Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-262/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Lidiji Bošnjaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS Matrix d.o.o. iz Zagreba, Horvatova 82, OIB: 76674680107, protiv ovršenika BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Mrkić, odvjetnik iz Valpova, Osječka 44, radi ovrhe na nekretninama radi ispražnjenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-2105/2018-103 od 20. siječnja 2024., dana 16. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-2105/2018-103 od 20. siječnja 2024.,
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je predložena ovrha udaljenjem osoba i uklanjanjem svih stvari iz nekretnine pobliže označene u prijedlog te predajom navedene nekretnine bez osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju ispražnjenjem i predajom nekretnine.
2. Citirano rješenje žalbom pobija ovršenik iz svih žalbenih razloge iz članka 353. stavak 1. toč. 1- 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje u tekstu: ZPP), a u svezi s člankom 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17., 131/20 - dalje u tekstu: OZ) i predlaže pobijano rješenje ukinuti i prijedlog odbaciti.
3. Ovrhovoditelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode ovršenika i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba je neosnovana.
5. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna apsolutno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 1 ZPP-a.
6. Nadalje neosnovano ovršenica osporava predmetno rješenje smatrajući da u postupku prvostupanjski sud nije test razmjernosti a predmetna nekretnina predstavlja njen jedini dom te joj je pobijanim rješenjem povrijeđeno navedeno konvencijsko pravo na dom iz čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, „Narodne novine“ br. 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10 – dalje: Konvencija).
7. Naime pogledu pozivanja ovršenika na pravo na dom, valja reći kako se ustavnom i konvencijskom zaštitom prava na dom jamči pravo pristupa, korištenja i mirnog uživanja doma. Međutim, ta prava spadaju u kategoriju prava koja se mogu ograničiti, a ograničenja djeluju na isti način i da je teret dokazivanja da je došlo do miješanja u nečija prava na osobi koja tvrdi da je došlo do povrede članka 34. stavka 1. Ustava pa je na ovršeniku bilo navesti činjenice na temelju kojih bi sud mogao zaključiti pripadaju li one u okvir i doseg tih prava jer ovršenik nije podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi kojom bi se protivio ovrsi pozivom na pravo na dom, odnosno osporavao rješenja o ovrsi i iz navedenih razloga. Stoga se u ovoj fazi ovršnog postupka kada je ovrhovoditelj temeljem pravomoćnog rješenja o dosudi već stekao pravo vlasništva na predmetnom nekretninom neosnovano pozivanje ovršenice na povredu prava na dom, pa se u tom smislu istaknuti žalbeni navodi ukazuju neosnovanima.
8. U odnosu na žalbene navode kojima ovršenica upire na to da nije bilo zakonskih pretpostavki za iseljenje budući da sukladno odredbi čl. 121. OZ-a ovrhovoditelj mogao predložiti ispražnjene nekretnine i predaje iste kupcu u prijedlog uza ovrhu, valja reći kako je odredbom članka 127. stavka 1. OZ-a određeno da prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine i dužan ju je predati kupcu odmah nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drugačije određeno, te da je odredbom članka 128. stavkom 3. OZ-a određeno da nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud će, na prijedlog kupca pristupiti ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine kupcu. U ovršnom postupku kupac stječe položaj ovrhovoditelja podnošenjem prijedloga za ovrhu (članak 128. stavak 5. OZ-a).
8.1. Dakle, predmetni postupak se nalazi u fazi ovrhe radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnine kupcu, u konkretnom slučaju ovrhovoditelju, nakon što je nekretnina prodana i dosuđena ovrhovoditelju kao kupcu. Ta ovrha određena je nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i zaključka o predaji nekretnine u posjed, pa se stoga provodi poseban, incidentalan postupak u kojem kupac ostvaruje svoje pravo stečeno u postupku ovrhe radi naplate novčane tražbine, te se stoga u cijelosti ukazuju neosnovanim žalbeni navodi kojima ovršenik upire na pogrešno primjenu materijalnog prava.
9. Zbog navedenog je žalbu ovršenika valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje o ovrsi na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a.
U Zagrebu 16. travnja 2025.
Sudac:
Lidija Bošnjaković
