Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Povrv-61/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja E.ON Distribucija plina d.o.o. za izgradnju distribucijskih mreža, distribuciju plina i održavanje, OIB: 85690422241, Koprivnica, Mosna 15, koga zastupa punomoćnica Melita Ranilović-Ferenc, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Melita Ranilović-Ferenc, Jelena Ferenc-Kovačić i Darko Ranilović iz Koprivnice, protiv tužene ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Bruno Petrovčić, odvjetnik u Koprivnici, radi isplate, temeljem prijedloga više sudske savjetnice – specijaliste ZČI, nakon održane glavne rasprave 13. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, dana 16. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice poslovni broj Ovrv-174/15 od 15.05.2015. u dijelu u kojem je naloženo tuženoj ZČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju E.ON Distribucija plina d.o.o. za izgradnju distribucijskih mreža, distribuciju plina i održavanje, OIB: 85690422241, Koprivnica, Mosna 15, kao pravnom slijedniku Koprivnica plina d.o.o. Mosna 15, Koprivnica namiri tražbinu s osnova neovlaštene potrošnje plina za period od 21.11.2013. do 21.11.2014.g. u iznosu od 4.719,23 eura (četiri tisuće sedamsto devetnaest eura i dvadeset tri centa), s osnova troška nabave mjerne opreme iznos od 71,83 eura (sedamdeset jedan euro i osamdeset tri centa), s osnova troška demontaže plinomjera G4 iznos od 16,32 eura (šesnaest eura i trideset dva centa) te s osnova pripremno-završnog vremena G4 iznos od 12,24 eura (dvanaest eura i dvadeset četiri centa) ili ukupno 4.819,62 eura (četiri tisuće osamsto devetnaest eura i šezdeset dva centa) sa zakonskom zateznom kamatom po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena od dana 8.1.2015.g. do 31.7.2015.g., a od 1.8.2015.g. do 31.12.2022.g. po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do plateža sa zakonskom zateznom kamatom uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.502,18 eura (dvije tisuće petsto dva eura i osamnaest centi) uvećano za zakonske zatezne kamate koje od presuđenja do plaćanja teku po kamatnoj stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj kao ovrhovoditelj podnio je javnom bilježniku prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženice kao ovršenice u kojem navodi da tužena duguje tužitelju, prema priloženom računu br. 484/11/1 iznos od 92.856,58 kuna i to prema izračunu novčane obveza za isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina. izvatku iz ovjerovljenih poslovnih knjiga, novčani iznos od 92.856,58 kn, odnosno 12.324,19 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 8. siječnja 2015. do isplate.

2. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice posl. br. Ovrv-174/15 od 15. svibnja 2015., prihvaćen je ovršni prijedlog u cijelosti. Nakon dvije neuspješne dostave, javni bilježnik je izvršio dostavu predmetnog rješenja o ovrsi za ovršenicu putem e-Oglasne ploče, pa je navedeno rješenje proglasio pravomoćnim i ovršnim s danom 25. kolovoza 2015.

3. Protiv predmetnog rješenja o ovrsi ovršenica je podnijela zahtjev za ukidanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, pa je ovaj sud rješenjem broj Povrv-821/2017-22 od 30. kolovoza 2021. taj prijedlog prihvatio i ukinuo potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice broj Ovrv-174/2015 od 15. svibnja 2015., a koja je klauzula izdana dana 25. kolovoza 2015. Ovo je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ovr-598/2021-2 od 29. travnja 2022.

4. Stoga je ovršenica 31. kolovoza 2022. protiv spornog rješenja o ovrsi javnog bilježnika izjavila pravodobni prigovor u kojem navodi kako je ovrhovoditelj skinuo plinomjer u vrijeme kada ovršenica nije bila kod kuće, već se nalazila kod djece u Republici Njemačkoj, smatra da je to skidanje plinomjera nezakonito, te da do dana podnošenja navedenog prigovora nije pokrenut bilo kakav kazneni postupak radi neovlaštene potrošnje plina, pa se ima smatrati bespredmetnim izračun ovrhovoditelja o naknadi za neovlaštenu potrošnju plina i taj dokument nema snagu vjerodostojne isprave.

5. Rješenjem ovoga suda broj Povrv-61/2022-2 od 15. rujna 2022. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice, posl. br. Ovrv-174/15 od 15. svibnja 2015. stavljeno je izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha te su ukinute sve provedene radnje i postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

6. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid i pročitao: prijedlog za ovrhu (list 1- 4), Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Nikole Bakrača (list 3), R-1 račun 481/11/1 (list 5), izračun novčane obveze isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina (list 6), potvrda o izvršenom uvidu u podatke MUP-a (list 7 i 22), zapisnik br. 2092/4 od 21.11.2014. (list 36), specifikaija materijala vještačenja (list 37), mišljenje (list 38-44), dopis MUP-a PP Koprivnica (list 52), službene zabilješke MUP-a, PP Koprivnica od 6.1.2016. (list 53-57), službena bilješka ODO u Koprivnici od 30.6.2017. (list 60), dopis ODO od 4.1.2023. (list 61), izračun novčane obveze za isporučeni plin kod neovlaštene potrošnje plina (list 66), te su pročitani iskazi stalnog sudskog vještaka Ferde Barbarića (list 72-73), tuženice ZČ (list 73-74), svjedoka ŠČ (list 88-90), pročitan je iskaz svjedoka VČ (list 102-104), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Natalije Jambrečić od 8.4.2024. s prilozima (list 120-125, te 128-129), izvadak iz sudskog registra za tužitelja od 16.4.2024. (list 139-149).

7. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

8. Uvidom u račun R1 broj 481/11/1 od 30. prosinca 2014., utvrđeno je kako tužitelj od tuženice potražuje naknadu za neovlaštenu potrošnju plina u periodu od 21.11.2011. do 21.11.2014. u iznosu od 92.100,11 kn, trošak ugradnje plinomjera BK-G4 T 1 u iznosu od 541,25 kn, trošak montaže i demontaže plinomjera i druge vjerne opreme plinomj. do G-6 u iznosu od 122,98 kn, te trošak naznačen kao pripremno-završno vrijeme uključujući dolazak i odl. s lokacije u iznosu od 92,24 kn, te porez na navedene iznose u iznosu od 151,30 kn, dakle ukupan iznos od 92.856,58 kn.

9. Po prijedlogu tužitelja, sud je proveo knjigovodstveno-financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Nataliji Jambrečić, mag. oec. iz Centra poslovnih analiza d.o.o. Čakovec. Stalna sudska vještakinja Natalija Jambrečić podnijela je nalaz i mišljenje iz čijeg zaključka proizlazi da je na temelju dokumentacije u spisu, a sukladno Mrežnim pravilima prema neovlaštenoj potrošnji plina za razdoblje od 21.11.2011. do 21.11.2014., naknada za neovlaštenu potrošnju plina iznosila 4.719,23 eura.

10. S obzirom na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, tužitelj je podneskom od 29. srpnja 2024. precizirao tužbeni zahtjev na način da od tuženice potražuje isplatu tražbine s osnova neovlaštene potrošnje plina za period od 21.11.2013. do 21.11.2014.g. u iznosu od 4.719,23 eura, s osnova troška nabave mjerne opreme iznos od 71,83 eura, s osnova troška demontaže plinomjera G4 iznos od 16,32 eura te s osnova pripremno-završnog vremena G4 iznos od 12,24 eura ili ukupno 4.819,62 eura sa pripadajućim zakonskom zateznom kamatom od dana 8.1.2015. do isplate., sve kako je to navedeno u točki I. ove presude.

11.1. Tijekom postupka tužitelj navodi da je dana 21.11.2014. utvrđeno oštećenje plinomjera na adresi tuženice što je konstatirano na zapisniku broj 2029/4 i to konkretno da je prilikom demontaže plinomjera primijećeno mehaničko oštećenje na izlaznom (mjernom) dijelu plinomjera. Plomba je bila u ispravnom stanju na plinomjeru. Glavni ventil je zatvoren i zaplombiran i stavljen čep. Poslije uviđaja plinomjera je odvela policija. Navodi da je dotični plinomjer poslan na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" u Zagrebu, te je provedenim vještačenjem utvrđeno da je na spornom plinomjeru ručno načinjen otvor promjera 6 mm na plastičnoj cijevi na izlaznoj strani plinomjera, da je plomba brojčanika ispravna, da sporni plinomjer pokazuje manju potrošnju plina od 17,67 do 100%, ovisno o brzini protjecanja plina, te da ne odgovara graničnim odstupanjima propisanim Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina te da je pogreška u mjerenju obrnuto proporcionalna brzini protjecanja plina (ukoliko je potrošnja manja, pogreška mjerenja je veća).

11.2. U odnosu na navode tužene o "nezakonitom skidanju plinomjera", tužitelj se poziva na odredbe Mrežnih pravila čl. 51. st. 1. toč. 3. gdje je navedeno gdje je navedeno da je krajnji kupac, između ostalih obveza, dužan omogućiti ovlaštenoj osobi operatora distribucijskog sustava ugradnju, održavanje i očitanje plinomjera-osigurati operatoru distribucijskog sustava nesmetan pristup priključku i obračunskom mjernom mjestu u svrhu održavanja, te plinskim instalacijama u svrhu ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije što znači da se ni u kom slučaju nije radilo o nezakonitim radnjama tužitelja. Nadalje, tužitelj smatra da činjenica što protiv tužene nije pokrenut kazneni postupak uopće nije od važnosti jer kazneni postupak nije pretpostavka odgovornosti tužene tužitelju za štetu koju je pretrpio uslijed neovlaštene potrošnje plina na mjernom mjestu na adresi tužene. Kod toga je nebitno da li je tužena osobno ili preko neke treće osobe oštetila plinomjer jer prema čl. 65. Mrežnih pravila za oštećenje ili otuđenje plinomjera, druge mjerne, regulacijske ili sigurnosne opreme, skidanje plombe ili oštećenje plinskog ormarića odgovara krajnji kupac koji snosi sve troškove nabave opreme i sve troškove popravka, a krajnji kupac je ovdje tužena što znači da je upravo ona odgovorna za oštećenje plinomjera.

12. Uvidom u zapisnik broj 2092/4 utvrđeni su navodi iz podneska tužitelja. Također, uvidom u mišljenje vještaka za tehnička vještačenja Ferde Barbarića utvrđeno je plastična cijev na izlaznoj strani spornog plinomjera mehanički oštećena na način da je na istoj ručno načinjen otvor promjera veličine oko 6 mm. Sporni plinomjer prema ispitivanju Gradske plinare Zagreb, Laboratorija za mjerenje protoka plinova, pokazuje manju potrošnju od 17,67 do 100% ovisno o brzini protoka plina te stoga ne zadovoljava granična odstupanja propisana Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina (NN 2/07). Na spornom plinomjeru je plomba poklopca brojčanika ispravna te na mehanizmu brojčanika nisu načinjene preinake. Iz rezultata ispitivanja također proizlazi da je pogreška u mjerenju obrnuto proporcionalna brzini protjecanja plina – ukoliko je potrošnja manja, pogreška u mjerenju je veća.

13. Uvidom u dijagram potrošnje za plinomjer tuženice, proizlazi kako potrošnja od 2009. godine od 21.11.2014. sustavno drastično pada, time da je u uzlaznim putanjama u lipnju svake godine, a silaznim putanjama u prosincu svake godine.

14. Stalni sudski vještak Ferdo Barbarić saslušan je na ročištu kod ovog suda pri čemu je ostao kod nalaza i mišljenja izrađenog u prosincu 2014. te je pojasnio kako oštećenja na spornom plinomjeru nisu bila vidljiva prilikom skidanja plinomjera, jer se oštećenja nalaze na tom mjestu na izlaznoj strani cijevi plinomjera, pa je potrebno plinomjer nakriviti pod određenim kutom ili izlaznu stranu plinomjera pregledati sa endoskopskom kamerom. Smatra da je oštećenje na spornom plinomjeru nastalo djelovanjem okruglog predmeta promjera oko 6 mm koje je na vrhu ugrijano kako bi se sa tim predmetom propalila ili istalila plastika, nije bušilicom bušeno već se vide tragovi taljenja plastike. Po njegovom mišljenju i iz dugogodišnjeg iskustva, a vještačio je oko 300 plinomjera, smatra da je ovo najčešći oblik preinake koje se vrši na plinomjerima jer pri tom nije nužno dirati plombu Državnog zavoda za mjeriteljstvo koje se nalazi na poklopcu brojčanika. Jedina svrha takve preinake plinomjera je registranje umanjenja potrošnje plina. Predmetno oštećenje obrnuto je proporcionalno protoku plina, što je manja potrošnja pogreška u mjerenju je veća jer kod manjeg protoka, tipa kod rada štednjaka, sva potrebna količina plina prođe kroz načinjeni otvor mimo brojčanika. Kad je potrošnja veća, jedan dio plina prolazi kroz načinjeni otvor, a jedan dio kroz brojčanik pa dolazi do evidentiranja potrošnje. Do ovakvih zaključaka došlo se ispitivanjem u ovlaštenoj baždarnici, sa tri protoka – minimalni, srednji i maksimalni. Nadalje pojašnjava da je ispitivanje izvršeno u baždarnici Hrvatske plinare Zagreb čemu je on bio prisutan što je uobičajena praksa. Po njegovom mišljenju istu može napraviti bilo tko, ali pošto se radi o plinu, smatra da se to ne bi usudila dirati nestručna osoba. Da bi se takva preinaka izvršila, potrebno je plinomjer odvojiti samo na izlaznoj strani od plinske instalacije te plinomjer zaokrenuti oko 2 cm prema sebi kako bi se moglo doći do izlazne strane plinomjera. Nadalje, tvrdi da do ovog oštećenja nije došlo kod skidanja plinomjera, niti je to ikako moguće. Isto tako, do ovakvog oštećenja nije moguće doći slučajno bilo kakvom manipulacijom, već do istoga može doći samo namjerno na način kako je to prethodno opisao.

15. U svojstvu svjedoka saslušan je PČ koji je tijekom 2014. godine radio u poduzeću KC Plin na radnom mjestu plinomontera, pa se sjeća predmetnog događaja, konkretno zamjene plinomjera na adresi tuženice. Ističe kako se radilo o redovnoj zamjeni budući da se plinomjeri mijenjaju svakih osam godina, te da je to uobičajeni postupak. Sjeća se da prilikom zamjene plinomjera na adresi tuženice nije bilo nikoga doma. Prilikom skidanja plinomjera uočili s desne strane na izlazu plinomjera rupu. Navodi da je u svojoj praksi vidio već pet – šest takvih slučajeva, a niti jednom od njih, pa tako ni u ovom, plomba nije bila oštećena, a vidjela se rupa na plastici. Po njegovom iskustvu, smatra kako takva rupa ne može nastati slučajno, već se radi o debeloj plastici, već to može napraviti samo netko tko zna što radi i to na način da se npr. sa metalnom šipkom za varenje koja se zagrije, probuši plastika pod određenim kutom. Nakon što su primjetili opisano oštećenje, zvali su policiju koja je izašla na lice mjesta, izvršila fotografiranje brojila, te je isto izuzeto.

15.1. Vezano za preuzimanje novih plinomjera u skladištu u Komunalcu, navodi da bi uvijek trebalo provjeriti da li je plinomjer ispravan ili ima kakvih oštećenja, tvrdi da je on uvijek to činio, ali ne može tvrditi za ostale kolege da li su činili isto. Kod svakog preuzimanja plinomjera u skladištu sastavlja se zapisnik, tj. upisuje se u računalo serijski broj plinomjera i tko ga je preuzeo. Kada se plinomjeri nakon baždarenja preuzimaju u Đurđevcu, isto preuzima skladištar, te bi i o tome trebao postojati nekakav podatak. Pri tome se vrši samo vanjski pregled plinomjera, ali se ne provjerava iznutra. Konkretni plinomjer je na kući bio osam godina, tj. montiran je osam godina ranije. Svjedok smatra da bi se učinilo ovakvo oštećenje na plinomjeru, potrebno je skinuti i strgati plombu, a budući da ovdje plomba nije bila potrgana, pretpostavlja da je do ošećenja došlo kod baždara 2008. godine.

16. Svjedok VČ, koji je zaposlen kod tužitelja na radnom mjestu poslovođe skladišta, pojasnio je kako funkcionira princip preuzimanja plinomjera prije i nakon baždarenja. Tako navodi da se plinomjeri dostavljaju u njihovo skladište, te se pri tom evidentiraju njihovi serijski brojevi, što se sada vodi u elektroničkom obliku. Nakon preuzimanja plinomjeri se stavljaju u kutije te na palete, a kad se nakupi veći broj i ovisno o potrebama koliko plinomjera treba u kojem trenutku zamijeniti, oni u sustavu dobivaju informaciju koliko je plinomjera potrebno pa se oni šalju na baždarenje u Đurđevac u tvrtku Tot promet koji su ovlašteni za baždarenje plinomjera. Oni plinomjer baždare, prefarbaju i vraćaju u skladište tužitelja. Nakon preuzimanja baždarenih plinomjera, djelatnici tužitelja to u skladištu evidentiraju po njihovim serijskim brojevima. Plinomjeri stoje u skladištu do potrebe. Prilikom evidentiranja preuzetih plinomjera oni u skladištu samo otvore kutiju u svrhu očitavanja serijskog broja plinomjera, tada se može vidjeti da li je plinomjer eventualno oštećen što do sada po njegovom sjećanju nikada nije bio slučaj. Pri tom se može primjetiti samo eventualno vanjsko oštećenje do kojeg je moglo teoretski doći prilikom transporta, dok eventualna unutrašnja oštećenja koja bi dovela do "krađe plina", nije moguće uočiti samo takvim pregledom niti to djelatnici tužiltelja ikada čine. Smatra da nije moguće da bi od tvrtke Tot promet došli oštećeni plinomjeri, jer njih provjerava Državni ured za mjeriteljstvo. Prema mišljenju ovog svjedoka, oštećenje kakvo je utvrđeno na plinomjeru tuženice, bilo bi moguće učiniti bez oštećenja plombe na poklopcu plinomjera.

17.1. Tuženica u svom iskazu navodi da je kuća na kojoj je bio sporni plinomjer izgrađena 1983., a da je 1988. na istoj ugrađeno centralno grijanje, ali na drva. Plinske instalacije odlučili su uvesti tijekom 2008., radi lakšeg zagrijavanja kuće tijekom zimskih mjeseci, s obzirom na činjenicu da joj je tada obolio suprug. Tvrdi da su plinske instalacije bile priključene samo na plinski bojler koji se samo povremeno koristio, kombinirano zajedno sa grijanjem na drva, te da nikakav drugi potrošač nije bio priključen na plin. U spornom razdoblju od 2011. do 2014. u kući su stanovali ona i njezin sin LČ do 2013., a od studenog 2013. do travnja 2014. s njima je živjela i Alenova supruga. Navodi da je u travnju 2014. sin odselio u Njemačku, a u rujnu iste godine tamo su odselile i ona i snaha. Tvrdi da niti ona, niti bilo tko od njene obitelji, a niti bilo koja treća osoba po njihovom nalogu, nisu izvršili nikakve preinake na spornom plinomjeru, te tvrdi da ne bi imala nikakav interes da izvrši ovakve preinake, da je račune uredno podmirivala i da računi od 2008. do 2011. nisu bili značajno veći od računa od računa od 2011. do 2014., da je to ovisilo o potrošnji, tj. kako je bila hladna zima, te je potrošnja mogla biti veća za života njenog supruga JČ koji je preminuo u veljači 2009. godine.

17.2. Navodi da su grijali isti prostor tj. istu kvadraturu kuće za života njezinog supruga i nakon njegove smrti, a činjenicu da je potrošnja plina bila tri puta veća za života supruga objašnjava da je mogući razlog tome grijanje na plin tijekom noći. Ne zna tko bi mogao imati interes učiniti preinaku na njenom plinomjeru, ali da ona takav interes nije imala, da se plinska kutija nalazi udaljena 2 m od ceste i nije unutar ograđenog dvorišta jer uopće nemaju ogradu oko kuće i dvorišta. Račune za plin je nekad plaćala ona, a nekad njezin sin i to kako su ih dobivali od tužitelja, a tužitelj je na kraju godine izvršio obračun, te su platili eventualno razliku ako je postojala po godišnjem obračunu. Navodi da ju nitko od strane tužitelja ni na koji način nije obavijestio da bi došlo do kakvih odstupanja u potrošnji od priključka 2008. pa do 2014.

18. Tuženica je predložila izvođenje dokaza čitanjem zapisnika PU Koprivničko- križevačke o obavljenim razgovorima s njom i njenim sinovima CČ i HČ, te pribavu podataka od ODO Koprivnica da li je protiv nje podnijeta optužnica radi krađe plina, odnosno neovlaštene potrošnje plina. Navedeni dokazi su izvedeni pa su tako pročitane službene zabilješke o obavjesnim razgovorima sa tuženicom i njenim sinovima. Čitanjem službene zabilješke od 6.1.2016. koju je PP Koprivnica sastavila, tuženica je navela kako je bila jedina nasljednica kuće u kojoj živi, pa time i svih priključaka, a da KC Plin nije obavijestila o smrti svojeg supruga, pa da računi i dalje dolaze na njegovo ime. Navela je izričito da račune za plin nisu redovito podmirivali, već bi ih platili kad se oni nakupe. Nije znala koliko su iznosile rate plina, niti da li je u kojem trenutku došlo do smanjenja potrošnje. Također da je od suprugove smrti u kući živjela sama sa sinom CČ do rujna 2013. kada se on oženio te je od tada s njime živjela snaha Z. Sin LČ je u travnju 2014. otišao raditi u Njemačku, a u kući su ostale ona i snaha, te su u listopadu 2014. i one otišle u Njemačku jer je imala veliki dug prema Poreznoj upravi, preko 80.000,00 kn kojeg je otplaćivala, a mirovina joj je od 2013. iznosila 1.500,00 kn. Nadalje je navela da je plin u kuću uveden tijekom 2008. otkada su se kombinirano grijali centralnim grijanjem na plin i pećima na drva. Također je rekla kako se ne sjeća da li je ikada dolazio dimnjačar čistiti dimnjake niti je imala potrebe o čišćenju dimnjaka čime je dokazala da su koristili dimnjake za plin i drva.

19. Iste navode je ponovio i sin tuženice LČ u službenoj zabilješci koju je PP Koprivnica sastavila povodom razgovora s njim dana 4. siječnja 2016. uz navod da su palili centralno na plin samo u slučaju da su nekud odlazili ili tijekom noći pa zbog toga nisu trošili puno plina. Također je naveo da je nakon očeve smrti režije plaćao on zajedno s majkom, a pomagao im je i brat Š kada je dolazio iz Njemačke te da nisu imali nikakvih dugova prema KC Plinu, da je sve režije plaćao na vrijeme.

20. Iz službene zabilješke koju je PP Koprivnica sastavila o razgovoru sa HČ, sinom tuženice, dana 6. siječnja 2016. proizlazi da on već 11 godina živi i radi u Njemačkoj, te u kuću u [adresa] dolazi svega dva do tri puta godišnje po desetak dana. Potvrdio je navode tuženice kako se koristila kuća na adresi [adresa], te da je plin uveden 2008. na način da je postavljen kombinirani plinski brojler za vodu i centralno grijanje koji je korišten kombinirano sa grijanjem na drva. Navodi da je plin korišten po noći kada bi odlazili od kuće. On je porekao da bi plaćao ili pomagao plaćati režije bratu i majci, te naveo da ga oni to nisu niti tražili, ne zna kolika im je bila rata plina niti da li imaju kakvih dugovanja prema dobavljaču. O preinakama na plinomjeru nema nikakvih saznanja.

21. Čitanjem službene bilješke Općinskog državnog odvjetnišva u Koprivnici broj KR- DO-176/2015-15 od 30. lipnja 2017. utvrđuje se da su u kaznenom predmetu za neovlaštenu potrošnju plina kod JČ provedeni naknadni izvidi, ali se iz njih nije moglo sa sigurnošću zaključiti tko je izvršio preinaku na plinskom brojilu i u kojem vremenskom razdoblju pa da nema uvjeta da državno odvjetništvo nastavi postupanje u tom predmetu.

22. Tuženica je predložila izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka MČ, OČ i DČ na okolnost da nije bila prisutna skidanju plinomjera dana 21.11.2014. Ovaj dokazni prijedlog je odbijen raspravnim rješenjem 6. prosinca 2022. iz razloga što okolnost na koju je predloženo saslušanje navedenih svjedoka nije sporna, a niti relevatna za donošenje odluke u ovom parničnom predmetu, sve sukladno odredbama čl. 220. st. 1. i čl. 221. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP).

23. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. ZPP-a, stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Članak 8. ZPP-a propisuje: Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom čl. 221.a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

24. Teret dokazivanja potraživanja je na tužitelju, a on je svoje potraživanje prema tuženici dokazao gore analiziranim dokazima, dok tuženica predloženim i izvedenim dokazima nije s uspjehom pobila tvrdnje tužitelja niti dokazala svoje tvrdnje. Potraživanje tužitelja po svojoj osnovi i visini nedvojbeno proizlazi iz svih provedenih dokaza.

25. Naime, vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Ferdi Barbariću utvrđeno je oštećenje na plinomjeru tuženice koje po mišljenju ovog vještaka može nastati samo namjerno te mu svrha može biti samo evidentiranje manje potrošnje plina. Isto svjedoče i djelatnici tužitelja, ali pritom sudski vještak pobija iskaz svjedoka ŠČ da bi za učinjenje ovakvog oštećenja bilo nužno trganje plombe što ovdje nije slučaj pa da bi isto bilo moguće učiniti samo kod baždara. Sud poklanja vjeru nalazu mišljenju sudskog vještaka koji je stručna osoba odgovarajućim obrazovanjem i praktičnim znanjem te višegodišnjim iskustvom te je nalaz i mišljenje dao u skladu s pravilima struke. Stoga nije uvjerljiv iskaz ovog svjedoka da bi navedeno oštećenje bilo moguće učiniti samo u baždarnici, a niti je vjerojatno da bi baždar imao ikakav interes učiniti ovakvo oštećenje plinomjera tuženice.

26. Naprotiv, jedino je tuženica imala interes učiniti ovakvo oštećenje plinomjera jer je samo ona zajedno sa svojom obitelji stanovala na adresi na kojoj se oštećeni plinomjer nalazi, koristili su zajedno plin tužitelja za grijanje i toplu vodu te je ona bila obveznica podmirivanja tih računa. Valja uzeti pritom u obzir da je njezin iskaz bio u suprotnosti s izjavama njenih sinova koji su dali obavijesti djelatnicima policije jer ona tvrdi da su plin koristili samo u svrhu grijanja i to kombinirano sa grijanjem na drva, dok sinovi navode da je plin korišten i za grijanje tople vode. Također, tuženica u iskazu pred sudom navodi da je račune redovno podmirivala, a u iskazu policiji navodi da ih nisu redovno plaćali već kad su se nakupili. Ona tvrdi da im je sin Š pomagao s plaćanjem tih računa, što on poriče. Zaključno, navodi da je u tom razdoblju imala veliko dugovanje prama Poreznoj upravi radi čega je u konačnici i otišla raditi u Njemačku. U konačnici, ona kao krajnji kupac odgovara za oštećenje ili otuđenje plinomjera, druge mjerne, regulacijske ili sigurnosne opreme, skidanje plombe ili oštećenja plinskog ormarića te snosi sve troškove nabave opreme i sve troškove popravka, sukladno č. 65. Mrežnih pravila.

27. Temeljem prethodno navedenog, sud zaključuje da je tužitelj dokazao odgovornost tuženice za dugovanje za koje ju tereti po svojem osnovu, dok visinu dugovanja tuženica kao takvu nije osporila, a sud je istu utvrdio sukladno nalazu i mišljenju knjigovodstveno-financijskog vještaka kojeg sud također prihvaća jer je dan u skladu pravila struke.

28. Prema odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23), dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Iz vjerodostojne isprave, računa br. 481/11/1 tužitelja, proizlazi da je potraživanje dospjelo 7.1.2015., a tužbenim zahtjevom potražuju se kamate tekuće od dana 8.1.2015. time je ovakav zahtjev tužitelja također osnovan.

29. Radi izloženog, a sukladno odredbi čl. 451. st. 3. ZPP-a, presuđeno je kao u toč. I. izreke presude.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a kojom je određeno da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

31. Sud tužitelju priznaje troškove koji se odnose na trošak po rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-174/15 od 15.5.2015. javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice u iznosu od 378,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, u daljnjem tekstu: Tarifa, Narodne novine 138/23), očitovanje na odgovor na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu dana 6.12.2022. u iznosu od 100,00 eura (tbr. 9. toč. 2. Tarife), zastupanje na ročištu 7.2.2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu 22.8.2023. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), zastupanje na ročištu 21.9.2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu 5.9.2024. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 2. Tarife), trošak pribave izvatke iz sudskog registra u iznosu od 9,34 eura (Tbr. 36. Tarife), sastav podneska od 6.9.2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. toč. 4. Tarife), zastupanje na ročištu 13.3.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), zastupanje na ročištu za objavu 16.4.2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 3. Tarife), sastav podneska od 29.7.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), predujam u iznosu od 300,00 eura, PDV na navedene iznose u iznosu od 364,84 eura.

32. Temeljem navedenog, riješeno je kao u točki II. izreke ove presude.

Koprivnica, 16. travnja 2025.

Sudac

Darko Magdić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude, a podnosi se putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istog dana.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostavna naredba:

1. Odvjetnica Melita Ranilović-Ferenc, Koprivnica

2. Odvjetnik Bruno Petrovčić, Koprivnica