Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovrv-13622/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupan po punomoćniku Stjepan Brčić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika ŠZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], **.**.2025.

r i j e š i o j e:

I. Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branko Jakić broj Ovrv-1275/2011 koje je pravomoćno i ovršno 2. svibnja 2011., kao neosnovan.

II. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika zaprimljen na ovom sudu 2. travnja 2025. pod gornjim poslovnim brojem kojim traži donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

i

z a k lj u č i o  j e:

I.Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave, rješenja o ovrsi javnog bilježnika Branko Jakić broj Ovrv-1275/2011 koje je pravomoćno i ovršno 2. svibnja 2011. iz žalbenog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 2. travnja 2025. godine zaprimljen je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i radi odgode ovrhe, a temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za naplatu od 5. veljače 2025.

2. Ovršenik u bitnom navodi kako je nastupila zastara potraživanja temeljem predmetne ovršne isprave i da je dug prestao, pa da ovrhovoditelj nije ov lašten ponovno naplaćivati isti dug.

3. Također, isti je predložio da sud naloži Financijskoj Agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

4. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenika.

5. Prijedlog ovršenika nije osnovan.

6. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17. 131/20, 114/22 – dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

7. Iz stanja spisa utvrđeno je da je protiv ovršenika pokrenuta ovrha temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, pa se u konkretnom slučaju ne radi o izravnoj naplati tražbine na temelju isprave iz članka 209. st. 1. OZ-a, te stoga nema mjesta donošenju rješenja o proglašenju nedopuštene pljenidbe i prijenosa temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, a kako to predlaže ovršenik zbog čega je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.

8. Odredbama čl. 65. st. 1. toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

9. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje ( subjektivni razlog) već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe pri tome ne dostavljajući nikakve dokaze, zbog čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

10. U konkretnom slučaju, ima se primijeniti institut žalbe nakon proteka roka. Žalba nakon proteka roka je izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje stranci, tj. ovršeniku da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave podnese žalbu, iako je protekao žalbeni rok od 8 dana (članak 11. st. 3. OZ-a), a koji počinje teči od dostave prvostupanjskog rješenja. Za podnošenje ovog pravnog lijeka bitno je to da se, prema članku 49. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 88/05, 67/08, dalje u tekstu OZ), a koji zakon se ima primjeniti obzirom na vrijeme započinjanja postupaka Ovrv- 1275/2011 može podnijeti samo nakon pravomoćnosti i to ako se razlog zbog kojeg se podnosi nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Zakon u istom članku upućuje na razloge zbog kojih se može istaknuti ovaj pravni lijek, a koji su propisani člankom 46. st.1. toč.7. i toč. 9-11. OZ-a. Tako se žalba može izjaviti samo ako:

a) ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije na temelju nje ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, ili

b) ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnoasno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

c) ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno, ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili

d) ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Ovršenik kao žalbene razloge navodi da je nastupila zastara potraživanja i da ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju predmetne ovršne isprave tražiti ovrhu protiv njega.

10. Odredbom članka 51. st. 1. OZ-a određeno je da ako rješenje o žalbi iz članka 49. st. 1. OZ-a ovisi o utvrđenju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovog članka. U konkretnom slučaju ovršenik ističe žalbene razloge iz članka 46. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a, pa je temeljem odredbe članka 51. st. 1.OZ-a upućen da u roku 15 dana pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, slijedom čega je odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 16. travnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelju po pun.

– Ovršeniku

– FINA Split