Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-425/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ljiljane Banac, kao predsjednice vijeća, sutkinje Biserke Trstenjak-Opačak, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Tatjane Varžić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja EK pok. EK, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice NK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao preuzimatelji postupka iza pok. EK zv. ABC. ABC, koje zastupa punomoćnik Željko Šušak, odvjetnik iz Korčule s uredom u Veloj Luci, protiv 1. tuženice ĆK, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao preuzimateljica postupka iza smrti tuženika pok. EKĆ, 2. tuženika NKĆ, sin E, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika KK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao preuzimatelja postupka iza smrti tuženika pok. EKĆ, koje tuženike zastupa punomoćnik Ivan Fabijanović, odvjetnik iz Dubrovnika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P- 1259/2023 od 5. prosinca 2024., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P- 1259/2023 od 7. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika, ukida presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-1259/2023 od 5. prosinca 2024., ispravljena rješenjem istoga suda poslovni broj P-1259/2023 od 7. siječnja 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji EK pok. EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kbr. 117 i NK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], vlasnici po 1/2 dijela nekretnine katastarske oznake kčbr. [katastarska čestica] upisane po kulturi kao oranica površine 695 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se ovlašćuju tužitelji da temeljem ove presude zatraže i postignu upis uknjižbe prava vlasništva označene nekretnine na svoje ime uz prethodno brisanje tog prava s imena prednika tuženika ad. 1/-3/ i to pok. ĆKĆ za 2/8 dijela, prednika tuženika ad. 1/ i 3/ i to pok. KKĆ za 2/8 dijela upisan i kao AK sin E za 1/8 dijela te s imena tuženika ad. 2/ za 2/8+1/8 dijela.

II. Nalaže se tuženicima na jednake dijelove naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 1.450,76 eura (tisuću četiristo pedeset eura i sedamdeset šest centi) s pripadajućim zateznim kamatama po stopi utvrđenoj čl. 29 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23), sve u roku od 15 dana od dana donošenja odluke."

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnijeli su tuženici zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje u tekstu ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlažu ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 353. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Osnovano tuženici u žalbi ukazuju da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni i proturječni, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] površine 695 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva u tužbi se navodi darovanje i dosjelost.

8. Prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev kao osnovan i utvrđuje da su tužitelji vlasnici predmetne nekretnine svatko u ½ dijela, a iz obrazloženja presude proizlazi da je pravni temelj stjecanja vlasništva dosjelost (izvanredna dosjelost).

9. Iznoseći razloge za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud navodi:

- da iz pribavljenog povijesnog prikaza upisa u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina], utužena kč. br. [katastarska čestica] po kulturi oranica bila je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], a potom u 12. zk. tijelo zk. ul. br. [broj ZK uloška] odakle je prešla u 4. zk. tijelo zk. ul. br. [broj ZK uloška] iz kojeg je otpisana i prešla u zk. ul. br. [broj ZK uloška] zk tijelo 6 u kojem je pod Z-31/66 zabilježeno odbijanje uknjižbe po agrarnoj odluci A-1128/47 od 14. svibnja 1947.,

- da je utužena nekretnina zajedno s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižene vlasnosti AKĆ, kao zemljište od strane obrađivača privedeno kulturi i u redovitoj obradi priznata kao vlasništvo po 1/4 dijela obrađivača i članova njegove obitelji supružnika BK i JK te njihove djece i to 1. tuženika - danas pok. ŽK i 2. tuženika MK,

- da je potom utužena nekretnina upisana u 3. zk. tijelo zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je na temelju presude od 3. travnja 1948. pod G-57/48 uknjižena kao vlasništvo supružnika BK i JK te njihove djece i to 1. tuženika - danas pok. ŽK i 2. tuženika MK za po 1/4 dijela,

- da presuda G-57/1948 predstavlja odluku iz parničnog postupka po tužbi tužitelja BK temeljem koje odluke je utužena nekretnina zajedno s kč. br. [katastarska čestica] izlučena iz konfiscirane imovine OK pok. N i priznata kao vlasništvo BK uz određivanje brisanja upisa prava vlasništva s Općenarodne imovine F.N.R. Jugoslavije i potom provedbu upisa uknjižbe na temelju u prethodnoj stavci citirane Agrarne odluke,

- da je, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli posl. br. O-180/1991 od **.**.1991., JK pok. Ć preminula 1990. godine, a njenim nasljednicima proglašeni su sinovi, ovdje prvotni tuženici po 1/2 dijela koji upis je proveden pod Z-116/93,

- da u zemljišnoj knjizi nije provedeno niti je tijekom postupka pribavljeno ostavinsko rješenje iza smrti BK time da tužitelji navode da je isti preminuo 1986., da upis uknjižbe prava vlasništva u tijeku zaprimanja predmetne tužbe glasi i dalje na ime pok. BK (za 2/8, tj. 1/4 dijela temeljem Agrarne odluke), tuženika danas pok. EKĆ za 2/8 (temeljem Agrarne odluke) + 1/8 dijela (temeljem nasljedstva iza smrti majke) i 2. tuženika BKĆ za 2/8 (temeljem Agrarne odluke) + 1/8 dijela (temeljem nasljedstva iza smrti majke),

- da su, kako to proizlazi iz pribavljene preslike parničnog spisa Općinskog suda u Korčuli pod br. P-332/1975 HK pok. HK kao i naknadno njegova supruga JK te djeca, ovdje tuženici danas pok. JKĆ i VK, **.**.1975. podnijeli tužbu radi predaje u posjed sada sporne nekretnine, a to protiv supružnika ŠK i FK,

- da je u tužbi navedenoj u prethodnoj stavci u dokazne svrhe, na okolnosti vlasništva i posjeda predmetne nekretnine, bilo predloženo i saslušanje svjedoka, danas pok. EK (tužitelja u ovoj pravnoj stvari),

- da je na glavnoj raspravi na ročištu održanom 2. travnja 1976. sud pregledao isprave, odbio ostale dokazne prijedloge i zaključio raspravljanje nakon čega je prihvaćen tužbeni zahtjev presudom od 2. travnja 1976.,

- da je po žalbi tamo tuženika FK koji su se pozivali na činjenicu da utuženu nekretninu koriste po dozvoli CK kao društveno vlasništvo od 1960., identično kao i susjednu zgradu u kojoj su stanovali (zv. Palaca), presudom Okružnog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-354/1976 od 18. studenog 1976. odbijena žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda nakon čega je spis predmeta adaktiran,

- da je utužena nekretnina upisana u posjedovnom listu br.38 k. o. [katastarska općina] po kulturi kao oranica s adresom Za Palac, površine 695m2 na ime HK sina HK (djeda tuženika ad. 1/ i 3/, a oca tuženika ad. 2/), kao posjednika,

- da su tuženici protiv tužitelja ustali tužbom zaprimljenom u ovom sudu pod P- 313/2024 radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva utužene nekretnine,

- da se otac tužitelja najkasnije početkom devedesetih nalazio u isključivom posjedu prijeporne nekretnine, koju je koristio možebitno po dogovoru i uz dopuštenje prednika tuženika pok. HK negdje sedamdesetih kada su i ostali stanari zgrade zvane Palaca koristili za sadnju,

- da je prednik tužitelja pok. EK bio savjestan posjednik jer nije znao niti je mogao znati da predmetna nekretnina nije njegova, budući da je vjerovao da je predmetnu nekretninu stekao od HK s kojim je bio u dobrim odnosima.

10. Prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju trebaju primijeniti odredbe Zakona o vlasništvu i drugima stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 , 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), koji je bio na snazi trenutku stjecanja prava vlasništva, a na što upućuje odredba čl. 388. st. 2. tog Zakona.

11. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjednik pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

12. Za izvanrednu dosjelost u načelu vrijedi ono što i za svaku redovitu dosjelost, ali specifičnost je u tome da se na taj način pravo vlasništva može steći u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete, potrebne za dosjelost (redovnu), ako mu je posjed barem pošten, a traje znatno više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost.

13. Odredbom čl. 18. st. 3. ZV propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

14. Poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili je morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir nikakvo stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa niti putem izvanredne.

15. Tuženici su tijekom postupka, a i sada u žalbi, ukazivali na nepoštenost posjeda prednika tužitelja i tužitelja ukazujući da prednik tužitelja nije bio u posjedu predmetne nekretnine već ŠK, a to dokazuju presudom Okružnog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-354/76 i prijedlogom za izvršenje radi predaje u posjed nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da njihov prednik HK nije raspolagao predmetnom nekretninom i to ugovorom o darovanju u korist prednika tuženika pok. UK pok. Kuzme, te navode, da je takav ugovor i postojao, pok. BK nije mogao raspolagati cijelom nekretninom budući da je isti bio suvlasnik samo u ¼ dijela, kako to proizlazi iz Odluke Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju iz 1947. godine, te zk. izvadak za predmetnu nekretninu iz kojeg proizlazi da su VK i sada pok. EKĆ (otac tuženik ad.1. i ad.3.) upisani kao vlasnici više puta po više osnova.

16. Pravilno je prvostupanjski sud ocjenjujući izvedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a utvrdio da tužitelji nisu dokazali stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine na temelju pravnog posla i to ugovora o darovanju.

17. Međutim, osnovano tuženici u žalbi ukazuju da prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge za svoj zaključak da je prednik tužitelja pok. EK bio u poštenom posjedu od početka devedesetih. Prvostupanjski sud navodi da je prednik tužitelja vjerovao da je prijepornu površinu stekao od HK s kojim je bio u dobrim odnosima, međutim ne navodi na temelju čega je stekao posjed, s obzirom da je utvrđeno da to nije bilo temeljem ugovora o darovanju, a ova činjenica je odlučna činjenica za ocjenu poštenja posjeda. Nadalje, osnovano se u žalbi ukazuje da su razlozi o odlučnim činjenicama proturječni. Naime, prvostupanjski sud prethodno u toč. 16. obrazloženja pobijane presude utvrđuje da HK nije vlasnik cijele nekretnine pa da istom nije niti mogao raspolagati pravnim poslom pa onda nije jasno kako je prednik tužitelja mogao vjerovati da je predmetnu nekretninu stekao u cijelosti od HK, kako je to navedeno u toč. 17. obrazloženja. Osim toga, prvostupanjski sud utvrđuje da je HK umro 1986. pa također nije jasno kako je prednik tužitelja mogao od njega steći isključivi posjed predmetne nekretnine početkom devedesetih.

18. Slijedom navedenog, kako je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, valjalo je primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a, prihvatiti žalbu tuženika, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka tako da će provesti novu glavnu raspravu, ponovno provesti i ocijeniti predložene dokaze i donijeti novu odluku koju će valjano obrazložiti.

Osijek, 16. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Banac