REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-782/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Maji Buljan Gržetić, odvjetnici iz Rijeke, protiv ovršenika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 , zastupanog po punomoćniku Hrvoju Pelcl odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, radi ovrhe, dana 11. travnja 2025,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika Adriatic osiguranje d.d. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja P-209/11 od 18. lipnja 2023., potvrđene i preinačene presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4690/23-2 od 20. veljače 2024., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4690/23-8 od 29. listopada 2024., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika Adriatic osiguranje d.d. za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja ČG za naknadu troška ovog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja P-209/11 od 18. lipnja 2023., potvrđene i preinačene presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4690/23-2 od 20. veljače 2024., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4690/23-8 od 29. listopada 2024., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3.U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4690/23-2 od 20. veljače 2024. podnio prijedlog za dopuštenje revizije zbog pogrešne primjene materijalnog prava budući smatra da su pravni stavovi zauzeti u navedenoj presudi protivni praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske te navodi da je ovršenik korisnik mirovine u iznosu 2.814,00 kuna/373,48 eura, nije vlasnik nekretnina, nego samo nekoliko vozila starosti od 17 do 42 godine.

4. U podnesku od 6. ožujka 2025. ovrhovoditelj je osporio osnovanost prijedloga za odgodu.

5. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

6. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

8. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

9. U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

10. U tom smislu, prije svega valja reći da se postupak izravne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, međutim primjenom instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava dopušteno je odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo vjerovnika na njezino namirenje.

11. Navedeno iz razloga što je smisao postupka izravne naplate namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, slijedom čega se institut odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava primjenjuje samo iznimno i to ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo ovrhovoditelja na njezino namirenje.

12. Upravo je iz toga razloga (smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava), a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, potrebno razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je pokrenuo ili upućen pokrenuti.

13. Uspjeh ovršenika u tom postupku se utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

14. U tom smislu, ako je ovršenik pokrenuo ili upućen na pokretanje postupka u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji (primjerice, revizija ili parnica radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje je podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da nije vjerojatno da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, primjena instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ne bi ostvarila svoj smisao, već bi bio ostvaren upravo suprotan učinak (odgoda prijenosa iako tražbina stvarno i pravno postoji).

15. Zbog navedenog, sud smatra da u situaciji kada nije vjerojatan uspjeh ovršenika u postupku koji je pokrenuo ili upućen pokrenuti, imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja prenesenih novčanih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

16. Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na odgodi prijenosa iako nije utvrđena vjerojatnost da ovrhovoditeljeva tražbina više (barem djelomično) ne postoji ili da ovrhovoditelj iz nekog drugog razloga više nema pravo na namirenje tražbine, bilo bi pretjerano formalistički te protivno i smislu instituta odgode i pravu ovrhovoditelja na učinkovitu pravnu zaštitu jer bi time ovrhovoditelj nepotrebno i pretjerano dugo bio uskraćen u ostvarenju prava utvrđenog ovršnom ispravom iako postojanje tog prava nije dovedeno u sumnju.

17. Navedeno, prema stavu suda, posebno dolazi do izražaja u postupcima radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti, a koja naknada predstavlja pravičnu naknadu pretrpljene povrede prava na tjelesni i duševni integritet i cjelovitost.

18. Odgađanjem prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ako nije utvrđena vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku koji je pokrenuo ili je upućen pokrenuti samo zato jer njegova imovina nije jednake vrijednosti kao i visina dosuđene naknade sadržajno čini povredu prava osobnosti još većom, posebice ako se uzme u obzir da osobe koje su pretrpjele znatnu povredu prava osobnosti imaju i smanjene životne i radne sposobnosti, zbog kojih niti ne mogu steći imovinu čija vrijednost bi bila jednaka vrijednosti dosuđene naknade štete.

19. U ovom postupku, tražbina ovrhovoditelja predstavlja pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu 106.178,24 eura uzrokovane teškim tjelesnim ozljedama koje je ovrhovoditelj pretrpio u štetnom događaju.

20. U postupku u kojem je donesena osnova za plaćanje je utvrđeno da je ovrhovoditelj zadobio tjelesne ozljede - stanje po evisceraciji lijeve očne jabučice, stanje po povredi desne rožnice, politrauma, prisustvo slobodnog zraka i krvi u lijevom prsištu, nagnječenje pluća, prijelom 5. i 9. rebra, prijelom tijela 8. grudnog kralješka, iščašenje lijevog kuka, prijelom lijevog kuka zglobne čašice, prijelom lijeve čašice koljena, razderotina na lijevom koljenu, stanje sepse, krv u slobodnom prsištu i slobodni zrak u mekim tkivima pleure, nekroza mekih tkiva na obje pete, krstačnom dijelu i oba stopala, oštećenje lijevog išijadičnog živca, stanje po akutnom bubrežnom zatajenju, lijevoj torakotomiji, šivanju lingue lijevog pluća, drenaže grudnog koša, prkutanoj dilatativnoj traheotomiji, amputaciji 5. prsta oba stopala, incizija ateroma na leđima, nekrektomija te amputacija vrška 2. prsta desne ruke, te su mu životne i radne sposobnosti smanjene za 80%, a ima i naruženje vrlo uočljivo trećim osobama u svakodnevnom životu.

21. Dakle, ovrhovoditelj je zadobio iznimno teške tjelesne ozljede, zbog posljedica kojih je njegova životna i radna sposobnost znatno smanjena (za 80%), isti ima vrlo uočljivo naruženje te je kroz dulji period trpio tjelesne boli, strah te duševne boli zbog naruženja i smanjenja životne i radne sposobnosti.

22. Zbog navedenog, sud smatra da ovršenik nije dokazao vjerojatnost da će njegova revizija (ako bude dopuštena) biti prihvaćena te da će ovrhovoditelju biti dosuđena naknada štete u manjem iznosu, a obzirom na upravo iznimno teške tjelesne ozljede koje je ovrhovoditelj zadobio, intenzitet straha, fizičke i duševne boli koje je trpio te intenzitet naruženja kao i okolnost što njegova preostala životna i radna sposobnost iznosi svega 20%, što je iznimno malo i sigurno zahtjeva znatne tjelesne i psihološke napore u svakodnevnom životu.

23. U tom smislu, okolnost što se ovrhovoditelj može samostalno kretati i obavljati određene poslove, a što su sudovi uzeli u obzir prilikom utvrđenja visine naknade štete, nikako ne znači da samostalno kretanje i obavljanje određenih poslova za ovrhovoditelja ne predstavlja nadprosječan i znatno velik tjelesni i psihološki napor, već, upravo suprotno, ovrhovoditeljevo kretanje i obavljanje tih poslova je za njega nadprosječno i znatno naporno i otežano upravo zato jer su njegove sposobnosti za obavljanje tih radnji smanjene za 80% odnosno ovrhovoditelj iste obavlja s svega 20% preostale životne i radne sposobnosti.

24. Slijedom svega navedenog, sud smatra da ovršenik svojim navodima nije dokazao vjerojatnost uspjeha u postupku povodom revizije (ako ista bude dopuštena), a samim time ovršenik nije dokazao niti vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

25. Stoga, budući nisu ispunjene kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

26. Obzirom je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odbijen nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ- a, slijedom čega je zahtjev za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbijen (točka II. izreke).

27. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 6. ožujka 2025. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a (točka III. izreke rješenja).

U Zagrebu, 11. travnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku