Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Ob-59/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Vesni Kuzmičić, kao sutkinji pojedincu, izvanparničnom predmetu predlagateljice FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Hrvoju Sladiću, odvjetniku u Šibeniku, protiv predloženika 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Područni ured Šibenik, zastupan po punomoćnici SČ, dipl. iur., zaposlenici istog, 2. ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 3. KČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 4. UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 5. PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz Njemačke, [adresa] i 6. HČ rođ. UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, rješavajući o žalbama predlagateljice i predloženika ad. 1. protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1 Ob-164/2023-14 od 20. prosinca 2024., dana 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana, a žalba predloženika ad.

1. odbacuje se kao nedopuštena, te se rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1 Ob-164/2023-14 od 20. prosinca 2024. potvrđuje u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

"I. Prihvaća se prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženike ad2), ad3), ad4), ad5) i ad6) koji glasi:

"Utvrđuje se da je predlagateljica FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sa pok. ČČ, rođenim **.**.1949. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici, koja je trajala od siječnja 1992. pa do smrti ČČ, **.**.2006.

II Odbija se prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženika ad 1."

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica te protustranka ad. 1.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

3. Predlagateljica rješenje pobija u odbijajućem dijelu zbog žalbenog razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), predlažući pobijano rješenje preinačiti sukladno žalbenim navodima.

4. Predloženik ad. 1. rješenje pobija zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a uz žalbeni prijedlog bez isticanja posebnog žalbenog prijedloga.

5. Na žalbe nije odgovoreno

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijana odluka sadrži razloge o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost. Također, nisu počinjene ni bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem utvrdio postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice FČ i pok. ČČ, koja je postojala i trajala od siječnja 1992. pa do smrti ČČ **.**.2006., dok je u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbio prijedlog smatrajući da ova protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku.

9. Naime, smatrao je da su stranke u postupku radi utvrđivanja postoji li izvanbračna zajednica, samo nasljednici pok. izvanbračnog druga.

10. Temeljem dokaza provedenih u predmetnom postupku, nemajući razloga posumnjati u točnost navoda predlagateljice, koji navodi ničim nisu osporeni, sud je utvrdio da je i nakon razvoda braka predlagateljice i ČČ nastavljena njihova veza, koja je rezultirala rođenjem zajedničkog im djeteta te potom i zajednicom im života, s očiglednom namjerom da ista traje, a tijekom koje su oboje slobodnih bračnih statusa, zajedno živjeli sve do trenutka smrti ČČ, u obiteljskoj zajednici, u kojoj ni vlastitoj djeci im nije bilo sumnje da je izjednačena s bračnom. Takva je zajednica života, shodno provedenim dokazima, trajala do trenutka Jordanove smrti 1. siječnja 2006.

11. Cijeneći da su se navedenim ostvarila sva obilježja izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje: ObZ-a), što ide u prilog navodima predmetnog prijedloga, te da je predlagateljica opravdala postojanje pravnog interesa za podnošenjem predmetnog prijedloga, prijedlog je u odnosu na predloženike od ad 2. do ad 6.), prihvaćen, te je riješio kao u točci I izreke pobijanog rješenja, sve u smislu odredbe članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21).

12. Prema shvaćanju prvostupanjskog suda, protustranka ad. 1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će rješavati po pitanju pripada li predlagateljici, ako bude utvrđena izvanbračnom suprugom pok. ČČ pravo na obiteljsku mirovinu prema odredbama ZOMO-a, ali mu ova okolnost ne daje legitimaciju da sudjeluje kao protustranka u izvanparničnom postupku u kojem se pred sudom utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice.

13. Stoga je prvostupanjski sud smatrao, pozivom na odredbu članka 436. ObZ-a, te citirajući i prihvaćajući stav izražen u odluci Vrhovnog suda RH broj Rev- 1639/2018-2 od 2. veljače 2022. prema kojem status izvanbračne zajednice se ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje vodi određeni upravni postupak, da isti nije pasivno legitimiran sudjelovati u ovom postupku, te je odbio prijedlog predlagateljice u odnosu na ovog predloženika.

14. Gore navedene zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj žalbeni sud.

15. Prije svega istaći da i ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključke prvostupanjskog suda u odnosu na činjenicu postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. ČČ, jer proizlazi da je prvostupanjski sud na ove okolnosti proveo sve dokaze i donio odluku koju, kako je gore navedeno, prihvaća i ovaj žalbeni sud.

16. Naime, prema odredbi članka 22. stavak 3. ZOMO-a, članom obitelji iz stavka 1. točka 1. istog Zakona smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Pojam stranke, u izvanparničnom postupku u kojem se odlučuje o statusnim obiteljskim stvarima, kao što je to u konkretnom slučaju, definiran je odredbom članka 436. ObZ-a prema koje stranke u izvanparničnom postupku mogu, osim osoba i tijela koja su po odredbama ovog Zakona ovlašteni pokrenuti postupak i druge osobe o čijim se pravima i pravnim interesima odlučuje u postupku.

18. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je javna ustanova koja sukladno odredbi članka 145. ZOMO-a ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja.

19. U izvanparničnom postupku o utvrđivanju postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba, ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (citirana odluka VSRH Rev-1639/2018 od 2. veljače 2022.).

20. Pravomoćno sudsko rješenje kojim se dokazuje status izvanbračne zajednice je jedna od isprava koju je član obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine dužan priložiti kod podnošenja zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za ostvarivanje prava na mirovinu kako je to propisano odredbom članka 22. stavak 3. ZOMO-a.

21. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno smatrao da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije stranka u ovom postupku, pa je pravilno postupio kada je zbog promašene pasivne legitimacije u odnosu na istog odbio prijedlog predlagateljice.

22. Stoga je odgovoriti predlagateljici da se u slučaju postojanja promašene pasivne legitimacije prijedlog odbija, a ne odbacuje (tako i Gž Ob-167/2024-2 od 1. srpnja 2024. ovoga suda). Međutim, predloženik ad.1. nema pravni interes za podnošenje žalbe, radi gore iznesenog.

23. Kako je žalba predlagateljice paušalna i neosnovana, iz gore navedenog razloga, valjalo je istu odbiti kao neosnovanu, a žalbu protustranke ad. 1. odbaciti kao nedopuštenu (članak 358. stavak 3. ZPP-a), a sve sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a, te odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

Split, 16. travnja 2025.

Sutkinja

Vesna Kuzmičić