerom;
- k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji samo u ZK, dok u katastarskom operatu nema za nju podataka.
11. Vještak je utvrdio kako na uviđaju od strane tužitelja nije pokazana k. č. br. [katastarska čestica], niti k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije pokazana, odnosi na k.č. koja postoji u zemljišnim knjigama, ali ne postoji u katastarskom operatu.
12. Mjernički vještak je svoj nalaz i mišljenje dokumentirao ispravama koje je priložio u spis i to kopije katastarskog plana i druge podloge iz katastarskog operata.
13. Nalazu i mišljenju vještaka mjerničke struke prisutne stranke nisu prigovarale, te je sud isti nalaz i mišljenje ocijenio jasnim, uvjerljivim, nepristranim i stručnim.
14. Iz provedenog mjerničkog vještačenja sud je utvrdio kako sporne nekretnina mogu biti predmetnom vlasništva tj. ispunjena je pretpostavka sposobnosti stvari da bude u vlasništvu, odnosno ne radi se o stvarima koja su opća dobra.
15. Čitanjem povijesnog z.k. izvatka za z. k. ul. [broj ZK uloška] (stranica 39-40) sud je utvrdio da je na spornim nekretninama bio upisan kao vlasnik Ć, Z.
16. Nadalje, saslušani svjedoci TR, UR, DR, OR, JR, FR, ER, u svojim iskazima navode kako su sporne nekretnine korištene od strane roditelja 1. -tužitelja ĐR, koji su se zvali i poznati pod imenima I i Đ.
17. Tako saslušana svjedokinja DR, rođena **.**.1946. godine, od svoje 7 godine pamti da je te nekretnine prvo koristio ŽR, koji je bio stric od Fulvievog oca K, nakon smrti NR nastavili koristiti tužiteljev otac I i stric G, koji su radili kao kovači, a drugi ljudi su za njih obrađivali predmetne nekretnine, te kako i danas viđa ĐR kako radi na predmetnim nekretninama, sadi luk, češnjak, krumpir i sl.
18. Svjedoci TR, UR, JR, FR i ER u svojim iskazima navode kako nikada nisu vidjeli tuženicu, niti njezinu prednicu pok, majku HR da bi koristila sporne nekretnine.
19. Svjedoku RR je poznato kako su sporne nekretnine korištene od strane roditelja 1.-tužitelja ĐR, te se sjeća da je otac od 1. -tužitelja imao kovačijju, dok je njegov brat G radio u drvu, te su manju kuću prikazanu na fotografiji na stranici 68 spisa koristili kao skladište, dok onu veću nisu koristili, te mu nije poznato da bi predmetne nekretnine koristila tuženica ili njezini pravni prednici.
20. Svjedocima LR, ZRIŠ, FR je poznato i da su šumska područja pod nazivima "Draga" i "Žardin" također korištena od strane tužiteljevih prednika na način da su prednici od 1. -tužitelja ĐR na tom području imali svoje njive, gdje su kosili travu za konja, dok je područje po nazivom "Čimušnik" korišten od strane prednika tuženice, dok svjedok ER nema saznanja o tome da bi ta područja "Draga", "Žardin" i "Čimušnik" bila korištena bilo od strana tužitelj, bilo od strane tuženice.
21. Iz iskaza svjedoka JR, FR i ER utvrđeno je kako je tužitelj ZR nastavio koristi predmetne nekretnine i iste je koristio sve do2024. godine, te po iskazu svjedoka JR zbog nekih problema sa susjedima tužitelj ZR tijekom 2025. godine nije bio viđen da koristi predmetn nekretnine.
22. Iz iskaza svjedoka VR i VR, Melisse, koji su suprug i kćerka od tuženice, proizlazi da su se zajedno s tuženicom u [adresa] preselili 2011. godine, te da je tuženica predmetne nekretnine započela koristiti 2012/2013 godine na način da je nabavila koze i s kozama prolazila preko tih nekretnina i vodila ih na ispašu, a na područjima " H", " P", " B" da je sjekla drva, dok prema njihovim iskazima tužitelji predmetne nekretnine koriste od nedavno, zadnje 2-3 godine, te da je ograde na predmetne nekretnine postavio 1. -tužitelj ZR dio tijekom 2024. godine i dio godinu dana prije.
23. Svjedokinja ŠR u svojem iskazu navodi kako je na predmetnim nekretninama razdoblju od 2014. do 2019. vidjela tuženicu kako na tim ograđenim parcelama pase svoje koze, a ogradu je prvi puta vidjela u svibnju 2024. godine kada je zadnji puta bila na predmetnim nekretninama, te kako nije nikada vidjela ĐR i ĆR da koriste te nekretnine koje su joj pokazane na fotografijama, te da su parcele koje se nalaze na fotografijama kao ograđene bile prazne, na istima ništa nije bilo niti sijano niti sađeno.
Svjedokinji je još poznato da su otac od AR i njegov brat G, živjeli u [adresa] gdje su imali svoju kovačiju, te da se radi o kovačiji koja je prikazana na stranici 68 spisa.
Međutim sud ne prihvaća kao uvjerljiv njezin iskaz u dijelu kako nikad nije vidjela da bi netko nešto radio na predmetnim nekretninama budući da je prema vlastitom iskazu još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća odselila u Italiju, te je ponovno počela navraćati u [adresa] od 1970. godine i to nedjeljama, slijedom čega sud zaključuje kako ista nije niti mogla imati potpuno saznanje o tome da li se predmetne nekretnine koriste ili ne odnosno tko ih koristi.
24. Iz iskaza svjedoka ČR utvrđeno je kako je isti samo jedanput, prije 6-7 godina, bio kod ruševne kuće pokazane na fotografijama, kako bi od tuženice kupio jednog kozlića, te se sjeća da su sa suprotne strane te kuće, gdje se sada na fotografijama nalazi ograda, bile koze od tuženice, a ograde nije bilo, a zemljište na kojem su se nalazile koze bilo je obraslo travom.
25. Sud je u ovom postupku poklonio povjerenje svjedocima LR, ZP, DR, ĆP i ŠR i ČR čije iskaze sud prihvaća kao logične i uvjerljive, te se njihovi iskazi međusobno nadopunjuju i nisu proturječni, jer su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično, te osim toga navedeni svjedoci se ukazuju kao neutralni svjedoci s obzirom da nisu zainteresirani za ishod spora, kao što su to svjedoci ER, koji je sin od tužitelja, te svjedoci VR i VR, MR, koji su suprug i kćerka od tuženice, dok svjedok JR s tuženicom nije u dobrim odnosima zbog ranije vođenog kaznenog postupka.
26. Pri ocjeni iskaza saslušanih svjedoka sud je uzeo u obzir i činjenicu da u tako malom mjestu kao [adresa] stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa je sudu logično i životno da je stanovnicima poznato i koja od nekretnina kome pripada.
27. Sud stoga prihvaća kao uvjerljiv i iskaz 1. -tužitelja i 2.-tuženice u dijelu u kojem su iskazivali o korištenju predmetnih nekretnina prvo od strane roditelja 1. -tužitelja, te danas od svoje strane, jer je njihov iskaz potvrđen kroz provedeni dokazni postupak.
28. Svjedokinja ĆRI nema saznanja koja bi bila relevantna za utvrđivanje odlučnih činjenica u ovoj pravnoj stvari obzirom da je ista prvi puta pristupila na predmetne nekretnine koje su joj pokazane na fotografijama u studenom 2023. godine, ali radi ograde na jednoj nekretnini koja je upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Buje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije predmetom ovog spora, dok o drugim spronim parcelama niije imala saznanja u smislu da li su iste obrađene, tako da sud njezin iskaz ocjenjuje kao nevažan.
29. Iz izvedenih dokaza kao nedvojbeno proizlazi da je 1. -tužitelj ZR, a prije njega njegovi pravni prednici tj. roditelji koji su se zvali i poznati pod imenima I/ G i Đ C, te stric G, bili u samostalnom posjedu parcele identificirane kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u naravi ruševina i dvorište na kojoj se nalazila kovačija i to od minimalno od 1950./51. godine, kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje IP, kao najstarijeg saslušanog svjedoka (rođena 1937. godine) koja se od svoje 13-14 godine sjeća kako je sa svojim ocem dolazila u [adresa] do predmetne kovačije, a posjed vršio se stanovanjem na katu iznad kovačije i kao skladište, te korištenjem vrta za potrebe kovačije gdje se obavljala djelatnost kovača tj. obrade željeza, plugova i sl., na kojem dvorištu se još vide ostaci starog alata i opreme za potkivanje, a danas kao pokošeno dvorište.
30. Okolnost što je svjedok ČR vidio prije 6-7 godina, prilikom svojeg jedinog dolaska do ruševne kuće, koze od tuženice na mjestu gdje se sada nalazi ograda, ne znači da bi ista vršila posjed predmetnih nekretnina.
31. Nadalje iz izvedenih dokaza kao nedvojbeno proizlazi da je 1. -tužitelj ZR, a prije njega njegovi pravni prednici tj. roditelji koji su se zvali i poznati pod imenima I/ G i Đ C, te stric G, bili u samostalnom posjedu parcela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt, k. č. br. [katastarska čestica] k.o. u naravi livada, k. č. br. [katastarska čestica], te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, sve k. o. [katastarska općina], i to od minimalno od 1953. godine, kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje DR (rođena 1946. godine) koja se od svoje 7 godine sjeća kako su otac i stric od 1.-tužitelja I i G, radili kao kovači, a drugi ljudi su za njih obrađivali predmetne nekretnine, a posjed se vršio oranjem i kopanjem predmetnih nekretnina, a danas se posjed vrši ograđivanjem i obradom predmetnih nekretnina.
32. Nadalje iz izvedenih dokaza sud slobodnom ocjenom utvrđuje kako je 1. -tužitelj ZR, a prije njega njegovi pravni prednici tj. roditelji koji su se zvali i poznati pod imenima I/ G i Đ, te stric G, bili u samostalnom posjedu parcela k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] koje se nalaze unutar šumskog područja bez vidljivih međa na područjima oko [adresa] koja au poznata pod nazivom "Draga", "Čimušnik" i "Žardin", i to od minimalno od 1953. godine, kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje DR (rođena 1946. godine) koja se od svoje 7 godine sjeća da su prednici od 1. -tužitelja ĐR na tom području imali svoje njive, a posjed se vršio košnjom trave za konja kako to navodi svjedok UR, a danas se iste ne koriste.
33. Vezano uz k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], iz izvedenih dokaza ne proizlazi da tužitelji posjeduju i obrađuju upravo navedene parcele obzirom da je po nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka pokazane parcele nemoguće identificirati bez izmjere, tako da nije dokazan identitet predmeta spora odnosno nije dokazano na nedvojbeni način da pokazana parcela koju tužitelji obrađuju i imaju u posjedu predstavlja upravo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].
34. Isto tako, tužitelji nisu mogli na terenu pokazati k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju je vještak utvrdio da ista postoji samo postoji samo u zemljišnim knjigama, a ne i u katastarskom operatu, tako da u postupku nije dokazano da bi tužitelji bili u posjedu parcele koja se u naravi na licu mjesta može identificirati kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
35. Iz provedenog dokaznog postupka sud nedvojbeno utvrđuje kako je 1. -tužitelj ZR, zajedno sa svojim prednicima tj. roditeljima koji su se zvali i poznati pod imenima I/ G i Đ C, te stricem T, u samostalnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] minimalno od 1950./51. godine, kada je dosijedanje počelo teći, te do trenutka kada je saznao za upis ĐP na predmetnim nekretninama 2019. godine, ukupno 68 godina, a u samostalnom posjedu nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi vrt, k. č. br. [katastarska čestica] k.o. u naravi livada, k. č. br. [katastarska čestica], te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, te k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], a koje se nalaze unutar šumskog područja bez vidljivih međa, sve k. o. [katastarska općina], minimalno od 1953. godine, kada je dosijedanje počelo teći, te do trenutka kada je saznao za upis ĐP na predmetnim nekretninama 2019. godine, ukupno 66 godina.
36. Sud ocjenjuje kako je 1.-tužitelj osobno i po svojim pravnim prednicima, kroz cijelo vrijeme dosijedanja, pa do saznanja za upis ĐP na predmetnim nekretninama 2019. godine, bio pošten i samostalni posjednik spornih nekretnina budući da se poštenje i samostalnost posjeda sukladno čl.11. i čl.18.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje: ZV) pretpostavljaju, a u postupku nije dokazano suprotno u smislu osporavanja poštenja i samostalnosti posjeda sporne nekretnine.
37. Teret dokaza na osporavanju poštenosti posjeda je na tuženici koja u postupku nije dokazala suprotno jer sud ne prihvaća kao osnovan iskaz tuženice u dijelu u kojem tvrdi da je njezina majka pok. HR tužiteljima rekla da mogu koristiti predmetne nekretnine sve dok njoj ne zatrebaju budući da za svoje tvrdnje nije ničim dokazala, niti predlagala dokaze u tom smislu, a što bi bila dužna sukladno čl.219.st.1. i čl.221.a ZPP-a.
38. Međutim vezano prigovor tuženice o stjecanju prava vlasništva tužene temeljem pravnog posla na spornim nekretninama tj. temeljem Ugovora o darovanju, od 27.05.2022. godine, kao prava koje se suprotstavlja pravu tužitelja, sud isti prigovor ocjenjuje osnovanim.
39. Premda 1.-tužitelj tvrdi da je s ograđivanjem predmetnih nekretnina započeo još 2007. godine, dok se 2. -tužiteljica ne sjeća kada je ograda postavljena ali navodi da se radi o dugom vremenskom razdoblju, sud njihove iskaze u tom dijelu ne prihvaća kao osnovane.
40. Iz iskaza svjedoka ČR proizlazi kako prije 6-7 godina pri svojem jedinom dolasku do ruševne kuće nije bilo ograde na predmetnim nekretninama, slijedom čega sud zaključuje kako prije 6-7 godine odnosno 2018./2019. godine predmetne nekretnine nisu bile ograđene.
Nadalje svjedokinja ŠR u svojem iskazu navodi kako je u razdoblju od 2014. do 2019. vidjela tuženicu kako na tim ograđenim parcelama pase svoje koze, a ogradu je prvi puta vidjela u svibnju 2024. godine.
Iz iskaza svjedokinje KP proizlazi da je ista bila u [adresa] puta tijekom kolovoza i rujna 2023. godine radi razgledavanja ruševne kuće koja joj je pokazana na fotografijama na stranici 68 i 70 spisa koju je prodavala u ime i za račun tuženice, te da su joj pristupili muška i ženska, radilo se o starijim ljudima, koji su došli iz područja jednog od ograđenog vrta te su ju omeli u razgledavanju. Iz iskaza tuženica utvrđeno je kako su tužitelji postavili ogradi 2023. godine. Dovodeći iskaze saslušanih svjedoka i tuženice u međusobnu povezanost sud utvrđuje kako predmetne nekretnine nisu bile ograđene sve do 2023. godine, dok drugi relevantni svjedoci nemaju konkretnih saznanja o tome kada su predmetne nekretnine ograđene.
41. Iz pročitanog Ugovora o darovanju utvrđeno je kako je majka tuženice pok. HR, kao darovatelj, darovala sporne nekretnine tuženici, kao daroprimatelju, Ugovorom o darovanju sklopljenom dana 27.05.2022. godine, slijedom čega ovaj sud utvrđuje da je tuženica vlasništvo predmetnih nekretnina stekla temeljem zaključenog pravnog posla.
42. Iz povijesnog z.k. izvatka za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 39-40) sud je utvrdio da je na spornim nekretninama bio upisan kao vlasnik Ć pok. CR, Z, nakon njega majka od tuženice HR temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, a nakon nje tuženica temeljem Ugovora o darovanju, a u vrijeme njezinog upisa prava u zemljišnu knjigu pravo vlasništva tužitelja nije bilo upisano.
43. Sukladno čl.130.st.2. ZV-a propisano je da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
44. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću stjecatelj vlasništvo stječe na temelju zakona (originarno), dok na temelju zakona prestaje vlasništvo upisanih zk vlasnika.
45. Premda su u odnosu na 1. -tužitelja ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama, iz naprijed citirane zakonske odredbe sud zaključuje da pravo stjecatelja koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, što bi u konkretnom slučaju bila tuženica, ima jaču pravnu zaštitu od prava vlasnika čije je pravo vlasništva stečeno na temelju zakona, što bi u konkretnom slučaju bili tužitelji, a u vrijeme stjecateljeva upisa prava u zemljišnu knjigu pravo vlasništva stvarnog vlasnika nije bilo upisano, pri čemu je odlučna savjesnost stjecatelja, a sud ocjenjuje kako je tuženica bila savjesna stjecateljica obzirom da u vrijeme njezinog stjecanja vlasništva 2022. godine predmetne nekretnine još nisu bile ograđene budući da je iz dokaznog postupka utvrđeno da je ograda postavljena 2023. godine.
46. Sud je stoga temeljem čl.130.st.2. ZV-a odbio kao neosnovane glavni tužbeni zahtjev, kao i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, slijedom čega je presuđeno kao pod točkom I i pod točkom II izreke ove presude.
47. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154 st.1. ZPP-a kojom je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka u svezi s čl.155.st.1. ZPP-a kojim je propisano da će sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.
48. Vrijednost predmeta spora u ovoj parnici iznosi 15.000,00 eura.
49. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, u Tbr.54. propisano je da vrijednost boda iznosi 2,00 eura, u Tbr.7.st.1. propisano je da za naznačenu vrijednost predmeta spora odvjetniku pripada nagrada u visini od 250 bodova, te da po Tbr.46 Tarife na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost prema važećim poreznim propisima od 25%.
50. Obzirom da su tužitelji izgubili parnicu isti su dužni tuženici nadoknaditi troškove izazvane vođenjem postupka kako slijedi:
- za sastav odgovora tužbu u visini od 250 bodova što iznosi 500,00 eura po Tbr.8.toč.1. Tarife;
- za zastupanje na ročištu dana 15.07.2024. u iznosu od 250 bodova uvećano za 50 bodova za izbivanje iz pisarnice po Tbr.39 Tarife, te uvećano za putne troškove od 11,20 eura, što ukupno iznosi 611,20 eura po Tbr.9. toč.1. Tarife;
- za zastupanje na uviđaju dana 17.12.2024. u iznosu od 250 bodova što iznosi 500,00 eura po Tbr.9. toč.7. Tarife;
- za zastupanje na ročištu dana 18.12.2024. u iznosu od 250 bodova što iznosi 500,00 eura po Tbr.9. toč.1. Tarife;
- za zastupanje na ročištu dana 15.01.2025. u iznosu od 250 bodova što iznosi 500,00 eura po Tbr.9. toč.1. Tarife;
- za zastupanje na ročištu dana 16.01.2025. u iznosu od 250 bodova što iznosi 500,00 eura po Tbr.9. toč.1. Tarife;
- PDV od 25% na obavljene radnje u iznosu od 777,80 eura po Tbr.46 Tarife;
- troškovi tumača za talijanski jezik u iznosu od 39,82 eura;
- troškovi pristupa svjedoka na ročište u iznosu od 40,88 eura.
51. Ukupno priznata visina troškova parničnog postupka tuženici iznosi 3.969,70 eura, a budući da suvlasnici nekretnine u parnicama radi utvrđenja stjecanja prava vlasništva dosjelošću nisu jedinstveni i nužni suparničari u smislu čl.201. ZPP-a, sud je naložio da troškove tuženici nadoknade svi tuženici kao suparničari na jednake dijelove svaki u iznosu od po 1.984,85 eura, slijedom čega je temeljem čl.154 st.1., čl.155.st.1. i čl.161.sxt.1. ZPP-a presuđeno kao pod točkom III izreke ove presude.
52. Zakonska zatezna kamata na trošak parničnog postupka teče od dana donošenja prvostupanjske presude kojom je naloženo plaćanje troškova postupka sukladno čl.151.st.3. ZPP-a.
53. Visina stope zatezne kamate na trošak parničnog postupka određena je po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018).
54. Sud je temeljem čl.328.st.1. ZPP-a odredio rok u trajanju od 15 dana u kojem su tužitelji dužni dobrovoljno izvršiti činidbu.
U Bujama - Buie 17. travnja 2025.
Sudac:
Sven Babić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužiteljima, putem punomoćnice,
2. Tuženici, putem punomoćnice.