Poslovni broj P-178/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Gabrielu Staniću, u pravnoj stvari tužitelja NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika Republika Hrvatska OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, Građansko – upravni odjel, radi prava vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne i javne rasprave 21. ožujka 2025., u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnika, te zakonskog zastupnika tuženika, 17. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj NŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine oznake dijela od k. č. [katastarska čestica], površine 102 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja je površina prikazana geometrijskim likom, obilježena slovima A,B,C,D,A na Geodetsko katastarskoj situaciji s ucrtanim položajem ( prijedlogom planirane parcelacije ) za predmetnu građevinu u k. o. [katastarska općina] u mjerilu 1: 300, Situacija izrađena u mjesecu prosincu 2023. godine, izgrađena po GEOHOLDING d.o.o., po ovlaštenim inženjerima geodezije TŠ dipl. inž. geod. i SŠ ing. geod., te je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se od dijela k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], površine 102 m2, k. o. [katastarska općina], formirati za tužitelja zasebna k.č., zasebnog katastarskog broja u navedenoj površini, te je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i prijavnog lista za zemljišnu knjigu zatražiti u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda upis prava vlasništva na toj za tužitelja novo formiranoj k.č., a što je tužena na temelju ove presude i po njenoj pravomoćnosti dužna trpjeti prethodnu uknjižbu brisanja tog prava vlasništva na toj za tužitelja novo formiranoj k.č. sa imena: REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587 uz istodobnu uknjižbu tog prava vlasništva u zemljišnim knjigama Naslovljenog suda na novo formiranoj k.č. na ime i za korist tužitelja: NŠ pok. UŠ OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa].

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se radi upravo o staroj obiteljskoj mlinici, kamenoj kući ( uljari ) tužitelja, a koju je tužitelj dobio na dar od svoje majke AŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u dijelu od 1/2, temeljem Ugovora o darovanju koji je sklopljen dana 12.04.2024. u Metkoviću na kojem je Ugovoru darovateljica ovjerila svoj vlastoručni potpis pred Joškom Pandžom, javnim bilježnikom u Metkoviću, pod poslovnim brojem ovjere: OV-2485/2024; OV- 2486/2024. Također navodi da je majka tužitelja predmetnu nekretninu u dijelu od 1/2 od stare mlinice u [adresa] stekla temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza svoga pokojnog supruga UŠ pok. NŠ, a čiju je imovinu nakon njegove smrti raspravio sudski povjerenik Općinskog suda u Metkoviću, javni bilježnik Vlado Nikolić, te donio Rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: UPP/OS-78/2005, O- 154/2005 od 05.12.2005.godine. Tužitelj još navodi da je pokojni otac tužitelja UŠ također predmetnu nekretninu naslijedio iza smrti svog pokojnog oca NŠ čiju je imovinu raspravio i donio Rješenje o nasljeđivanju iza njegove smrti Općinski sud u Metkoviću od 29.09.1977.godine. Nadalje ističe da je predmetnu nekretninu još davne 1958.godine kupio djed tužitelja pok. PŠ iz [adresa] zajedno sa ĆŠ pok. N iz [adresa], a koji je Ugovor sklopljen dana 10.01.1958. između njih kupaca i prodavatelja: Poljoprivredne zadruge „Neretvanka“ Opuzen u kojem je navedeno da je predmet kupoprodaje uljara, (zgrada i postrojenje), u Slivnu Ravnom, a koji je Ugovor potpisan od Kupaca i Upravitelja Zadruge i od strane poljoprivredne zadruge i ovjereno njenim službenim pečatom.

1.1. Nadalje ističe da je tužitelj prije 10 godina sklopio, tj. otkupio 1/2 od predmetne mlinice, uljare od LŠ pok. GŠ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., a LŠ je predmetnu nekretninu u dijelu od 1/2 naslijedio iza smrti svoga pokojnog oca GŠ pok. T čiju je imovinu nakon njegove smrti raspravio i donio sudski povjerenik Općinskog suda u Metkoviću Joško Pandža, javni bilježnik ostavina poslovni broj: UPP/OS-47/14; O-166/14 od 09.05.2014., a upravo Milanov pokojni otac je taj suvlasnički dio u mlinici - uljari od 1/2 naslijedio od svoga pokojnog oca T, a S je sa djedom tužitelja i kupio suvlasnički dio od 1/2 od predmetne mlinice – uljare od Poljoprivredne zadruge „Neretvanka“ Opuzen Ugovorom, koji Ugovor sklopljen dana 10.01.1958.godine. Tužitelj je prije podnošenja tužbe angažirao i ovlastio GEOHOLDING d.o.o., po ovlaštenim inženjerima geodezije TŠ dipl. inž. geod. i SŠ ing. geod. koji su za tužitelja izradili Geodetsko katastarsku situaciju s ucrtanim položajem (prijedlogom planirane parcelacije ) za predmetnu građevinu u k. o. [katastarska općina] u mjerilu 1: 300, Situacija izrađena u mjesecu prosincu 2023. godine. Na predmetnoj situaciji predmetna građevina mlinica-uljara prikazana je svojim geometrijskim likom koji je na Skici obilježena slovima A,B,C,D,A, te je isti predstavlja površinu od 102 m2, a što je dio k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

1.2. Naposljetku tužitelj navodi da se prije ove tužbe obratio tuženiku sa Zahtjevom i predložio mirno rješenje spora glede priznanja prava vlasništva i izdavanja tabularne isprave na nekretnini oznake: dio od k. č. [katastarska čestica], površine 102 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu tužena ističe kako tužitelj, po mišljenju tužene, još uvijek ne dokazuje jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, odnosno ne dokazuju tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću. Tužitelj je dužan dokazati da bi njegovi prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, način na koji su njegovi prednici posjedovali predmetnu nekretnine i koje kvalitete je bio taj posjed. Nadalje, stjecanje od osoba koje nisu bili vlasnici predmetne nekretnine nesporno ne predstavlja pravnu osnovu koja bi bila valjani pravni temelj posjedovanja predmetne nekretnine od strane tužitelja i po kojoj bi osnovi isti mogao steći pravo vlasništva. Pregledom isprava na koje se poziva tužitelj nije vidljivo da bi predmetna nekretnina bila predmet raspolaganja svih označenih prednika tužitelja. Pored navedenog tužitelj se poziva i na niz navodnih pravnih prednika no ostalo je nerazjašnjeno pitanje svih linija nasljeđivanja, te čak da su isti imali osnova za raspolaganje predmetnom nekretninom, što se spori, nedovoljno je jasan slijed kojim bi vlasništvo predmetne nekretnine navodno pripalo isključivo tužitelju. Navodi da u daljnjem tijeku postupka, s obzirom da predmetna nekretnina graniči sa putem neodređenog karaktera, predlaže pribaviti obavijest od Općine Slivno da li isti put ili dio predmetne nekretnine ima karakter nerazvrstane prometnice sukladno odredbama Zakona o cestama ili komunalne infrastrukture sukladno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, odnosno obavijestiti Općinu Slivno sa intervencijskim efektom o vođenju ove parnice. Predlaže u spis priložiti fotografije lica mjesta sa predmetne nekretnine te pribaviti povijesni zk izvadak za predmetnu nekretninu te povijest promjena na predmetnoj nekretnini od nadležne ispostave katastra. Nadalje, navodi da je u predmetnom postupku tužitelj dužan predložiti relevantne dokaze na okolnosti dokazivanja sljedništva predmetne nekretnine, jesu li i koji njegovi pravni prednici bili u posjedu predmetne nekretnine, za vrijeme kako se to navodi u tužbi, tko je od pravnih prednika tužitelja i kada stekao pravo vlasništva dosjelošću, neprekinutu sukcesiju i na koji su način označeni prednici posjedovali predmetnu nekretninu i koje kvalitete je bio taj posjed te je potrebno raspraviti pitanje njihove savjesnosti, a radi same nesavjesnosti odnosno nepoštenja ne mogu biti ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću niti po odredbama OGZ-a, ZOVO-a ili ZVDSP-ima (paragraf 328 OGZ, čl. 72. st. 2. ZOVO, čl. 18. st. 5. ZVDSP.) Naposljetku tužena predlaže sudu odbaciti, a podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Izvedeni su dokazi uvidom u sve priložene isprave, i to: Izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list spisa 7-8), Izvod iz posjedovnog lista broj 2289 (list spisa 9), Zahtjev za mirno rješenje spora (list spisa 11-15), Ugovor o darovanju (list spisa 16-17), Rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-152/2005 (list spisa 18-20), Rješenje o nasljeđivanju od 29. rujna 1977. (list spisa 21), Ugovor između poljoprivredne zadruge "Neretvanka" Opuzen i ŽŠ (list spisa 22-23), Rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-166/14 (list spisa 24-25), Uporabnu dozvolu (list spisa 26-27), uvidom u skicu lica mjesta Geoholding d.o.o. iz prosinca 2023. (list spisa 28), očevidom na licu mjesta (list spisa 41-49), saslušanjem svjedoka EŠ (list spisa 51), ŠŠ (list spisa 52), te saslušanjem tužitelja (list spisa 52-53).

4. Ocjenjujući sve provedene dokaze zasebno, te u međusobnoj povezanosti, ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

5. Među strankama nije sporna identifikacija nekretnine izrađena po geodetu MŠ iz prosinca 2023. god., odnosno da je na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo RH.

6. Među strankama je sporno:

- da li je tužitelj stvarni vlasnik sporne nekretnine, odnosno da li je to mogao steći darovanjem, odnosno njihovi prednici dosjelošću.

- da li predmet spora uopće predstavlja cestu (nerazvrstanu cestu),

7. Predmet spora je dakle zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva nekretnine oznake 8694, ZU 2609, k. o. [katastarska općina], 102 m2, koje su u skici geodeta SŠ označeni točkama A, B, C, D, A površine 102 m2, sa zahtjevom za uknjižbom prava vlasništva uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tužene Republike Hrvatske.

8. Pregledom Izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], utvrđeno je kako je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske.

9. Iz Izvoda iz posjedovnog lista broj 2289, k. o. [katastarska općina], proizlazi kako je na predmetnoj nekretnini kao posjednik upisana Republika Hrvatska.

10. Iz priloženog Ugovora o darovanju proizlazi da je KŠ, majka tužitelja darovala tužitelju ½ stare mlinice na [adresa] koju je naslijedila nakon smrti svoga supruga.

11. Iz priloženog Rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-152/2005 proizlazi da je nasljednicom iza pok. UŠ za predmetnu "Staru mlinicu u Slivnu" proglašena supruga KŠ.

12. Iz priloženog Rješenja o nasljeđivanju od 29. rujna 1977. proizlazi da je nasljednikom iza pok. NŠ za svu imovinu proglašen U (Ivan) Delija, kao jedinac.

13. Iz priloženog ugovora o kupoprodaji iz 1958. godine proizlazi da su uljaru/zgradu i postrojenje u Slivnu Ravnom kupili od poljoprivredne zadruge "Neretvanka" [adresa] djed tužitelja CŠ i GŠ ĆŠ.

14. Iz Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-166/14 proizlazi da su iza pok. GŠ, pok. T njegovi nasljednici proglašeni BŠ, IŠ i LŠ, a da je LŠ proglašen nasljednikom u odnosu na mlinicu-konobu u Slivno Ravno.

15. Očevidom na licu mjesta je utvrđeno da predmet spora predstavlja betonska mlinica čvrstih gabarita koja je u krovištu u ruševnom stanju, zemljište okolo mlinice za uporabu iste, te u zapadnom dijelu jasno vidljiv mali podzemni objekt pučkog naziva "puč", kao spremnik otpadne vode, dok su u mlinici zatečeni mlinski kamen sa sistemom za pokretanje "levama" kao i "tijesak" odnosno oprema za prešanje.

16. Svjedok EŠ je iskazao:

- da mu je dobro poznata povijest ove mlinice budući je i njegova obitelj u istoj pravila ulje sve do 1991. godine i to na način da bi jedan litra ulja davali vlasnicima mlinice tj obitelji tužitelja CŠ i obitelji sada LŠ, a drugu litru bi davali onome tko je radio ulje pučki naziva "proto", a to je bila samo obitelj tužitelja,

- da iz priča njegovog oca zna da je na zemljištu pravnih prednika tužitelja i LŠ ova mlinica sagrađena netom iza 2. svjetskog rata, te je tada funkcionirala kao zadruga sve dok je nisu otkupili prednici tužitelja i LŠ,

- da koliko zna u obitelji tužitelja je to prije njega posjedovao njegov otac U, a istoga se dobro sjeća jer je sa istim i sam radio u ovoj mlinici, a prije njega je to posjedovao djed i imenjak tužitelja,

- da zna i da je tužitelj ovu drugu polovinu mlinice otkupio od LŠ, a to mu je rekao tužitelj,

- da se uvijek za mljevenje dogovaralo sa obiteljima LŠ i CŠ te da nitko treći nikada nije ni spomenuo, a ne svojatao ovu mlinicu u posjed, odnosno vlasništvo,

- da je ova mlinica otkupljena od obitelji LŠ i CŠ nedugo nakon izgradnje mlinice od te tadašnje poljoprivredne zadruge negdje početkom 1950-ih godina,

- da što se tiče ovoga puta uz mlinicu isti je uvijek bio ovih gabarita i u ovakvom stanju te se istim uvijek slobodno prolazilo, a sada istim upravlja Općina Slivno te sa istom nema nikakvih međnih niti bilo kakvih sporova,

- da je ova lokacija za mlinicu odabrana zbog toga što je uz put, te uz vodu a koja je neophodno potrebna za tehnologiju prerade ulja.

17. Svjedok JŠ iskazuje u cijelosti isto kao i EŠ, te da dodatno izjavljuje:

- da je prvi put ovdje osobno bio prisutan kod mljevenja i prerade maslina njegove obitelji 1962., te da je njegov otac pok A i prijašnjih godina dovozio masline i to baš kako je govorio u CŠ, budući je te 1962. g. bio tu otac tužitelja UŠ, a prije bi bio djed istoga koji se zvao isto CŠ jer je obitelj tužitelja bila "proto" tj oni koji prerađuju masline,

- da je ova lokacija izabrana zbog potoka, puta i izvorske vode kao prijeko potrebnih za preradu maslina, a što dokazuje i ova na terenu sada ruševina koja je prije bila mlinica, ali u vlasništvu obitelji P,

- da koliko je njemu poznato ova sada mlinica je od obitelji tužitelja te isti nemaju nikakvih kako međnih tako niti vlasničkih sa bilo kim sporova.

18. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka jer su isti iskazivali vrlo detaljno, precizno te su se njihovi iskazi međusobno podudarali, a radi se o osobama su obiteljski vezani za to područje, pa su im činjenice posjedovanja poznate iz neposrednog opažanja. Iz svega ovoga sud zaključuje da je utužena nekretnina u samostalnom, istinitom i zakonitom posjedu tužitelja i njegovih predaka u ½ dijela vlasništva zasigurno od 10. siječnja 1958., dok pravni slijed unutar tužiteljeve obitelji nije sporan, odnosno da isti utuženu nekretninu samostalno, zakonito istinito i pošteno posjeduje preko potrebnih 40 godina, kao i da je drugu ½ dijela vlasništva isti otkupio od LŠ, kao pravnog slijednika ĆŠ, svoga djeda, odnosno svoga oca GŠ, a čija obitelj je također ušla u samostalan, istinit i zakonit posjed najkasnije 10. siječnja 1958..

19. Glede stjecanja dosjelošću pod pretpostavkom da je ova nekretnina nakon 1945. postala društveno vlasništvo pod upravljanjem Poljoprivredne zadruge "Neretvanka" [adresa], tada je tužitelj (sa svojim predcima) stekao vlasništvo dosjelošću po pravnom shvaćanju izloženom u više odluka Evropskog suda za ljudska prava i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

20. Prema shvaćanju ovoga suda na nekretnini koja je na dan 8. listopada 1991. bila u društvenom vlasništvu može se steći pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću sukladno odredbama čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP ako su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme podnošenja tužbe odnosno ako je do podnošenja tužbe proteklo vrijeme poštenog posjedovanja od 40 do 17. studenog 1999. kada je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenoga 1999..

21. Dakle, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu u vrijeme posjedovanja računa se i vrijeme prije 8. listopada 1991., a vlasništvo dosjelošću se stječe ako je protekao rok od 40 godina iz čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP do 17. studenoga 1999.

22. Nesporno je da je tužitelj putem svojih pravnih predaka ušao u posjed najkasnije 10. siječnja 1958. godine, što znači da je 10. siječnja 1998. na osnovu Zakona postao vlasnik, te nije ud utjecaja na dosjelost što je ovdje tužba podignuta nakon 17. studenog 1999. .

23. Iz podataka u zemljišnim knjigama (vlasnički list) ne proizlazi da bi itko ikada zahtijevao naknadu po ovom zakonu.

24. Stoga je ovaj sud jasno i nedvojbeno utvrdio da je tužitelj vlasnik kao u izreci, te ima ovlaštenje i pravni interes ishoditi ovakvu presudu.

25. Da predmetna nekretnina ne predstavlja nerazvrstane ceste sud je utvrdio na licu mjesta, a na koje lice mjesta eventualni upravitelj nerazvrstanih cesta Općina Slivno nije niti pristupila.

26. Slijedom svega gore navedenog sud je tijekom postupka utvrdio sve sporne činjenice tj. da je tužitelj stvarni vlasnik sporne nekretnine, odnosno da je istu stekao nasljeđivanjem i kupovinom, odnosno njihovi prednici dosjelošću, da predmet spora ne predstavlja dio javne ceste i da su ispunjene pretpostavke iz čl. 186.a ZPP- a, za vođenje ove parnice.

27. Odluka o trošku postupka je izostala jer ga stranke nisu popisale.

28. Zbog svega navedenog je odlučeno kao u izreci presude.

Metković, 17. travnja 2025.

S u d a c :

Gabriel Stanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud u tri istovjetna primjerka.

DNA:

1. Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, e-Oglasna ploča

2. Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, e-Oglasna ploča