1                      Poslovni broj: Pp-6623/2023-6

 

     

Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4                                                                                   

 

Poslovni broj: Pp-6623/2023-6

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E                                                                                                     

P  R  E  S  U  D  A

 

Prekršajni sud u Splitu, po sutkinji ovoga Suda Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika P. N. d.o.o. pravne osobe i drugookrivljenika  S. B. odgovorna osoba u pravnoj osobi zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), kažnjiv po članku 172. stavak 2.

točka 5. i stavak 3. istog Zakona i dr., povodom optužnog prijedloga Državni inspektorat Klasa: 116-02/23-01/1881 Urbroj: 443-02-03-11-23-5 od 12. lipnja 2023., nakon glavne i javne rasprave održane dana 9. studenog 2023. u izočnosti

okrivljenika i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 10. studenog 2023. javno je objavio i 

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Prvookrivljenik:  P. N. d.o.o. za građenje i usluge, sa sjedištem u S., MBS: ... , OIB: ... , prekršajno nekažnjavana, kao pravna osoba,

 

Drugookrivljenik: S. B., OIB: ... , s prebivalištem u S... , državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan, kao odgovorna osoba,

                                                           k r i v i   s u

 

a) prvookrivljenik  P. n. d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik S. B. kao odgovorna osoba prvookrivljenika što dana 13. veljače 2023. nisu za radnika B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima, odnosno bili su dužni da dostave podatke za vođenje matične evidencije, konkretno podatke o početku osiguranja za osiguranike iz članka 9. stavak 1. točka 1. do 7. Zakona o mirovinskom osiguranju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, za predmetnog radnika okrivljenici nisu podnijeli prijavu na HZMO, 

 

čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21), kažnjivo za prvookrivljenika po članku 172. stavak 2. točka

5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, a za drugookrivljenika po članku

172. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. točka 5. citiranog Zakona,

 

b)                 prvookrivljenik P. n. d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik  S. B. kao odgovorna osoba prvookrivljenika što dana 22. veljače 2023. nisu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u propisanom roku dostavili prijavu obvezno zdravstveno osiguranje za radnika B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. i to u zakonskom roku od osam dana od nastanka promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osiguranje osobe u ovom slučaju datum stjecanja statusa osiguranika, 

 

čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13, 137/13, 98/13, 33/23), kažnjivo za prvookrivljenika po članku 150. stavak 1. točka 2. citiranog Zakona, a za drugookrivljenika po članku 150. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. točka 2. citiranog Zakona,

 

c)                 prvookrivljenik P. n. d.o.o. kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik  S. B. kao odgovorna osoba prvookrivljenika što dana 13. veljače 2023. nisu radniku B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca u razdoblju od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, niti su s njim sklopili pisani ugovor o radu, a što su bili dužni radniku prije početka rada izdati,

 

čime su počinili prekršaj iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu (narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), kažnjivo za prvookrivljenika po članku 229. stavak 1. točka 3. citiranog Zakona, a za drugookrivljenika po članku 229. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. točka 3. citiranog Zakona, pa se na temelju navedenih Zakona za djelo pod a), pod b) i pod c) okrivljenicima

                                                         u t v r đ u j e

 

prvookrivljeniku P. n. d.o.o., primjenom članka 37. stavak 3. točka 2. Prekršajnog zakona za djelo prekršaja pod a) novčana kazna u iznosu od 133,00 (sto trideset tri) eura / 1.002,09 (tisuću dvije kune i devet lipa) kuna, za djelo prekršaja pod b) novčana kazna u iznosu od 1062,00 (tisuću šezdeset dva) eura / 8.001,64 (osam tisuća jedna kuna i šezdeset četiri lipe) kuna i za djelo prekršaja pod c) novčana kazna u iznosu od 1062,00 (tisuću šezdeset dva) eura / 8.001,64 (osam tisuća jedna kuna i šezdeset četiri lipe) kuna,

 

drugookrivljeniku S. B., primjenom članka 37. stavak 3. točka 1. Prekršajnog zakona za djelo prekršaja pod a) novčana kazna u iznosu od 67,00 (šezdeset sedam) eura / 504,81 (petsto četiri kune i osamdeset jedna lipa) kuna, za djelo prekršaja pod b) novčana kazna u iznosu od 67,00 (šezdeset sedam) eura / 504,81 (petsto četiri kune i osamdeset jedna lipa) kuna i za djelo prekršaja pod c) novčana kazna u iznosu od 67,00 (šezdeset sedam) eura / 504,81 (petsto četiri kune i osamdeset jedna lipa) kuna, 

 

Temeljem članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima se

 

 

 

                                                            i z r i č e

 

prvookrivljeniku P. n. d.o.o. – ukupna novčana kazna u iznosu od 2.257,00 (dvije tisuće dvjesto pedeset sedam) eura / 17.005,37 (sedamnaest tisuća pet kuna i trideset sedam lipa) kuna, 

drugookrivljeniku S. B. – ukupna novčana kazna u iznosu od 201,00 (dvjesto jedan) euro / 1.514,43 (tisuću petsto četrnaest kuna i četrdeset tri lipe) kuna.

 

Okrivljenici su dužni novčanu kaznu uplatiti u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude. 

Temeljem članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

 

II. Okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti novčani iznos svaki od po 30,00 (trideset) eura / 226,04 (dvjesto dvadeset šest kuna i četiri lipe) kuna u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

 

Obrazloženje

 

1.                 Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod brojem i klasom navedenim u uvodu ove presude protiv prvookrivljenika i drugookrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

 

2.                 Uvidom u izvadak iz sudskog registra trgovačkih društava RH proizlazi da je S. B. direktor društva, zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

 

3.                 Okrivljenici su bili pozvani na glavnu raspravu radi iznošenja svoje obrane, te su sudu dostavili pisanu obranu koja je pročitana na glavnoj raspravi održanoj pred ovim sudom.

 

3.1. Prvookrivljenik P. n. d.o.o. i drugookrivljenik S. B. u pisanoj obrani su naveli da je pred Naslovnim tijelom u tijeku prekršajni postupak protiv okrivljenika P. n. d.o.o. i B. S. zbog počinjenja prekršaja opisanog kao u optužnom prijedlogu, a dana 9. studenog 2023. godine kod sutkinje Marine Ivančević zakazana je glavna rasprava. Ovim podneskom okrivljenici podnose pisanu obranu. Ukoliko naslovljeno tijelo bude smatralo potrebnim i oportunim okrivljenici mogu iznijeti i obranu na raspravi.

Prije svega okrivljenici ističu da je točan navod iz optužnog prijedloga da je B.P. s podatcima kao u optužnom prijedlogu radio na poslovima elektroinstalatera u periodu od 13. veljače do 23. ožujka 2023. godine, ali samo 29 radnih dana i to na probnom radu. lako nepoznavanje prava ne opravdava okrivljenici su nenamjerno omaškom propustili prijaviti probni rad. Razlozi zbog kojeg B. P. nije zaposlen za stalno je bio isključivo to što isti nije zadovoljio osnovne kriterije rada u društvu P. n. Općepoznata je činjenica da na tržištu rada vlada kaos i nedostatak radne snage svih profesija pa tako i električara, stog su

poslodavci primorani zapošljavati strane radnike i radnike koji nisu adekvatno osposobljeni za obavljanje ovakvih poslova.  lako je prvookrivljenoj pravnoj osobi bilo u interesu zaposliti Bernarda Pavlovića, jer bi ostvario poticaje od HZZ-a, bilo je to nemoguće učinit jer isti nije zadovoljio minimum standarada za rad na električnim instalacijama. Prilog ovoj tvrdnji ide činjenica da je prvookrivljena pravna osoba kroz 2023. godinu zaposlila dvojicu novih radnika i to Ivana Botića i Tomu Tabak koji su uredno prijavljeni i obavljaju poslove elektroinstalatera. Po potrebi saslušanje novozaposlenih električara.

Ovim putem žele istaknuti niz olakotnih okolnosti koje idu okrivljenicima u prilog. Tako prije svega valja naglasiti da prvookrivljenik i drugookrivljenik nisu prekršajno kažnjavani od strane ni Prekršajnog suda, ni Državnog inspektorata, Carinske i Porezne uprave, što se može utvrditi uvidom u prekršajnoj evidenciji.

Prvookrivljena pravna osoba uredno podmiruje sve obveze prema državi pa tako nema duga s osnova javnih davanja prvenstveno doprinosa. Dokaz potvrda o stanju duga nadležne ispostave Porezne uprave. Također valja istaknuti da zapošljava četvero djelatnika uz drugookrivljenika i djeluju na tržištu kao mali kolektiv. Drugookrivljeni je otac troje djece od čega se dvije malodobne djevojčice još školuju.

Dalje budući da je riječ o društvu koje posluje tek nekoliko godina, a koje se bori za svaki posao, u administriranju se može potkrasti nenamjerna greška, kao u ovom slučaju. Zbog svega navedenog kažnjavanje prvookrivljenika i drugookrivljenika dovelo bi u pitanje solventnost posebice prvookrivljenika s obzirom na zakonske propisane kazne. Budući da je Prekršajni zakon pisan kako bi prevenirao opetovano činjenje prekršaja smatraju da bi se proglašavanjem okrivljenika krivima i oslobađanjem od kazne ispunila svrha generalne i specijalne prevencije i sama svrha kažnjavanja. Okrivljenicima je ovo škola premda se radilo o nehajnoj radnji iz očitog neznanja. Okrivljenicima nije bila namjera rad na crno jer 29 radnih dana (kada se isključe subote i nedjelje) je predstavljalo probni rad. Omaškom, neinformiranošću, neznanjem nehajem propušteno je ugovaranje probnog rada. Dokaz ovoj tvrdnji kao što je već prethodno navedeno je zapošljavanje novih dvoje električara u 2023. godini.

Ukoliko sud smatra da se okrivljenici ipak moraju kazniti ovim putem molimo sud da se kazna maksimalno ublaži kako za prvookrivljenika tako i za drugookrivljenika jer svako izricanje značajnije novčane kazne ugrozilo bi i radna mjesta društvu i solventnost društva.

Činjenica da se radilo o kratkom periodu od svega dvadesetak dana u kojem električar nije bio prijavljen ne amnestira, ali ukazuje na to da namjera nije bila „rad na crno" već prolazak obuke i probni rad, jer okrivljenicima je u interesu pronaći radnike u cilju poboljšanja rada društva i prihvaćanja većih poslova.

Ovim putem ukoliko sud kojim slučajem odmjeri novčanu kaznu okrivljenicima molimo da ostavi paricijski rok od 90 dana, a sve kako se ne bi ugrozilo poslovanje, isplata plaća               i solventnost               prvookrivljene pravne osobe i egzistencija drugookrivljenika.

 

4.                 U toku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Izvadak iz sudskog registra, Zapisnik o saslušanju svjedoka Državni inspektorat Područni ured Split Služba za nadzor radnih odnosa Klasa: 116-02/22/1/1880 Urbroj: 443-02-03-11-23-2 od 1. lipnja 2023., Zapisnik o obavljenom nadzoru i poslovanju P. N. d.o.o. sa sjedištem u S., R. ... Državni inspektorat Područni ured Split Klasa: 11602/23-01/1880 Urbroj: 443-02-03-11-23-3 od 6. lipnja 2023. s ostalom pisanom dokumentacijom koja mu priliježe, te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske iz kojeg je vidljivo da prvookrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan, te da drugookrivljenik do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavan.

 

5.                 Temeljem provedenog redovnog sudskog postupka, te pisane obrane okrivljenika koji su u potpunosti priznali počinjenje predmetnog prekršaja, te svih izvedenih pisanih dokaza, cijeneći svaki ponaosob, te dovodeći ih u međusobnu svezu, te uvidom u kompletan spis, Sud smatra nesporno utvrđenim da su okrivljenici utužene prigode počinili prekršaje činjenično opisane i pravno označene kao u izreci presude pod a), pod b) i pod c) radi čega je iste trebalo proglasiti krivim i kazniti.  

 

6.                 U odnosu na prekršaj pod a) izreke presude potrebno je navesti da je odredbom članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima i to podatke o početku osiguranja za osiguranike iz članka 9. stavak 1. točka 1. do 7. ovog Zakona - najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. 

 

6.1.           Odredbom članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.), dok je u stavku 3. ovoga članka propisano da će se za postupke iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom od 130,00 do 1320,00 eura.

 

6.2.           Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka sud smatra nesporno utvrđenim da okrivljenici dana 13. veljače 2023. nisu za radnika B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. dostavili podatke o početku osiguranja u zakonskim rokovima, odnosno bili su dužni da dostave podatke za vođenje matične evidencije, konkretno podatke o početku osiguranja za osiguranike iz članka 9. stavak 1. točka 1. do 7. Zakona o mirovinskom osiguranju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, za predmetnog radnika okrivljenici nisu podnijeli prijavu na HZMO, te su na taj način počinili prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i time ostvarili sva pravna obilježja djela prekršaja kažnjivog po članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona, opisanog u izreci presude pod a).

 

7.                 U odnosu na prekršaj pod b) izreke presude potrebno je navesti da je odredbom članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

 

7.1     Odredbom članka 150. stavak 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu  promjene u obaveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili pretanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.), dok je u stavku 2. ovoga članka propisano da će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura.

 

7.2.           Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka sud smatra nesporno utvrđenim da okrivljenici dana 22. veljače 2023. nisu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u propisanom roku dostavili prijavu obvezno zdravstveno osiguranje za radnika B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. i to u zakonskom roku od osam dana od nastanka promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osiguranje osobe u ovom slučaju datum stjecanja statusa osiguranika, te su na taj način počinili prekršaj iz članka 120. stavak

4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranja i time ostvarili sva pravna obilježja djela prekršaja kažnjivog po članku 150. stavak 1. točka 2. i stavak 2. istog Zakona, opisanog u izreci presude pod b).

 

8.                 U odnosu na prekršaj pod c) izreke presude potrebno je navesti da je odredbom članka 14. stavak 3. Zakona o radu propisano da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

 

8.1.           Odredbom članka 229. stavak 1. točka 3. Zakona o radu propisano je da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), dok je u stavku 2. ovoga članka propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

 

8.2.           Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka sud smatra nesporno utvrđenim da okrivljenici dana 13. veljače 2023. nisu radniku B. P. koji je radio na poslovima elektroinstalatera za poslodavca u razdoblju od 13. veljače 2023. do 23. ožujka 2023. prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, niti su s njim sklopili pisani ugovor o radu, a što su bili dužni radniku prije početka rada izdati, te su na taj način počinili prekršaj iz članka 14. stavak 3. Zakona o radu i time ostvarili sva pravna obilježja djela prekršaja kažnjivog po članku

229. stavak 1. točka 3. i stavak 2. istog Zakona, opisanog u izreci presude pod c).

 

9.                 Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljenicima vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i okrivljenike kako olakotnim tako i otegotnim, a kao olakotne okolnosti Sud je cijenio loše poslovanje, priznanje predmetnih prekršaja od strane okrivljenika, dosadašnje prekršajno nekažnjavanje okrivljenika, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao, te je Sud  cijeneći olakotne okolnosti na strani okrivljenika za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude uz primjenu članka 37. stavak 3. točka 1. i točka 2. Prekršajnog zakona izrekao ublažene kazne ispod zakonom propisanih, na način da je Sud najprije utvrdio pojedinačne novčane kazne za svako pojedino djelo i to prvookrivljeniku za djelo prekršaja pod a) izreke presude novčanu kaznu u iznosu od 133,00 eura, a drugookrivljeniku za djelo prekršaja pod a) novčanu kaznu u iznosu od 67,00 eura, prvookrivljeniku za djelo prekršaja pod b) izreke presude novčanu kaznu u iznosu od 1062,00 eura, a drugookrivljeniku za djelo prekršaja pod b) novčanu kaznu u iznosu od 67,00 kuna i prvookrivljeniku za djelo prekršaja pod c) izreke presude novčanu kaznu u iznosu od 1062,00 eura, a drugookrivljeniku za djelo prekršaja pod c) novčanu kaznu u iznosu od 67,00 eura, nakon čega je temeljem odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljenicima izrečena ukupna novčana kazna i to prvookrivljeniku u iznosu od 2.257,00 eura, a drugookrivljeniku u iznosu od 201,00 euro, smatrajući da će se izrečenim ublaženim novčanim kaznama, ostvariti svrha kažnjavanja kako opće tako i specijalne prevencije, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti učina istih i sličnih prekršaja, pa ovaj Sud smatra kako su kazne individualizirane s obzirom na osobe počinitelja, kao i na stupanj prekršajne odgovornosti, te je uvjerenja kako su izrečene kazne dovoljne da bi počinitelji shvatili neprimjernost svog ponašanja.

 

10.             Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

 

11.             Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova određen obzirom na složenosti i trajanje postupka.

 

12.             Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao pod a), pod b) i pod c) izreke presude.

 

Split, 10. studenog 2023.

 

              Zapisničarka                                                                                      Sutkinja

              Aleksandra Žarković, v.r.                                                          Marina Ivančević, v.r.

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu  Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 8 dana od dana primitka ove presude.  Žalba se podnosi  pismeno, a putem ovog suda, u dva ista primjerka.

 

Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Aleksandra Žarković