Republika Hrvatska
Općinski sud u Kutini
Hrvatskih branitelja 1
44320 Kutina
Poslovni broj: Pn-47/2022.-46.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Kutini, po sucu pojedincu Jasmini Pintarić, u pravnoj stvari tužiteljice NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnik Zoran Kosanović iz Kutine, protiv tuženika KLINIČKE BOLNICE ''MERKUR'' iz Zagreba, Zajčeva 19, OIB: 25883882856, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave održane 20. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Zorana Kosanovića i punomoćnice tuženika NTČ, na temelju članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 84/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19, 80/22., 114/22., 155/23. - dalje: ZPP ) 16. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Kliničkoj bolnici ''Merkur'' iz Zagreba, Zajčeva 19 na ime naknade štete isplatiti tužiteljici NT iz [adresa] iznos od 3.450,00 € (tri tisuće i četiristo pedeset eur), sve zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 14.6.2022 do 31.12.2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotnih poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
II Za iznos od 4.513,37 € tužbeni zahtjev se odbija.
IIII Svaka strana snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1¸. Tužiteljica u tužbi navodi da je 14.10.2019. kod tuženika tijekom uvoda u anesteziju doživjela anafilaktički šok i da se je radilo o drugom anafilaktičkom šoku jer da je tužiteljica kod tuženika također i 18.9.2018. doživjela anafilaktički šok pri uvođenju u anesteziju i kom prilikom je proveden reanimacijski postupak.
Tužiteljica navodi da je prije drugog anafilaktičkog šoka upravo da se ne bi ponovile neželjene posljedice provela na Zavodu za kliničku farmakologiju KBC Zagreb alergološko testiranje i navedenim testiranjem da je donesen stav koji se lijekovi mogu primjenjivati pri ponovnoj anesteziji.
Nadalje tužiteljica ističe da unatoč zauzetom stavu koji se lijekovi mogu primjenjivati kod ponovne anestezije da su 14.10.2019. korišteni anestetici na koje tužiteljica nije bila testirana, a nisu bili korišteni lijekovi koji su s prvim testiranjem bili negativni sukladno preporuci Zavoda za kliničku farmakologiju KBC Zagreb.
Pri ponovljenom anafilaktičkom šoku kod tužiteljice dolazi do teške hipotenzije uz gotovo nemjerljivi tlak, dufuzni eritem i ponovno se provodi reanimacija, a zbog navedenog tužiteljica trpi posljedice.
Slijedom navedenog tužiteljica potražuje od tuženika naknadu štete u iznosu od 60.000,00 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Konačno određenim tužbenim zahtjevom tužiteljica potražuje naknadu štete u iznosu od 4.500,00 €.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik osporava pravni osnov odnosno odgovornost i uzročnu vezu za nastanak štetnog događaja, kao i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.
Nesporno je da je tužiteljica u dva navrata kod tuženika doživjela anafilaktički šok. Tuženik je nakon prvog anafilaktičkog šoka tužiteljice upozorio istu i dao izričite upute o daljnjem postupanju odnosno tuženik je učinio sve kako bi se spriječilo da tužiteljica u sličnoj situaciji opet doživi anafilaktički šok.
Tuženik je uputio tužiteljicu na provođenje alergološkog testiranja na sve lijekove koji bi se mogli koristiti prilikom anestezije, te su tužiteljici radi ponovne indikacije za operativni zahvat na Zavodu za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb proveli alergološko testiranje, ali ne na sve lijekove na koje je tuženik uputio tužiteljicu. Tako nije provedeno ispitivanje preosjetljivosti na etomidat ni na vekuronij, a koji lijekovi su korišteni prilikom prvog operativnog zahvata kada je tužiteljica doživjela svoj prvi anafilaktički šok. U navedenom je došlo do propusta od strane Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb budući da nisu napravljena sva testiranja na koja je tuženik uputio tužiteljicu. Kod druge operacije nakon uvoda u opću endotrahealnu anesteziju, prilikom koje su korišteni anestetici s najmanjim alergijskom potencijalom (etomidat, vekuronij, sefentanil), tužiteljica je ponovno doživjela anafilaktički šok.
Naknadnim alergološkim testiranjem dokazana je alergija na mišićne relaksanse: rokuronij, vekuronij i suksametonij s tim da je prvotno alergološko testiranje pokazalo negativnu reakciju na rokuronij. Nadležni anesteziolog ga nije ordinirao budući je iskustveno i prema literaturi upravo rokuronij mišićni relaksans na kojeg su najčešće i najteže alergijske reakcije. Umjesto rokuronija upravo kako bi se izbjegla moguća alergijska reakcija anesteziolog je ordinirao vekuronij makar tužiteljica na njega nije bila testirana iz razloga što prema literaturi i višegodišnjem kliničkom iskustvu nadležnog anesteziologa isti ima minimalnu incidenciju alergijskih reakcija.
Tuženik ističe da se u konkretnom slučaju ne radi niti se može raditi o stručnom propustu tijekom medicinskog zbrinjavanja tužiteljice jer da su djelatnici tuženika postupili sukladno pravilima struke uzimajući u obzir informacije koje su posjedovali iz medicinske dokumentacije tužiteljice i da stoga ne postoji odgovornost liječnika tuženika. U slučaju kada je neželjeni ishod liječenja posljedica komplikacije ne postoji odgovornost liječnika i stoga tužiteljica nema pravo na naknadu štete.
Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva kao previsoko postavljenu.
3. Tijekom postupka izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju i osobni zdravstveni karton tužiteljice, saslušana je tužiteljica, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka anesteziologa Zorana Lončara sa dopunom i nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Gordana Makarića.
4 Analizom provedenih dokaza na temelju članka 8. ZPP-a sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. U svom iskazu tužiteljica je navela da je nakon prve operacije morala ići na farmakologiju napraviti testiranje gdje joj je utvrđen koktel koji smije primiti i sa tim nalazom je ona otišla kod tuženika kako bi joj se zakazao novi termin operacije. Kada su je uspavali probudila se je drugi dan i žena koja je ležala do nje joj je rekla da su je oživljavali.
Tužiteljica se sjeća da su stalno do nje dolazili liječnici, a ona nije znala što se događa. Sjećanje joj je u epizodama odnosno dosta toga se tužiteljica ne sjeća.
Otpustili su je da ponovno ide na testiranje i tužiteljica je tada srela liječnika koji ju je testirao i koji čim je vidio njeno otpusno pismo je rekao zašto su joj dali rokuronij kad je on isti kao i vekuronij i zašto nije primijenjen koktel po preporuci.
Ponovno joj je napravljeno testiranje koje je pokazalo da je tužiteljica alergična i na rokuronij i na vekuronij.
Tužiteljica ima posljedice, pa je tako stalno nervozna, često se trese kao šiba i često zaboravlja.
U tvrtki gdje je radila je tužiteljica dala otkaz jer se je bojala korone i bolesti, a posljedica predmetnog stresa joj je i dijabetes.
Zbog ovih posljedica je tužiteljica išla i kod psihijatra u bolnicu u Popovači. Tužiteljica si ne može pomoći, ima strahove i od svega radi dramu, promijenila se je kao osoba, prije ovog događaja se nije liječila kod psihijatra i nije uzimala sredstva za smirenja.
6. Na okolnost utvrđivanja uzroka nastanka anafilaktičkog šoka kod tužiteljice i da li je tuženik na stručan i adekvatan način proveo postupak uvođenja tužiteljice u anesteziju provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku anesteziologu Zoranu Lončaru.
7. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zorana Lončara proizlazi da je konstatacija o nepotpunom alergološkom testiranju od strane anesteziološke službe u koliziji sa suglasnosti anesteziološke službe da se pristupi ponovljenom operativnom zahvatu, a koji završava ponovljenom alergijskom reakcijom.
Budući se tužiteljica ipak privela operativnom zahvatu, sudsko medicinski je dvojbena odluka da se pri uvodu u anesteziju od anestetika a posebice mišićnih relaksansa primjene netestirani, a već korišteni pri nastanku prethodne anafilakcije (vekuronij), Na raspolaganju su bili alergološkim testiranjem negativni, preporučeni i s manjim alergijskim potencijalom.
Učinjeni postupnik ne može se opravdati jer nije sukladan praksi i pravilima struke te uzročno-posljedično nameće zaključak stručnog propusta.
8. Na raspravi od 18. lipnja 2024. vještak Zoran Lončar je usmeno dopunski obrazložio svoj nalaz i mišljenje ostavši pri tome u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja.
Vještak je pojasnio da relaksans rokuronij nije primijenjen i on se je u drugom testiranju pokazao kao pozitivan. Postoje jasne alergološke preporuke koje anestetike, relaksanse ili analgetike anesteziolozi mogu upotrijebiti u konkretnom slučaju.
Izuzetno je bitno da se traži dodatno alergološko testiranje i odgodi operativni zahvat ako anesteziološka služba nije zadovoljna sa opsegom čime bi spriječili vjerojatno upotrebu nečega što nije trebalo biti upotrijebljeno.
Činjenica je da je dva puta upotrijebljen isti relaksans koji je uzrok alergijske reakcije mimo preporuke alergološkog nalaza.
Rokuronij i vekuronij su po molekularnom sastavu slični iako imaju različit alergološki potencijal. Primijenjeni relaksans ima na žalost veći alergološki potencijal. Ukoliko je netko alergičan na rokuronij velika je mogućnost da je onda alergičan i na vekuronij.
Alergološko testiranje je predložilo kao siguran relaksans drugog kemijskog sastava. Anesteziolog mora provjeriti da li je sve što je zatraženo izvršeno i ako nije izvršeno onda se odgađa operativni zahvat do kompletnog testiranja.
9. Nalaz i mišljenje vještak je dao na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i tijek liječenja tužiteljice, nalaz i mišljenje je argumentiran i obrazložen, a kod usmene dopune vještak je decidirano odgovorio na sva pitanja i otklonio sve prigovore tuženika, te stoga sud nalaz i mišljenje cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti. Slijedom navedenog sud nije provodio novo medicinsko vještačenje budući se provođenje istog ukazuje nesvrsishodnim i neekonomičnim.
10 Na temelju nalaza i mišljenja vještaka anesteziologa Zorana Lončara nesporno je utvrđeno da je došlo do greške tuženika budući da anesteziološka služba tuženika nije odgodila operativni zahvat i zatražila provođenje dopunskog alergološkog testiranja tužiteljice.
Tuženik nije postupio na opisani način nego se je pristupilo operativnom zahvatu i pritom kao relaksans je dan tužiteljici vekuronij koji je po svom molekularnom sastavu sličan relaksansu rokuronij za koji je testiranjem potvrđeno da je pozitivan, a iz mišljenja vještaka je vidljivo da ukoliko je netko alergičan na rokuronij da je velika mogućnost da je onda alergičan i na vekuronij.
Kada već nije zatraženo dopunsko alergološko testiranje tada je tuženik trebao dati tužiteljici anestetik odnosno koktel koji je preporučen od strane Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb i koji je bio istestiran kao negativan.
Na strani tuženika je slijedom navedenog učinjen propust i postupljeno je protivno pravilima struke odnosno na strani tuženika je utvrđeno postojanje elemenata odgovornosti po načelu krivnje sukladno članku 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne Novine'' broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. - dalje: ZOO)
11. Prema odredbi članka 19. ZOO svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.
Stavkom 2. istog članka ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. 12. Na okolnost utvrđivanja visine štete koju tužiteljica trpi zbog propusta tuženika provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru Gordanu Makariću.
13. Iz nalaza i mišljenje vještaka psihijatra proizlazi da je zbog štetnog događaja od 14. listopada 2019. tužiteljica na psihičkom planu razvila simptomatiku Poremećaja prilagodbe (F43.2).
Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije jer da je tužiteljica u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne životne ugroženosti, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno- posljedična veza.
Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno 4 tjedna.
Zaostao je kasni, povremeni strah oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj.
Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti vještak cijeni sa 3%, te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.
14. Nalaz i mišljenje vještak je dao na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i na temelju osobnog pregleda tužiteljice, nalaz i mišljenje je argumentiran i obrazložen, stranke mu nisu prigovarale, te stoga sud nalaz i mišljenje cijeni stručnim i objektivnim i prihvaća ga u cijelosti.
15. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
16. Sukladno odredbi članka 1100. stavak 2. ZOO prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušenjem zdravlja.
17. Prema ocjeni ovog suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužiteljici pravičnu novčanu naknadu. Stoga radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u ovom konkretnom slučaju o kojem ovaj sud odlučuje u ovom postupku potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.
18. Cijeneći vrstu, intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja straha, s te osnove tužiteljici je s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti dosuđen iznos od 3.000,00 €.
19. Cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice, kao i njenu dob, s osnove pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti tužiteljici je dosuđen iznos od 450,00 €.
20. Sveukupno je tužiteljici na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti dosuđen iznos od 3.450,00 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate (članak 1103. ZOO).
21. Kako tužiteljica konačno određenim tužbenim zahtjevom potražuje naknadu štete u iznosu od 4.500,00 €, a dosuđena joj je naknada štete od 3.450,00 €, s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.050,00 € tužiteljica je odbijena kao s prekomjerno postavljenim.
Tužiteljica u tužbi potražuje naknadu štete u iznosu od 60.000,00 kn odnosno 7.963,37 €, a podneskom od 11.12.2024. određuje tužbeni zahtjev na iznos od 4.500,00 €, kom djelomičnom povlačenju tužbe se tuženik protivi, te je stoga i za iznos od 3.463,37 € tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
Slijedom gore navedenog tužiteljica je ukupno odbijena sa iznosom od 4.513,37 €.
22. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 154. stavak 4. ZPP-a. Budući da stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud je odredio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
23. Radi navedenog presuđeno je kao u izreci.
U Kutini 16. travnja 2025.
Sudac
Jasmina Pintarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave presude.
Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP- a).
Dna
1.Odvjetnik Zoran Kosanović, Kutina
2.Klinička bolnica ''Merkur'', Zagreb
