REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-5542/2018-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Jasminki Galešić, u pravnoj stvari tužitelja LR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Dražen Ivanić, odvjetnik iz Zagreba, protiv I- tuženika HŽ Infrastruktura d.o.o. OIB: 39901919995 Zagreb, Mihanovićeva 12, II-tuženika HŽ Putnički prijevoz d.o.o. OIB: 80572192786 Zagreb, Strojarska 11, uz sudjelovanje Triglav osiguranja d.d. OIB: 29743547503 Zagreb, Antuna Heinza 4, kao umješača na strani II-tuženika, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, temeljem generalne punomoći Su-1418/2014, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Roberta Šoštarića, odvjetnika, punomoćnika I-tuženika CR, temeljem generalne punomoći Su-156/2019, punomoćnika II-tuženika IR, temeljem generalne punomoći Su-150/2015 i punomoćnika umješača UR, odvjetnika, dana 16. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjeva koji glasi:

"1. Nalaže se tuženicima HŽ Infrastruktura OIB: 39901919995 Zagreb, Mihanovićeva 12 i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. OIB: 80572192786 Zagreb, Strojarska 11, da tužitelju LR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], solidarno isplate s naslova duševnih boli zbog smrti oca pokojnog SR novčani iznos od 9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 08. prosinca 2017. godine pa do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženicima HŽ Infrastruktura OIB: 39901919995 Zagreb, Mihanovićeva 12 i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. OIB: 80572192786 Zagreb, Strojarska 11, da tužitelju LR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], solidarno nadoknade troškove ovog parničnog postupka i to sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena".

II Nalaže se tužitelju da I-tuženiku na ime parničnog troška isplati iznos od 350,00 eur, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužitelju da II-tuženiku na ime parničnog troška isplati iznos od 350,00 eur, u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tužitelju da umješaču na ime parničnog troška isplati iznos od 1.000,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 29. studenog 2018. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi je naveo da se 15. prosinca 2015. u 20.17 sati dogodila željeznička nesreća u zoni kolodvora [adresa] na način da je vlak 2021 vlasništvo II- tuženika, kojim je upravljao zaposlenik II-tuženika strojovođa FR, ulazio na peti kolosijek iz pravca kolodvora Lipovljani pri čemu je strojovođa FR, iako je mogao na vrijeme uočiti skretničara kolodvorskog radnika kolodvora [adresa] SR koji je obavljao svoje redovne radne zadatke, kao zaposlenik I- tuženika te kao pješak započinjao prelaziti službeni kružni prijelaz, propustio na vrijeme signalizirati zvukom upozorenja svoj nailazak i kočiti kako bi izbjegao nalet na pješaka. Zbog navedenog je lijevom strane lokomotive naletio na skretničara SR koji je kao pješak prelazio preko službenog prijelaza koji vodi od prometnog ureda prema peronu između petog i šestog kolosijeka. Tom prilikom SR zadobio je teške ozljede od kojih je preminuo **.**.2016.. SR stradao je za vrijeme redovitih radnih zadataka zbog posljedica neprimjerene reakcije strojovođe FR koji je mogao i morao uočiti pješaka na udaljenosti na kojoj je imao dovoljno vremena za davanje intenzivnog zvučnog signala i za intenzivno kočenje, u kojem slučaju bi štetni događaj bio izbjegnut ili bi njegove posljedice bile manje. Zbog navedenog tužitelj tvrdi da postoji odgovornost II-tuženika kao vlasnika vlaka i lokomotive i kao poslodavca strojovođe FR i postoji odgovornost I-tuženika koji nije svoje radnike osigurao od posljedica nezgode na radu. Tužitelj je zbog smrti oca SR doživio i trpi teške duševne boli. Tužitelj je II-tuženiku podnio zahtjev za naknadu štete 07. prosinca 2017. koji je II-tuženik otklonio dopisom od 21. prosinca 2017. godine.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u tužbi i na ročištu 12. ožujka 2025. tužitelj predlaže da sud naloži tuženicima da mu solidarno isplate s naslova duševnih boli zbog smrti oca SR ukupni iznos od 9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. prosinca 2017. do isplate.

3. U odgovoru na tužbu I-tuženik je priznao nastanak štetnog događaja ali je osporio svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja i za štetu te je osporio visinu tužbenog zahtjeva. I-tuženik je naveo da je do štetnog događaja došlo isključivo radnjom SR i to njegovom grubom nepažnjom koju I-tuženik nije mogao izbjeći niti otkloniti. SR je bio dugogodišnji radnik I-tuženika na poslovima skretničara, a u kolodvoru [adresa] radio je od 01. lipnja 1995., dakle više od 20 godina do štetnog događaja i bio je upoznat sa svim procesima rada, poslovnim redom i voznim redom vlakova važećim za kolodvor [adresa]. Prošao je sve potrebne tečajeve iz područja zaštite na radu, bio je osposobljen za rad na siguran način i potpuno radno sposoban. Nakon štetnog događaja proveden je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da nije bilo nikakvih propusta od strane I-tuženika kao poslodavca SR te da je SR koristio službeni prijelaz preko kolosijeka, a prethodno nije provjerio da li na kolosijecima ima prometa, iako je dolazak vlaka broj 2021 na pet kolosijek bio najavljen preko kolodvorskog razglasa.

4. U odgovoru na tužbu II-tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da osporava odgovornost, osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Naveo je da je za nesreću isključivo odgovoran pokojni SR koji je za vrijeme službe neoprezno prelazio prugu preko drvenog pješačkog prijelaza za putnike. Iz istražnog izvješća HŽ Infrastruktura d.o.o. od 05. siječnja 2016. vidljivo je da je izravni uzrok nesreće osobni propust zaposlenika upravitelja infrastrukture pokojnog SR. Iz izvješća proizlazi da je istražno povjerenstvo došlo do zaključka da je za nastanak izvanrednog događaja odgovoran skretničar kolodvorski radnik SR, a tijekom očevida i poduzetih istražnih radnji nije utvrđen nikakav propust radnika II-tuženika strojovođe FR. Očevidom je utvrđeno da je strojovođa poduzeo sve potrebne radnje kako bi spriječio nalet na SR. II-tuženik tvrdi da nije mogao predvidjeti radnju SR niti je mogao izbjeći ni otkloniti njezine posljedice pa stoga tvrdi da nije odgovoran za štetni događaj.

5. Rješenjem od 10. rujna 2019. sud je prihvatio sudjelovanje Triglav osiguranje d.d. kao umješača na strani II-tuženika. Umješač je u podnesku od 15. ožujka 2019. naveo da je II-tuženik kod njega osiguran policom osiguranja opće odgovornosti broj 990007027517 te je osporio uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i smrti SR. Navedeni prigovor umješač je povukao na ročištu održanom 12. ožujka 2025. kada je naveo da nije sporna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i smrti SR.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu Policijske postaje Novska broj 511-10-11-03-VII-17/15 od 15. prosinca 2015. (list 5-6 spisa), izvješće Policijske postaje Novska broj 511-10-11-03-VII-17/15 od 15. prosinca 2015. o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja (list 7), službene zabilješke Policijske postaje Novska od 15. prosinca 2015. (list 8-9), prijavu o izvanrednom događaju od 15. prosinca 2015. (list 10-11), istražno izvješće od 05. siječnja 2016. (list 12-17), zapisnik o očevidu (list 18-20), prijavu o ozljedi na radu (list 21-24), prijavu Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod od 15. prosinca 2015. (list 25), dopis I-tuženika od 08. srpnja 2016. (list 26), smrtni list, rodni list, potvrdu o primitku pošiljke i presliku povratnice i zahtjev za naknadu štete od 05. prosinca 2017. (list 27-31), odgovor II-tuženika na zahtjev za naknadu štete od 21. prosinca 2017. (list 32), izvadak iz voznog reda za kolodvor [adresa] (list 38-39), dokumentaciju (list 40), poslovni red kolodvora [adresa] od 15. rujna 2010. (list 41-45), ocjenu o radnoj sposobnosti, liječničko uvjerenje (list 46-47), dokumentaciju (list 48), zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 16. prosinca 2015. (list 49-52), izjavu radnika JR (list 53), izvješće strojovođe od 15. prosinca 2015. (list 54), zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 55-56), uvjerenje Zavoda za zaštitu zdravlja Grada Zagreba od 06. kolovoza 1980. (list 57), prometnu uputu HŽ Infrastrukture d.o.o. od 14. prosinca 2014. (list 58-61), policu osiguranja Triglav osiguranja d.d. broj: 990007027517 od 17. rujna 2015. (list 66), izvješće o očitanju brzinomjera od 18. prosinca 2015. (list 86), dopis Opće bolnice Nova Gradiška od 17. rujna 2019. (list 90), izvješće Policijske postaje Novska od 17. rujna 2019. s prilozima (list 93-108). Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka FR i JR (list 112- 115), dopis Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" Slavonski Brod od 03. listopada 2019. (list 116), Izvješće o provedenom vještačenju u predmetu broj Kir-23/2018 Županijskog suda u Sisku (list 142-152), optužnicu od 16. travnja 2020. (list 153-156), rješenje Općinskog suda u Sisku broj Kov-128/2020 od 21. rujna 2020. (list 157-159), presudu Općinskog suda u Sisku broj K-436/2020 od 19. prosinca 2022. (list 234-256). U postupku je provedeno prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za željeznički promet i vozila ŽR, dipl. ing. prometa (list 215-225),

7. Cijeneći provedene dokaze sukladno članku 8 ZPP-a, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Tužbom od 29. studenog 2018. tužitelj je na ime naknade štete zatražio iznos od 150.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. prosinca 2017. do isplate, a na ročištu održanom 12. ožujka 2025. tužitelj je umanjio tužbeni zahtjev za suodgovornost od 50% pa je na ime naknade štete zatražio iznos od 9.954,91 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. prosinca 2017. do isplate.

9. Na ročištu 12. ožujka 2025. umješač je naveo da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe koje je tužitelj izvršio na ročištu 12. ožujka 2025.. godine.

10. Člankom 193 stavak 2 ZPP-a, propisano je da se tužba može povući sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Iz navedenog proizlazi da je za povlačenje tužbe nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban pristanak tuženika.

11. Prema pravnom shvaćanju sa treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/21) od 26. travnja 2021., smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) je djelomično povlačenje tužbe iz članka 193 ZPP-a, za koje je potreban pristanak tuženika.

12. S obzirom da se I-tuženik i II-tuženik nisu izjasnili o djelomičnom povlačenju tužbe, sukladno članku 193 stavak 2 ZPP-a, smatra se da su pristali na povlačenje.

13. Sukladno članku 208 stavak 4 ZPP-a, parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak ako nisu u suprotnosti s njezinim radnjama. S obzirom da se temeljem članka 193 stavak 2 ZPP-a smatra da je II-tuženik pristao na djelomično povlačenje tužbe, sud je zaključio da je protivljenje umješača djelomičnom povlačenju tužbe u suprotnosti s parničnom radnjom II-tuženika (koja radnja se sastoji u tome da se II-tuženik nije usprotivio djelomično povlačenju tužbe što je dovelo presumpcije pristanka II-tuženika na djelomično povlačenje tužbe). Iz navedenog razloga sud je ovom presudom odlučio o tužbenom zahtjevu koji je tužitelj postavio na glavnoj raspravi 12. ožujka 2025. i kojim na ime naknade štete potražuje iznos od 9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. prosinca 2017. do isplate.

14. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu utvrđeno je da je SR **.**.2015. zadobio ozljedu na radu na način da je prilikom odlaska do kućice manevre preko službenog prijelaza, na njega naletio vlak. Ozljeda se desila prilikom redovitog pregleda skretnica i drugih kolodvorskih postrojenja prilikom odlaska na mjesto primopredaje posla.

15. Povodom štetnog događaja proveden je inspekcijski nadzor od strane Inspektorata rada o čemu je sastavljen zapisnik od 16. prosinca 2015. U zapisniku je navedeno da je skretničar- kolodvorski radnik SR **.**.2015. obavljao svoje uobičajene poslove odnosno na željezničkom kolodvoru je vršio pregled skretnica na kolosijecima. kada je obavljao te poslove, upisao je u propisane obrasce vrijeme i mjesto pregleda te se uputio u prostorije skretničara. Da bi došao do tih prostorija morao je prijeći preko većeg broja kolosijeka. Za prijelaz preko kolosijeka postavljena je staza širine cca jedan metar koja je popunjena drvenim podnicama, a koja je ravna i sigurna za hodanje i napravljena je za prijelaz s jedne strane kolodvora na drugu, preko kolosijeka i to samo za službeno osoblje. SR je krenuo preko prijelaza i hodao cca 25 metara prešavši četiri kolosijeka, a da prethodno nije utvrdio da su isti slobodni tj. da ne dolazi vlak. Prije nego je krenuo, preko razglasa je objavljeno da na peti kolosijek dolazi putnički vlak iz pravca kolodvora Lipovljani i na kolodvor je izašao prometnik koji dočekuje vlak, pokraj kojeg je SR prošao. Kada je SR došao do petog kolosijeka, očito nije čuo niti vidio da dolazi vlak (po izjavi očevidaca vlak je dao zvučni signal i počeo je kočiti) pa je izašao točno ispred njega. S obzirom da se vlak nije mogao trenutno zaustaviti, lijevom prednjom stranom je udario SR i odbacio ga u lijevu stranu na ogradu ispred petog kolosijeka. U vrijeme nastanka ozljede bila je noć, nije bilo nikakvih padalina niti magla, a vlak je imao upaljena svjetla. Svi kolosijeci su bili slobodni pa nije bilo prepreka radi kojih bi mu priječilo pogled prema mjestu na kojem je ozlijeđen. Radnik je koristio osobna zaštitna sredstva a nakon ozljede pružena mu je prva pomoć i prvi mu je prišao u pomoć prometnik JR. Nakon toga hitna pomoć odvezla ga je u bolnicu.

16. Iz dopisa Policijske postaje Novska od 17. rujna 2019. i dokumentacije dostavljene uz taj dopis proizlazi da je povodom štetnog događaja 15. prosinca 2015. na mjestu događaja izvršen očevid te je utvrđeno da je toga dana u 20.17 sati u zoni kolodvora [adresa] došlo do naleta vlaka na djelatnika HŽ-a SR. SR je za vrijeme obavljanja službe skretničara- kolodvorskog radnika prelazio prugu preko drvenog prijelaza za pješake od zgrade kolodvora prema jugu te se dolaskom u blizini petog kolosijeka nije zaustavio i propustio nadolazeći vlak koji je dolazio iz smjera Zagreba, već je nastavio kretanje, uslijed čega je u 20.19 sati vlak koji je bio u fazi zaustavljanja, prednjim lijevim dijelom udario SR u tijelo i odbacio na metalnu ogradu. Strojovođa FR je po djelatnicima policije alko testiran kojom prilikom nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu.

17. Povodom štetnog događaja tuženik je sačinio prijavu o izvanrednom događaju u kojoj je navedeno da je 15. prosinca 2015. u 20.17 sati u kolodvoru [adresa] vlak 2021 ulazio na peti kolosijek iz pravca kolodvora Lipovljani pri čemu je sa čelom EMG naletio na skretničara- kolodvorskog radnika kolodvora [adresa] SR koji je prelazio prijeko službenog prijelaza pruge M 103 koji vodi od prometnog ureda prema peronu između petog i šestog kolosijeka. Radnika je odbacio između četvrtog i petog kolosijeka nakon čega je vanjski prometnik vlakova JR, koji je svjedok događaja, putem prijenosnog UHF uređaja obavijestio centralnog prometnika o izvanrednom događaju i krenuo je sa pružanjem prve pomoći unesrećenom radniku kojeg je nakon toga hitna pomoć odvezla u bolnicu Nova Gradiška.

18. Na ročištu održanom 16. listopada 2019. sud je saslušao svjedoka FR koji je izjavio da je u vrijeme štetnog događaja, koji se desio u večernjim satima poslije 20:00 sati, vozio vlak iz [adresa] u [adresa] i prilikom ulaska u kolodvor [adresa] uočio je nepoznatu osobu koja se nalazila na kolosijeku kolodvora na području između zgrade kolodvora i petog kolosijeka na koji je ulazio vlakom. Svjedok je dao signalni znak "pazi" i poduzeo je brzo kočenje i to u trenutku kada je od oštećenog bio udaljen 15 do 20 metara. Neposredno prije toga uočio je oštećenika, a sve se desilo u nekoliko sekundi. Nakon što je dao zvučni signal, oštećeni je okrenuo glavu prema svjedoku ali je nastavio hodati. On je prelazio kolosijek i na glavi je imao kapuljaču. Nakon što je svjedok dao zvučni signal i nakon što je oštećeni okrenuo glavu prema svjedoku i nastavio hodati, ušao je svjedoku u mrtvi kut pa ga svjedok više nije vidio i čuo je udarac. Prilikom ulaska vlaka na kolodvor kretao se brzinom od 30 km/h, a dozvoljena brzina kretanja bila je 40 km/h. U vrijeme kada je prvi puta uočio oštećenog on je bio na drugom ili trećem kolosijeku, a do naleta vlaka došlo je na petom kolosijeku. na ulazu u kolodvor [adresa] preglednost je bila dobra, mjesto je bilo osvjetljeno a SR svjedoku je dolazio s lijeve strane. Naveo je da je signal "pazi" signal jači od automobilske trube i svatko ga može čuti. Svjedok je vidio JR koji je stajao na vratima prometnog ureda.

19. Svjedok JR je prilikom saslušanja na ročištu 16. listopada 2019. izjavio da je u vrijeme štetnog događaja radio noćnu smjenu na kolodvoru [adresa], izašao je iz prometnog ureda i trebao je dočekati vlak koji je dolazio na kolodvor. Od mjesta štetnog događaja u vrijeme njegovog nastanka bio je udaljen 30 do 40 metara i bio je okrenut leđima dolazećem vlaku. Nakon što ga je neki putnik nešto pitao u vezi dolaska vlaka, svjedok se okrenuo i vidio je SR kada je već bio udaren i kada je padao, ali ga nije vidio kada je prelazio prugu. Svjedok je naveo da se ne sjeća da li je vlak prije naleta davao signale. Prostor kolodvora bio je osvijetljen te je naveo da je vlak dao zvučni signal jednu do dvije sekunde prije naleta, a strojovođa nije dužan davati zvučni signal "pazi" osim kod izvanrednih situacija.

20. Uvidom u službenu zabilješku Policijske postaje Novska od 15. prosinca 2015. (list 98 spisa) utvrđeno je da je obavljen razgovor s FR koji je izjavio da je tijekom upravljanja vlakom bio sam u upravljačkoj kabini i prilikom ulaska u kolodvor [adresa] u 20:19 sati smanjio je brzinu na 40 km/h koju je nastavio smanjivati s obzirom da vlak ima stanicu u [adresa]. Prilikom približavanja peronu na željezničkom pješačkom prijelazu koji se nalazi u razini pruge i kojim se dolazi do perona primijetio je osobu koja se kreće prema petom kolosijeku kojim je on ulazio u kolodvor na što je on jednom dao zvučni signal da upozori osobu na nailazak vlaka, ali se osoba na isto nije obazirala već je nastavila kretanje. Neposredno prije stupanja na peti kolosijek osoba se okrenula prema prometniku koji se nalazio ispred zgrade kolodvora, nakon čega je zakoračila prema petom kolosijeku i kojom prilikom je vlak prednji lijevim dijelom udario osobu i odbacio ju na ogradu koja se nalazi između četvrtog i petog kolosijeka.

21. Uvidom u službenu zabilješku Policijske postaje Novska od 15. prosinca 2015. (list 99 spisa) utvrđeno je da je obavljen razgovor sa JR koji je izjavio da je zaposlen u HŽ-u na radnom mjestu prometnik, preuzeo je smjenu u 19:00 sati kao i SR koji je zaposlen na radnom mjestu skretničar. Oko 20:00 sati SR došao je u ured prometnika nakon čega je krenuo van u namjeri da ode do kućice koja se nalazi s južne strane kolodvora i do koje se moraju prijeći kolosijeci. Kada je SR izašao iz ureda JR je dobio signal za ulaza vlaka u kolodvor, nakon čega je uzeo bateriju, izašao je van i vidio je SR da se kreće pješačkim željezničkim prijelazom i nalazi se u blizini petog kolosijeka na koji je stizao vlak linije 2021 koji treba stati u [adresa]. Vidio je da je vlak blizu pa je pozvao SR koji je na glavi imao kapu sa pokrivalom za uši i upozorio ga na nailazak vlaka. SR se okrenuo prema njemu na način da je leđima bio krenut prema vlaku i tijekom okretanja se nastavio kretati a vlak je prednji lijevim dijelom udario u njega. Nakon toga JR je utrčao u ured prometnika i rekao blagajnici da zove hitnu pomoć i izašao je van.

22. Povodom štetnog događaja protiv strojovođe FR vođen je kazneni postupak zbog kaznenog dijela protiv sigurnosti prometa – ugrožavanje posebnih vrsta prometa iz članka 225 stavak 1, 2 i 6 Kaznenog zakona/2011 i FR je presudom Općinskog suda u Sisku broj K-436/2020 od 19. prosinca 2022. oslobođen optužbe.

23. Radi utvrđenja dinamike nastanaka štetnog događaja provedeno je prometno tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za željeznički promet i vozila ŽR, dipl. ing. koji je u nalazu i mišljenju od 22. rujna 2024. naveo da je krećući se vrzinom vlaka od 30 km/h, strojovođa uočio unesrećenog na pruzi s udaljenosti od 49,69 metara, zaveo je brzo kočenje i do trenutka udara proteklo je 6,86 sekundi. Na temelju dokumentacije dostavljene u spis nije moguće zaključiti je li strojovođa davao zvučni signal "pazi" sirenom vlaka. Zaustavni put vlaka od brzine 30 km/h do potpunog zaustavljanja iznosi 59,69 metara, a zaustavno vrijeme iznosi 11,33 sekunde. Brzina vlaka u trenutku udara u unesrećenog iznosila je 16,1 km/h. Unesrećeni je hodao preko drvenog pješačkog prijelaza koji povezuje peron ispred kolodvorske zgrade s peronom između petog i šestog kolosijeka. Nije uočio nailazak elektromotornog vlaka iz smjera kolodvora Lipovljani. Za siguran prijelaz preko petog kolosijeka unesrećenom bi bilo potrebno 4,55 sekundi što je manje od 6,86 sekundi koliko je bilo potrebno vlaku da stigne od mjesta uočavanja opasnosti do naleta unesrećenog. Između posljednje skretnice (skretnica broj 55) preko koje je prešao vlak broj 2021 prije dolaska do mjesta nesreće, pruga je u ravnini a udaljenost između navedene skretnice i drvenog pješačkog prijelaza iznosi 55 metara. Odmah nakon prelaska preko skretnice strojovođa je uočio unesrećenog na drvenom putničkom prijelazu i zaveo brzo kočenje. Strojovođa je obavezan s posebnom pozornošću prelaziti preko skretnica i pratiti jesu li skretnice postavljene u pravilan položaj za namjeravani put vožnje. Strojovođa nije mogao na bilo koji način zaustaviti vlak prije naleta na unesrećenog s obzirom da zaustavni put vlaka iznosi 59,69 metara, a udaljenost između skretnice i drvenog pješačkog prijelaza iznosi 55 metara. Prema dokumentaciji u spisu u trenutku štetnog događaja odnosno dolaska vlaka broj 2021 na peti kolosijek kolodvora [adresa], na putničkoj grupi kolosijeka te na prijemnoj, prijemno-otpremnoj i ranžirno-otpremnoj grupi kolosijeka kolodvora [adresa] nije se nalazio niti jedan vlak. Iz navedenog proizlazi da nije bilo fizičkih zapreka u vidu vlakova ili željezničkih vozila koji bi stajali na kolodvorskim kolosijecima i eventualno onemogućavali vidljivost prema nadolazećim vlakovima. U vrijeme nastanka štetnog događaja željeznički promet kroz kolodvor [adresa] bio je male gustoće jer su između 20:00 i 21:00 sat planirani dolasci samo dva putnička vlaka. Reakcija strojovođe u potpunosti je bila primjerena predmetnom događaju.

24. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka za željeznički promet jer je sačinjen objektivno i stručno, tuženici i umješač nisu imali primjedbe na vještačenje, a tužitelj je na ročištu 12. ožujka 2025. naveo da prigovara nalazu i mišljenju vještaka za željeznički promet te je predložio novog vještačenja po drugom vještaku.

25. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje novog vještačenja po drugom vještaku za željeznički promet jer je sud ocijenio da je nalaz i mišljenje vještaka za željeznički promet od 22. rujna 2024. objektivan i stručan a tužitelj nije obrazložio svoje prigovore na navedeno vještačenje i nije naveo niti jedan razlog zbog kojeg smatra da vještačenje nije objektivno, stručno i pravilno provedeno.

26. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka za željeznički promet sud je zaključio da je strojovođa uočio pokojnog SR na udaljenosti od 49,69 metara kada se vlak kretao brzinom od 30 km/h, strojovođa je poduzeo brzo kočenje, u trenutku udara vlaka u SR brzina vlaka iznosila 16,1 km/h, preglednost na kolodvoru je bila dobra jer nije bilo drugih vlakova koji bi onemogućavali vidljivost, promet kroz kolodvor [adresa] bio je male gustoće, a reakcija strojovođe u potpunosti je bila primjerena predmetnom događaju.

27. Člankom 111 Zakona o radu (Narodne novine 93/2014) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

28. Člankom 25 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine 71/2014) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

29. Iz navedenih odredaba zakona proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti ukoliko dokaže da postoje okolnosti pod kojima može biti oslobođen odgovornosti u smislu članka 25 Zakona o zaštiti na radu.

30. Otklanjajući svoju odgovornost I-tuženik kao poslodavac pokojnog SR je naveo da je SR svojim postupanjem prouzročio nastanak štetnog događaja jer je štetni događaj nastao uslijed njegove grube nepažnje odnosno radnje koju I-tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti.

31. Temeljem iskaza svjedoka FR, strojovođe koji je upravljao vlakom u vrijeme štetnog događaja sud je zaključio da je on uočio SR koji se nalazio na kolosijeku kolodvora [adresa] na području između zgrade kolodvora i petog kolosijeka, dao je zvučni signal "pazi", poduzeo je brzo kočenje, a nakon što je dao zvučni signal, SR je okrenuo glavu, ali je nastavio hodati i na glavi je imao kapuljaču.

32. Sud je prihvatio iskaz svjedoka FR jer je njegov iskaz u bitnom istovjetan sadržaju izvješća od 15. prosinca 2015. (list 54 spisa) koji je podnio neposredno nakon štetnog događaja svom poslodavcu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i u bitnom je istovjetan iskazu koji je FR dao prilikom razgovora s policijskim službenicima 15. prosinca 2015. o čemu je sastavljena službena zabilješka koja se nalazi na listu 98 spisa.

33. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka JR jer je njegov iskaz sa ročišta od 16. listopada 2019. suprotan izjavi koju je on dao svom poslodavcu neposrednog nakon štetnog događaja (list 53 spisa) i suprotan je iskazu koji je dao prilikom razgovora s policijskim službenicima o čemu je sastavljena službena zabilješka koja se nalazi na listu 99 spisa. Naime, svjedok je prilikom saslušanja na ročištu izjavio da nije vidio SR kada je prelazio prugu, već ga je vidio kada je bio udaren i kada je padao. Nasuprot tome JR je u izjavi poslodavcu od 15. prosinca 2015. naveo da je u 20:17 sati ugledao skretničara SR da prelazi službeni prijelaz koji vodi od prometnog ureda do perona i na njega je naletio vlak. Prilikom razgovora s policijskim službenicima JR je izjavio da je vidio SR kako se kreće pješačkim željezničkim prijelazom, nalazi se u blizini petog kolosijeka, upozorio na SR na nailazak vlaka na što se SR okrenuo i nastavio se kretati nakon čega ga je udario vlak. Iskaz svjedoka JR sud je ocijenio nevjerodostojnim jer je nelogično da je svjedok prilikom saslušanja na ročištu naveo da nije vidio SR dok se kretao prijelazom preko kolosijeka i nije vidio udar vlaka u njega, dok je neposredno nakon štetnog događaja, istog dana kada se štetni događaj desio JR policijskim službenicima i svom poslodavcu detaljno opisao što je vidio neposredno prije štetnog događaja.

34. Sud je zaključio da I-tuženik kao poslodavac pokojnog SR nije odgovoran za nastanak štetnog događaja jer SR prilikom prelaska preko pješačkog željezničkog prijelaza nije primijenio dužnu pažnju, odnosno nije poduzeo radnju prelaska na siguran način jer se nije na pouzdan način uvjerio da li dolazi vlak u kolodvor [adresa], a sud je pri tom imao u vidu da je SR bio dugogodišnji radnik I-tuženika, što proizlazi iz prijave o ozljedi na radu u kojoj je navedeno da je SR obavljao posao na kojem je stradao, 40 godina 11 mjesec i 12 dana. Iz navedenog proizlazi da je SR bio iskusan radnik, a osim toga bio je osposobljen za rad na siguran način što proizlazi iz zapisnika o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način od 15. srpnja 2015. (list 55-56 spisa), što znači da je prilikom prelaska preko pješačkog željezničkog prijelaza SR bio dužan primijeniti dužnu pažnju jer je znao i morao znati da na mjestu štetnog događaja postoji opasnost od nailaska vlaka a time i povećana opasnost od nastanka štete. Iz navedenog razloga sud je zaključio da je SR svojim postupanjem uzrokovao nastanak štetnog događaja jer činjenica što je prelazio pješački željeznički prijelaz na željezničkom kolodvoru [adresa] bez da se prethodno uvjerio da to može učiniti na siguran način i bez da je provjerio da li na kolodvor dolazi vlak, predstavlja grubu nepažnju SR.

35. Tužitelj smatra da je za štetu, osim poslodavca SR – HŽ Infrastrukture d.o.o. odgovoran i poslodavac strojovođe FR – HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

36. Člankom 1061 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/2005, 78/2015, 156/2022 i 155/2023) propisano je da za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom prouzroči trećoj osobi, odgovara poslodavac kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

37. Člankom 107 stavak 1 Zakona o radu propisano je da radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.

38. Radnik II-tuženika strojovođa FR je uzrokovao štetu pokojnom SR, a da bi odgovarao za štetu koju je prouzročio tužitelju, potrebno je dokazati da je štetu prouzročio namjerno ili zbog krajnje nepažnje.

39. Prema ocjeni ovog suda, strojovođa FR prilikom ulaska u kolodvor [adresa] nije postupao krajnjom nepažnjom jer je vještačenjem po vještaku za željeznički promet utvrđeno da se on kretao brzinom od 30 km/h, nakon što je uočio SR poduzeo je brzo kočenje, u trenutku udara vlaka brzina vlaka iznosila je 16,1 km/h i njegova reakcija bila je primjerena predmetnom događaju. Nedvojbeno je da strojovođa FR u vrijeme štetnog događaja nije postupao namjerno. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da je strojovođa FR u kaznenom postupku oslobođen optužbe da bi 15. prosinca 2015. počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem posebnih vrsta prometa iz članka 225 stavak 1, 2 i 6 Kaznenog zakona na način da bi iz nehaja kao sudionik u željezničkom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozio promet da izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, čime je prouzročena smrt jedne osobe, sud je zaključio da II-tuženik kao poslodavac strojovođe FR nije odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio uslijed smrti SR.

40. Polazeći od utvrđenja da je I-tuženik dokazao da je šteta nastala uslijed krajnje nepažnje SR i da je II-tuženik dokazao da postoje razlozi koji isključuju odgovornost njegovog zaposlenika strojovođe FR, a ti razlozi sastoje se u činjenici da je šteta posljedica krajnje nepažnje SR, sud je zaključio da tuženici nisu odgovorni za štetu koju je tužitelj pretrpio uslijed smrti SR u štetnom događaju pa nisu dužni tužitelju nadoknaditi štetu, koju tužitelj nedvojbeno trpi, a šteta se sastoji u duševnim bolima zbog smrti bliske osobe (oca).

41. Odluka o parničnom trošku I-tuženika temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a I-tuženiku je dosuđen trošak vještačenja po vještaku za željeznički promet u iznosu od 350,00 eur.

42. Odluka o parničnom trošku II-tuženika temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a II-tuženiku je dosuđen trošak vještačenja po vještaku za željeznički promet u iznosu od 350,00 eur.

43. Odluka o parničnom trošku umješača temelji se na odredbi članka 154 stavak 1 u vezi članka 155 ZPP-a, a sastoji se od troška zastupanja umješača po punomoćniku odvjetniku, sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Parnični trošak obračunat je temeljem vrijednosti spora od 9.954,21 eur sukladno konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

44. Umješaču je priznata nagrada za zastupanje na ročištu 10.09.2019. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za zastupanje na ročištu 07.09.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9/1), za sastav podneska od 27.09.2024. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištu 12.03.2025. u iznosu od 200,00. eur (Tbr. 9/1).

45. Ukupan trošak umješača iznosi 800,00 eur, a navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 200,00 eur pa je umješaču na ime parničnog troška ukupno dosuđeno 1.000,00 eur.

46. Umješaču nije priznata nagrada za sastav podnesaka od 16. travnja 2020. i 27. listopada 2021. jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje parnice, u smislu članka 155 ZPP-a. Također mu nije priznata nagrada za zastupanje na ročištu 16. rujna 2019., jer navedenog dana u ovom predmetu nije održano ročište.

47. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu 16. travnja 2025.

Sudac:

Jasminka Galešić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 5 (pet) istovjetnih primjeraka, putem ovog suda.

DNA:

- Punomoćniku tužitelja

- I-tuženiku

- II-tuženiku

- Punomoćniku umješača