REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P- 42/2022-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Maji Praljak, na prijedlog više sudske savjetnice Teodore Gregurić Šoštarić, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, zastupano po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u OD Grgić & Partneri iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB:00432869176, Capraška 6, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Marulićev trg 2, radi isplate u iznosu od 1.246,45 eura, nakon javne glavne rasprave zaključene 26. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 16. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.246,45 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 14. svibnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.509,89 eura sa zateznim kamatama na taj iznos koje teku od 16. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok je odbijen kao neosnovan tužiteljev zahtjev za naknadu troška postupka u dijelu za iznos od 46,88 eura.

III. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 11. siječnja 2022. navodi da se 8. ožujka 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je kasko osiguraniku tužitelja CG PLUS d.o.o. oštećeno osobno vozilo u njegovom vlasništvu registarske oznake i broja [registarska oznaka] i to na način da se vozilo registarske oznake i broja [registarska oznaka], osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja, kretalo nepropisno unazad kod kućnog broja 3A Ulice Zinke Kunc (Grad Zagreb), pri čemu da je stražnjim desnim dijelom vozila naletjelo na prednju desnu stranu osobnog vozila registarske oznake i broja [registarska oznaka] osiguranog kod tužitelja. Posebno se ističe da IG, vozač vozila osiguranog kod tuženika, nije imao položen vozački ispit za upravljanje predmetnim vozilom te da je pobjegao s mjesta događaja bez ispunjavanja europskog izvješća i bez da je ostavio podatke, pri čemu je za sve navedeno osuđen pred Prekršajnim sudom u Zagrebu, kao i za nepropisno kretanje unazad motornim vozilom i počinjenje materijalne štete. Tužitelj da je 14. svibnja 2019. po osnovi police kasko osiguranja motornih vozila svome osiguraniku na ime imovinskog odštetnog zahtjeva isplatio iznos od 18.782,82 kune. Tuženik da je u mirnom postupku 22. srpnja 2019. isplatio tužitelju nastalu štetu u iznosu od 9.391,41 kunu, odnosno uz umanjenje od 50% tretiranjem predmetne štete kao suodgovornosti. S obzirom da tužitelj odbacuje takvu tvrdnju, u ovom postupku potražuje iznos od 9.394,41 kunu sa zateznim kamatama od 14. svibnja 2019.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od 20. siječnja 2022. učinio nespornim da je njegov osiguranik sudjelovao u prometnoj nezgodi od 8. ožujka 2019. te kako visinu ukupne štete na vozilu osiguranika tužitelja tako i iznos od 9.391,41 kunu koji je isplatio u mirnom postupku. Osporio je isključivu odgovornost svog osiguranika te aktivnu legitimaciju tužitelja. U odnosu na odgovornost, ističe da iz skice mjesta nezgode proizlazi da se u samom trenutku nezgode vozilo osiguranika tuženika kretalo vožnjom unatrag po glavnoj cesti, dok je osiguranik tužitelja izlazio iz parkirnog mjesta vožnjom unaprijed. Glede aktivne legitimacije, tuženik ukazuju da tužitelj nije uz tužbu dostavio ni potpisanu ponudu ni potpisanu policu kasko osiguranja, a ni analitičku karticu kao dokaz da je premija osiguranja plaćena pri sklapanju ugovora sukladno članku 4. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila te članaka 936. i 937. stavaka 3. i 4. ZOO- a. Stoga da je na temelju dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ostalo nepoznato je li ugovaratelj osiguranja ikada potpisao bilo ponudu bilo policu osiguranja, je li platio premiju osiguranja te, ako i jest, kada i u kojem iznosu. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te da se tužitelja obveže na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

3. U ovoj pravnoj stvari glavna rasprava morala je početi iznova sukladno članku 315. stavku 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/19., dalje u tekstu: ZPP) budući da je ročište održano pred sudom u izmijenjenom sastavu. Isto je sud utvrdio rješenjem donesenim na glavnoj raspravi 26. ožujka 2025. te je pročitan zapisnik s ročišta za glavnu raspravu od 16. siječnja 2023. na kojem je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ČG

4. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupka odlučnih činjenica, te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo dokaz čitanjem sljedećih isprava: ispisa police kasko osiguranja broj K06820246927 (list 8 spisa), potvrde plaćanja kasko police K06820246927 (list 9 spisa), potvrde MUP-a, Policijska uprava Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, Klasa: 511-19-44/5-PN-0262/2019 od 16. travnja 2019. (listovi 10-11 i 39-40 spisa), presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br.: Pp P-6278/2019 od 19. rujna 2019. (listovi 12-16 spisa), uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila (listovi 19-34 spisa), prijave i zahtjeva za naknadu štete iz AK. predmet 1982 0320 1012 (listovi 35-37 spisa), elektroničke pošte oštećenika od 17. travnja 2019. (list 38 spisa), zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na ime ČG (list 41 spisa), prometne dozvole vlasnika Claudo Mador Plus d.o.o. (listovi 42-43 spisa), vozačke dozvole ČG (listovi 44-45 spisa), izjave o poreznom statusu (PDV) i načinu likvidacije štete na vozilu (list 46 spisa), izjave o poreznom statusu u svezi s odbitkom pretporeza na osobnom automobilu ili drugom prijevoznom sredstvu koje se koristi za osobni prijevoz (list 47 spisa), računa popravka vozila (listovi 48-51 spisa), izvida štete i dopunskog izvida štete (listovi 52-53 spisa), obračuna djelomične štete (list 54 spisa), sporazuma o izvansudskoj nagodbi (list 61 spisa), potvrde o plaćanju iznos od 18.782,82 kune i internog naloga za jednokratnu isplatu (listovi 62-63 spisa), izvatka iz poslovnih knjiga i salda- konti kartice tužitelja (listovi 64-64 spisa), potpisane i pečatirane ponude za zaključivanje ugovora za kasko osiguranje motornog vozila (list 77 spisa) i police kasko osiguranja motornog vozila broj K06820246927 (list 78 spisa). Osim toga, sud je pročitao zapisnik s ročišta za glavnu raspravu od 16. siječnja 2023. na kojem je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ČG (listovi 98-99 spisa) i spis predmeta Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp P-6278/2019 sastavljen u povodu prekršajnog postupka protiv IG te izvršio uvid u skicu mjesta događaja (list 17 spisa) i fotografije nastale štete na vozilu osiguranika tužitelja (listovi 55-60 spisa).

Nadalje, sud je izveo dokaz vještačenjem po vještaku Peri Todoroviću, dipl. ing. strojarstva koji je svoj nalaz i mišljenje (listovi 110-116 spisa) i usmeno iznio na ročištu za glavnu raspravu održanom 26. ožujka 2025 (list 141 spisa).

Također, iako je u ovosudskom postupku zatraženo od nadležne policijske postaje da dostavi cjelokupni spis predmeta u vezi prometne nezgode od 8. ožujka 2019. (list 91 spisa), isto nije dostavljeno, ali je sadržano u gore navedenom prekršajnom spisu te je stoga sud pročitao navedenu dokumentaciju i to zapisnik o očevidu (broj: 511-19-44/5-PN-0262/2019 od 26. svibnja 2019.), izvješće uređujućeg policijskog službenika (broj: 511-19-44/6-8-0978/2019 od 26. svibnja 2019.) i skicu mjesta događaja, a pregledane su i fotografije pohranjene na CD mediju.

5. S obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.246,45 EUR, odnosno da se radi sporu male vrijednosti u smislu odredbe članka 502. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine‟ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP) , sud je prilikom donošenja odluke o dokazima koji će se provesti, a vodeći računa o načelu ekonomičnosti postupka, odlučivao primjenom odredbe članka 464.a ZPP-a kojom je određeno da u sporovima male vrijednosti sud može, ako ocijeni da bi utvrđivanje činjenica važnih za rješenje spora moglo biti povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, o postojanju tih činjenica zaključiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile te njihove iskaze ako je sud izveo dokaz saslušanjem stranaka.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.246,45 eura (ranije: 9.391,41 kuna) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koji tužitelj, nakon što je svojem osiguraniku po polici kasko osiguranja podmirio troškove popravka vozila, postavlja prema tuženiku kod kojega je bilo osigurano vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi. Dakle, riječ je o zahtjevu s osnove subrogacije u smislu odredbe članka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje: ZOO).

8. U ovoj pravnoj stvari nije sporno postojanje štetnog događaja i visina nastale imovinske štete na vozilu osiguranom kod tužitelja pri čemu je tuženik u mirnom postupku na ime nastale štete isplatio tužitelju iznos od 1.246,45 eura (ranije: 9.391,41 kunu), a navedeni iznos čini 50% iznosa koji je tužitelj isplatio za odštetni zahtjev svog osiguranika.

9. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija tužitelja te isključiva odgovornost vozača osobnog automobila osiguranog kod tuženika za predmetni štetni događaj.

10. Tužitelj je uz tužbu dostavio ispis police kasko osiguranja broj K06820246927 (list 8 spisa) u kojoj, od obveznih sastojaka police osiguranja navedenih u članku 926. stavku 1. ZOO-a, nedostaju potpisi ugovornih stranaka. Osim toga, priložena je i potvrda tužitelja iz koje je razvidno da je za policu autokaska broj K06820246927 20. studenog 2018. uplaćena premija u iznosu od 459,47 eura (ranije: 3.461,90 kuna) za ugovaratelja/ osiguranika Claudo Mador Plus d.o.o.

11. Tuženik zbog nedostataka potpisa ugovornih stranaka osporava polici vjerodostojnost dokazne isprave te smatra da tužitelj nije dokazao kako da je ugovaratelj osiguranja ikada potpisao bilo ponudu bilo policu osiguranja tako ni da je uopće platio premiju osiguranja, a ako ju je i platio, da nije razvidno kada. Također, ističe da je navedeno tužitelj bio dužan sukladno 461. a ZPP-a priložiti već u tužbi te da je prekludiran u predlaganju novih dokaza kojima bi se utvrđivala sporna činjenica.

12. Iako je točno da je uz tužbu dostavljena nepotpisana polica kasko osiguranja te da tužbi ne prileži ni potpisana ponuda osiguranja, sud smatra da je iz svih okolnosti razvidno da je ugovorni odnos postojao u trenutku nastanka štetnog događaja i da je polica osiguranja tada već bila plaćena. Naime, nije životno ni logično da bi tužitelj koji se profesionalno bavi obavljanjem poslova osiguranja poduzimao izvidne radnje i isplatio društvu Claudo Mador Plus d.o.o. iznos štete da ugovor o osiguranju nije bio sklopljen i da polica nije bila plaćena te se tako izlagao riziku da neće moći regresno naplatiti iznos štete umjesto da jednostavnom provjerom utvrdi postoje li uvjeti za isplatu tog iznosa subjektu koji mu se obraća kao njegov osiguranik.

12.1. Nadalje, valja istaknuti da je tuženik po osnovi predmetnog štetnog događaja u mirnom postupku 22. srpnja 2019. isplatio tužitelju iznos od 1.246,45 eura (ranije: 9.391,41 kuna) te u tom trenutku nije osporavao ni valjanost police kasko osiguranja ni da premija osiguranja ne bi bila plaćena pri sklapanju ugovora, stoga je tužitelj opravdano mogao pretpostaviti da je nesporno da je aktivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Međutim, budući da je tuženik osporio aktivnu legitimaciju u odgovoru na tužbu, stav je suda da se dokaz dostavljen uz podnesak tužitelja od 17. veljače 2022., konkretno uredno potpisana i pečatirana ponuda za zaključenje ugovora za kasko osiguranja motornog vozila i od osiguratelja i od ugovaratelja osiguranja (list 77 spisa), treba uzeti u obzir te da navedena isprava dokazuje da je između ugovornih stranaka zaključen ugovor o osiguranju sa sadržajem navedenim na polici.

12.2. U odnosu na navod tuženika da tužitelj nije priložio analitičku karticu kao dokaz da je premija osiguranja bila plaćena pri sklapanju ugovora, ukazuje se na potvrdu izdanu od strane tužitelja iz koje je razvidno da je za policu autokaska broj K06820246927 20. studenog 2018. uplaćena premija u iznosu od 459,47 eura (ranije: 3.461,90 kuna) za ugovaratelja/ osiguranika Claudo Mador Plus d.o.o. (list 9 spisa).

12.3. Stoga je sud na temelju navedenog utvrdio da je automobil vlasnika Claudo Mador Plus d.o.o. registarske oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događaja o kojemu je riječ u ovom postupku bio osiguran policom kasko osiguranja kod tužitelja, da je premija bila plaćena te su bili ispunjeni svi uvjeti za isplatu štete navedenom osiguraniku. Slijedom navedenoga, sud je prigovor nedostatka aktivne legitimacije ocijenio kao neosnovan.

13. Nadalje, da bi sud utvrdio postoji li za nastanak ove prometne nezgode isključiva odgovornost vozača koji je upravljao vozilom osiguranim kod tuženika ili obostrana krivnja oba sudionika prometne nezgode, sud je izveo dokaze vještačenjem po vještaku prometne struke na okolnost dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja, saslušanjem svjedoka ČG te je izvršio uvid u isprave u spisu.

14. Ovdje se valja osvrnuti i na pribavljanje spisa Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br.: Pp P-6278/2019 u prekršajnom predmetu protiv IG, vozača vozila osiguranog kod tuženika, u kojem je donesena pravomoćna presuda kojom je proglašen krivim da je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 3. s svezi s člankom 293. stavka 1., članka 176. stavka 5. i članka 216. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, sukladno odredbi članka 12. stavka 3. ZPP-a sud je u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Ovaj sud nije ulazio u pitanje vezanosti odlukama prekršajnih sudova u parničnom postupku, međutim iz citirane odredbe članka 12. stavka 3. ZPP-a razvidno je da parnični sud ni u kojem slučaju nije vezan izrekom presude donesene u prekršajnom postupku u pogledu nastanka štetnog događaja, a osobito valja voditi računa o tome da je građanskopravna odgovornost znatno šira od kaznene i prekršajne odgovornosti. Stoga je sud je u konkretnom slučaju odgovornost sudionika predmetne prometne nesreće utvrđivao na temelju izvedenih dokaza i ocjenjujući ih u smislu odredbe članka 8. ZPP-a.

15. U nalazu i mišljenju od 7. siječnja 2025. (listovi 110-117 spisa) stalni sudski vještak Pero Todorović, dipl.ing. strojarstva (dalje u tekstu: vještak) na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja od 8. ožujka 2019. naveo je da je mjesto sudara prometna traka na koju se s parkirališnog mjesta u promet uključivalo vozilo osiguranika tužitelja udaljeno od ruba kolnika otprilike 1,5 m. Nadalje, da tehničkim putem nije bilo moguće na siguran način utvrditi je li vozilo osiguranika tužitelja u trenutku sudara bilo zaustavljeno ili je bilo u kretanju, a ako je bilo u kretanju, onda se kretalo brzinom od 9 km/h. U odnosu na brzinu vozila osiguranika tuženika, da se u trenutku sudara kretalo brzinom od 9 km/h ako je vozilo osiguranika tužitelja bilo u kretanju, a brzinom od 14 km/h ako je vozilo osiguranika tužitelja bilo zaustavljeno. No, bez obzira je li vozilo osiguranika tužitelja u trenutku sudara bilo u kretanju ili je bilo zaustavljeno, vještak navodi da je vozač IG (vozilo osiguranika tuženika) imao mogućnost sudar izbjeći pri brzini kojom se njegovo vozilo kretalo te je za takvu svrsishodnu radnju imao ispunjene tehničke preduvjete (vidljivost, preglednost). Stoga, da bi vozač Bosiljevac (vozilo osiguranika tužitelja) sudar izbjegao da je ostao stajati na parkirališnom mjestu u varijanti kada su u trenutku sudara oba vozila bila u kretanju, odnosno da nije mogao izbjeći u varijanti da je u trenutku sudara već zaustavio svoje vozilo.

16. Tuženik je u podnesku od 29. siječnja 2025. naveo da se vještak nije očitovao o uzroku nezgode prema prometno-tehničkim kriterijima. Ističe da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je osiguranik tužitelja pokrenuo vozilo kasnije nego li je vozilo osiguranika tuženika počelo prelaziti preko zamišljene uzdužne razdjelne crte, dakle da se već kretao po kolniku i da je tu radnju započeo prije nego osiguranik tužitelja. Stoga smatra da je prema prometno-tehničkim kriterijima osnovni uzrok nezgode uključivanje osiguranika tužitelja iz parkirnog mjesta u promet na kolniku iako je mogao uočiti osiguranika tuženika koji se već kretao po prometnoj traci na koju se uključuje te da isti nije ni mogao pretpostaviti da osiguranik tužitelja neće stati pri izlasku s parkirnog mjesta prilikom uključivanja u promet i propustiti vozilo koje se kreće kolnikom.

17. Tužitelj je u podnesku od 31. siječnja 2025. naveo da ne prigovara nalazu i mišljenju vještaka te smatra da iz predmetnog nalaza i mišljenja proizlazi da je za nastanak ove prometne nesreće odgovoran isključivo i jedino osiguranik tuženika koji se u promet po kolniku uključivao vožnjom unatrag te da je okretanjem glave ili preko retrovizora mogao uočiti parkirano vozilo osiguranika tužitelja te kočenjem izbjeći štetni događaj.

18. Na ročištu održanom 26. ožujka 2025. vještak se usmeno očitovao na prigovore tuženika te je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja. Ponovio je da nije bio u mogućnosti utvrditi je li vozilo osiguranika tužitelja u trenutku sudara bilo u pokretu ili je bilo zaustavljeno. S obzirom na ove dvije mogućnosti u pogledu načina kretanja vozila osiguranika tužitelja i dalje nije u mogućnosti izravno odgovoriti na pitanje punomoćnika tuženika koje od vozila je u tehničkom smislu prouzročilo predmetni štetni događaj.

19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši da je isti jasan, sveobuhvatan, izrađen stručnom analizom raspoloživih isprava te sačinjen objektivno i u skladu s pravilima struke.

20. Međutim, s obzirom da je vještak u nalazu naveo da tehničkim putem nije mogao utvrditi je li u trenutku sudara vozilo osiguranika tužitelja bilo u kretanju ili je bilo zaustavljeno, sud je ovu činjenicu utvrdio na temelju iskaza svjedoka i isprava u spisu.

21. U prijavi i zahtjevu za naknadu štete iz automobilskog kaska (listovi 36-38 spisa) od 14. ožujka 2019. vozač vozila osiguranog kod tužitelja je kod opisa osiguranog slučaja naveo da je Škoda (vozilo osigurano kod tužitelja, op.a.) bila na parkirnom mjestu, da je izašla 40 cm i stala čekajući da se Renault Scenic (vozilo osigurano kod tuženika, op.a.) uključi u promet, ali da se ovo vozilo kretalo unatrag bez zaustavljanja te je svojim desnim zadnjim krajem udarilo Škodu bočno u prednji desni kraj.

22. U izvješću (broj: 511-19-44/6-8-0978/2019) MUP-a, Policijska uprava Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb od 26. svibnja 2019. (list 5-6 prekršajnog spisa, posl.br.: Pp P-6278/2019) navedeno je da je ČG izjavio da je on 8. ožujka 2019. u 17:30 sati upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i da se taman pomaknuo s parkirališnog mjesta kada je vidio da s druge strane kolnika izlazi vozilo koje je bilo parkirano te da se zaustavio kada je ono krenulo da vidi kuda i u kojem smjeru ovaj ide. Kada je primijetio da mu se ovaj jako približava, da je pokušao krenuti unazad i u isto vrijeme je stisnuo trubu, ali da je bilo prekasno i ovaj ga je udario. Odmah da je izašao iz vozila da vidi je li sve u redu te je prišao do drugog vozila, ali da je vozač tog vozila bez izlaženja van samo odmahnuo rukom i otišao.

23. Svjedok ČG je u svome iskazu danom na glavnoj raspravi 16. siječnja 2023. naveo da je izašao s parkirnog mjesta u Ulici Zinke Kunst možda pola metra i da u tom trenutku nije nikoga bilo, a da je tada drugi auto velikom brzinom svojim zadnjim desnim krajem udario u njegov auto. Taj auto da nije bio na parkirnom mjestu, već je stajao na ulazu u podzemnu garažu. Procjena svjedoka je da je drugo vozilo bilo udaljeno oko 20 metara od mjesta gdje je krenulo u rikverc do njegovog automobila, a navodi da je u trenutku udara stajao sa svojim vozilom. Nakon što je udario u auto svjedoka, vozač drugog automobila se udaljio s mjesta nezgode.

24. Sud je prihvatio isprave navedene isprave i iskaz svjedoka ČG kao istinite i vjerodostojne. Naime, svjedok je iskazivao o činjenicama vezanim uz prometnu nezgodu u kojoj je sudjelovao kao vozač. Ovdje je od važnosti da je svjedok upravljao vozilom za kojega je zaključeno potpuno kasko osiguranje kojim su pokrivene štete prouzročene oštećenjem uslijed prometne nesreće te da niti je tužitelj kao osiguratelj prilikom obrade odštetnog zahtjeva utvrdio da bi postojale okolnosti koje bi dovele do isključenja njegove obveze ili gubitka prava iz osiguranja, a niti je tuženik isto tvrdio tijekom ovog postupka pa onda ni predlagao dokaze. Stoga je stav suda da je svjedok nezainteresiran za ishod ovog postupka i da je objektivno iskazivao o činjenicama koje je neposredno opazio. S obzirom da su prijava i zahtjev za naknadu štete te izjava policijskom službeniku podneseni, odnosno dani s kraćim vremenskim odmakom od dana štetnog događaja, da je iskazivao životno, logično i uvjerljivo, a da je potom u bitnome isto iskazivao i na saslušanju pred sudom, sud je na temelju navedenih dokaza utvrdio da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja zaustavio svoje vozilo u trenutku kada je došlo do sudara.

25. Prema odredbi članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15. i 108/17., dalje u tekstu: ZSPC) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja (stavak 2.). Odredbom članka 50. stavka 1. ZSPC-a propisano je da vozač koji se namjerava kretati vozilom unatrag može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu.

26. Odredbom čl. 1072. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

27. Kao što je navedeno u točci 24. obrazloženja, sud je utvrdio da je vozilo osiguranika tužitelja bilo zaustavljeno u trenutku sudara. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je navedeno vozilo od mjesta gdje je prednjom stranom prethodno bilo pakirano pa do mjesta sudara prešlo put duljine 1,5 metara. Iako je svjedok u svome iskazu naveo da je izašao s parkirnog mjesta možda pola metra, a vještak je u svome nalazu udaljenost od ruba kolnika procijenio na otprilike 1,5 metara, nesporno je da je vozač osiguranika tužitelja započeo s radnjom izlaska iz parkirališta. Međutim, isti je zaustavio vozilo kada je vidio da s druge strane kolnika izlazi vozilo koje je bilo parkirano. Time je postupio u skladu s člankom 43. ZSPC te je odustao od uključivanja u promet da ne bi drugog sudionika u prometu doveo u opasnost. S druge strane, IG je započeo s radnjom vožnje unatrag bez da se uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Naime, i iz iskaza svjedoka i iz nalaza vještaka proizlazi da je vozilo osiguranika tužitelja u tome trenutku već bilo u pogonu (iako ne i u pokretu), te je vozač krenuo izlaziti iz pakirnog mjesta i pri tome je prešao udaljenost od otprilike 1,5 metra, a iz čega nesumnjivo proizlazi njegova namjera za uključivanje u promet. Štoviše, vozač IG je nastavio s vožnjom unatrag bez da je provjeravao prometnu situaciju iza sebe bilo okretanjem glave bilo u retrovizorima, unatoč tome što su za izbjegavanje sudara kočenjem bili ispunjeni tehnički preduvjeti u pogledu vidljivosti i preglednosti kolnika.

Uzrok predmetnog štetnog događaja prema stavu ovoga suda je isključivo vožnja unatrag vozilom osiguranika tuženika koja je poduzimana bez provjeravanja prometne situacije, iako je vozač tog vozila pravovremeno mogao uočiti zaustavljeno vozilo osiguranika tužitelja te izbjeći sudar.

28. Imajući u vidu navedeno, tužitelj po osnovi odredbe čl. 963. ZOO-a osnovano potražuje iznos 1.246,45 eura od s pripadajućim zateznim kamatama. Sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade dospijeva u trenutku nastanka štete, a u konkretnom slučaju to je 14. svibnja 2019. kada je tužitelj svome osiguraniku isplatio iznos od 2.492,91 eura (list 62 spisa). Stopa zateznih kamata određena je u skladu s člankom 29. stavkom 2. ZOO-a za odnose izvan trgovačkih ugovora, sve kao u točki I. izreke presude.

29. Nadalje, sud je sukladno odredbi članka 292. stavak 4. ZPP-a raspravnim rješenjem od 26. ožujka 2025. odbio sve predložene, a neizvedene dokaze i to konkretno dokazne prijedloge tužitelja za izvođenje financijskog vještačenja poslovnih knjiga tužitelja na okolnost sklapanja i naplate kasko police, pribavljanje podataka o osobama djelatnika policije koji su obavili očevid te njihovo saslušanje kao svjedoka na okolnosti nastanka nezgode i utvrđenih tragova i okolnosti nastanka nezgode te poduzimanje očevid (odnosno uviđaja) kao i dokazni prijedlozi koji predloženi na okolnost utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva, a sve iz razloga što su odlučne (pravno- relevantne) činjenice o kojima ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva već bile utvrđene na temelju izvedenih dokaza pa izvođenje tih dokaza nije bilo potrebno, a sud je i vodio računa o načelu ekonomičnosti iz odredbe članka 10. ZPP-a. Sud ujedno nije izveo dokaz saslušanjem IG, a što je predložio tuženik, budući da je uvidom u Jedinstveni registar osoba utvrđeno da je preminuo **.**.2021.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i 2. ZPP-a. Visina naknade troškova za rad odvjetnika utvrđena je na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/2023., dalje u tekstu: Tarifa) i zahtjeva tuženika (list 144 spisa), a visina sudskih pristojbi na temelju Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj: 37/2023., dalje u tekstu: TSP).

31. Sukladno članku 154. stavak 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove postupka te je tužitelju sukladno citiranim zakonskim odredbama dosuđena naknada troškova parničnog postupka prema vrijednosti spora i to za sastav tužbe od 11. siječnja 2022. u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 7/1 Tarife), sastav obrazloženog podneska od 17. veljače 2022. kojim se očitovao na odgovor na tužbu i podnesak od 31. siječnja 2025. kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, svaki u iznosu od po 150,00 EUR (Tbr. 8.1. Tarife) te za pristup na ročište 30. studenog 2022., ročište 16. siječnja 2023. i na ročište 26. ožujka 2025., svaki u iznosu od po 150,00 EUR (Tbr. 9/1 Tarife), što ukupno iznosi 900 EUR. Na naprijed navedene troškove sud je tuženiku priznao i PDV u skladu s odredbom Tbr. 46. Tarife, a što ukupno iznosi 1.125,00 EUR. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 EUR na temelju odredbe članka 4. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/2018. i 51/2023., dalje: ZSP) u vezi s Tar.br.1. TSP te te trošak pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 EUR u skladu s čl. 4. st. 4. ZSP i Tbr. 2.1. TSP (trošak zatražen u troškovniku navedenom u tužbi), jer je tužitelj obveznik plaćanja te pristojbe kao stranka koja je uspjela sa zahtjevom u sporu. Konačno, tužitelju je priznat i trošak predujma za troškove prometnog vještačenja u iznosu od 331,81 EUR, tako da je sud u točki II. izreke tužitelju dosudio trošak postupka u ukupnom iznosu od 1.509,89 EUR.

32. Odluka o zateznim kamatama na troškove parničnog postupka osniva se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a te se kamate obračunavanju počevši od donošenja ove presude do isplate, dok je stopa zateznih kamata utvrđena na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a u visini stope mjerodavne za ostale odnose.

33. S druge strane, tužitelju ne pripada naknada za sastav podneska od 24. veljače 2022. (list 81 spisa) budući da ovaj trošak nije bio potreban za vođenje parnice u smislu članka 155. ZPP-a te je stoga tužitelja valjalo odbiti u tom dijelu troška.

34. Slijedom svega navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude.

35. Budući da je tuženik koji je postavio zahtjev za naknadom troška parničnog postupka u cijelosti izgubio parnicu, to je sud odlučio kao u točki III. izreke presude.

U Zagrebu 16. travnja 2025.

Sutkinja:

Maja Praljak

Nacrt odluke izradila:

Teodora Gregurić Šoštarić, viša sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 (petnaest) dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda. Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po pun. uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu – putem internetske stranice e-Oglasna ploča sudova (8 dana)

- tuženiku po pun.- putem internetske stranice e-Oglasna ploča sudova (8 dana)

- spis u kal. 30 dana