REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] J 5
Poslovni broj: Us I-873/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja 1. JT (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. JTĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (OIB: 53969486500), Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi promjene skrbnika, 16. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-552-02/23-04/06, URBROJ: 524-11-01/1-24- 2 od 16. svibnja 2024., te radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić, KLASA: UP/I-552-02/22-05/26-S/2017, URBROJ: 139-026- 04-02-23-24 od 9. ožujka 2023. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Gospić, KLASA: UP/I-552-02/22-05/26-S/2017, URBROJ: 139-026- 04-02-23-24 od 9. ožujka 2023., u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti u predmetu promjene skrbnika, utvrđeno je da je prestalo skrbništvo nad štićenikom JT (ovdje: prvotužiteljem), osobom djelomično lišene poslovne sposobnosti (na način da ne može samostalno raspolagati imovinom većeg opsega, što je pobliže opisano u izreci rješenja), njegova supruga JTĐ (ovdje: drugotužiteljica) razriješena je dužnosti skrbnika, za skrbnike su imenovani stručni radnici prvostupanjskog tijela IT, MT i ČT, uz ostale prateće odluke.
2. Tuženik je rješenjem, KLASA: UP/II-552-02/23-04/06, URBROJ: 524-11- 01/1-24-2 od 16. svibnja 2024., odbio žalbe prvotužitelja JT i drugotužiteljice JTĐ izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja. Tuženik obrazlaže, u bitnome, sljedeće. Rješenjima Općinskog suda u Gospiću od 25. svibnja 2016. i 26. siječnja 2017. prvotužitelj je djelomično lišen poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno raspolagati imovinom većeg opsega. Rješenjem prvostupanjskog tijela od 27. srpnja 2017. prvotužitelj je stavljen pod skrbništvo, a za skrbnike su postavljeni zaposlenici tog tijela. Rješenjem prvostupanjskog tijela od 29. studenoga 2021. razriješeni su dotadašnji skrbnici, te je skrbnicom imenovana drugotužiteljica. Rješenjem Općinskog suda u Gospiću od 22. kolovoza 2022. prvotužitelj je djelomično lišen poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno raspolagati imovinom većeg opsega (uz djelomice izmijenjen opseg ograničenja). U postupku je drugotužiteljica upoznata s tim rješenjem, te je izjavila da želi biti skrbnica prvotužitelju. Drugotužiteljica je tužila prvotužitelja radi uzdržavanja, ali je ta tužba odbijena, jer se ona u međuvremenu zaposlila. Usprotivila se da prvostupanjsko tijelo nasamo razgovara s prvotužiteljem. Nije se odazvala na pozive za njezinu psihološku obradu, već je zatražila dostavu poziva gdje se određuje u kojem svojstvu i s kojom svrhom ona pristupa testiranju. Prvotužitelj je upoznat sa sudskom odlukom i želi da mu drugotužiteljica ostane skrbnica, koja je bila prisutna tijekom razgovora, a prvotužitelj je naveo da ne želi nasamo razgovarati sa zaposlenicima prvostupanjskog tijela. Prvostupanjsko je tijelo pravilno odlučilo da je prvotužitelju potrebno imenovati novog skrbnika, slijedom donošenja nove sudske odluke. Drugotužiteljica do 2021. nije željela biti njegovom skrbnicom, a svojim je ponašanjem onemogućila da prvostupanjsko tijelo utvrdi stvarnu volju prvotužitelja kao štićenika. Uz to, drugotužiteljica je ranije tužila svojeg supruga za uzdržavanje, a osuđena je i za prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
3. Tužitelji u tužbi i poslije u sporu osporavaju zakonitost tuženikove odluke i tvrde, u bitnome, sljedeće. Imenovanje skrbnika na ovaj način samo je mrtvo slovo na papiru. Tužitelji imaju saznanja da ČT nije zaposlenica prvostupanjskog tijela. Prvotužitelj je 14. ožujka 2023. kod javnog bilježnika dao anticipiranu naredbu, kojom izjavljuje, između ostalog, da se njegovim skrbnikom koji će ga zastupati u postupku lišenja poslovne sposobnosti a i nakon toga ga zastupati i brinuti o njegovim pravima i interesima imenuje drugotužiteljica. Netočno je da je drugotužiteljica onemogućila prvostupanjsko tijelo da utvrdi pravu volju prvotužitelja kao štićenika. Iznose i primjedbe na način komuniciranja prvostupanjskog tijela. Javnopravna tijela ne obrazlažu koje je radnje drugotužiteljica kao skrbnica provela mimo zakona ili protiv volje štićenika i protivno njegovoj dobrobiti. Tuženik, primjerice, od srpnja 2024. uskraćuje isplatu inkluzivnog dodatka prvotužitelju. Tužitelji predlažu da Sud poništi drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, te da sam riješi stvar imenovanjem drugotužiteljice za skrbnicu prvotužitelja, a njihova sina ŠT za zamjenika skrbnika.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja, dodaje da je anticipiranom naredbom omogućeno pojedincima da u strogo propisanoj formi odlučuju o različitim životnim situacijama za slučaj buduće nesposobnosti samostalnog donošenja takvih odluka, dok je prvotužitelj već djelomično lišen poslovne sposobnosti. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.
5. Raspravnim rješenjem od 22. siječnja 2025. odbijen je prijedlog ŠT (sina prvotužitelja i drugotužiteljice) da mu se u ovome sporu prizna svojstvo umješača, zbog razloga iznesenih u tom rješenju.
6. Sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Na prijedlog tužiteljâ, Sud je pribavio dokumentaciju o zaposlenju OT i MT u vrijeme donošenja prvostupanjskog tijela, kao i skrbnička izvješća tuženika od 15. ožujka 2023., 11. kolovoza 2023., 13. veljače 2024 i 17. prosinca 2024. godine. Raspravnim rješenjem odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju, kao i razloga koji proizlaze iz nastavka ovog obrazloženja.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Osporavana odluka tuženika temelji se, ponajprije, na članku 248. stavku 1. točki 4. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19 i 47/20). Prema toj odredbi, skrbnik ne može biti osoba od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika.
9. U obrazloženjima osporavanih rješenja citirane su mjerodavne odredbe Obiteljskog zakona. Te su odredbe tužiteljima, stoga, poznate.
10. Sud, u prvom redu, naglašava da da se smisao i svrha instituta skrbništva ostvaruju zaštitom prava i interesa štićenika, a ne zaštitom položaja (možebitnog) skrbnika, pri čemu status skrbnika nije subjektivno pravo dosadašnjeg skrbnika ili osobe koja to želi postati. Ako u pojedinom slučaju postoji dvojba o tome je li konkretno skrbništvo sukladno interesima štićenika, treba izbjeći rizik odlučivanja protivno smislu i svrsi ovog instituta. Netom iznesena polazišta utječu i na sudsku kontrolu pravilnosti utvrđivanja odlučnih činjenica u ovovrsnim predmetima.
11. Također, za rješavanje ovog upravnog spora mjerodavno je stanje stvari postojeće u vrijeme donošenja osporavanih rješenja. Stoga se ovome sporu ne razmatraju primjedbe tužiteljâ na kasnije (ne)postupanja javnopravnih tijela.
12. Nedvojbeno je da u okolnostima poput predmetnih objektivna i pravilna odluka javnopravnog tijela socijalnog rada ne može biti donesena bez da stručni zaposlenici obave razgovor sa štićenikom bez prisutnosti drugih osoba, a naročito bez prisutnosti osoba koje su dotad bile skrbnici štićeniku odnosno osoba koje žele postati njegovi skrbnici. Prema zapisniku prvostupanjskog tijela od 21. prosinca 2022., koji ima svojstvo javne isprave (članak 76. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku, „Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21, vezano uz članak 60. stavak 2. toga Zakona), drugotužiteljica se izjasnila da ne želi da službene osobe prvostupanjskog tijela nasamo razgovaraju s prvotužiteljem. Sud ocjenjuje da takav stav drugotužiteljice, kojim se u osnovi ometa objektivno utvrđivanje stvarne volje prvotužitelja, dokle god drugotužiteljica ustraje pri njemu, u okolnostima konkretnog slučaja opravdava zaključak javnopravnih tijela da u odnosu na drugotužiteljicu zasad postoji zapreka za imenovanje skrbnicom iz članka 248. stavka 1. točke 4. Obiteljskog zakona. Imajući na umu izneseno u točki 10. ovog obrazloženja, od (potencijalnih) skrbnika se očekuje odgovarajući stupanj suradnje s nadležnim tijelima socijalnog rada. Stoga u ovome sporu nije potrebno dodatno razmotriti i ostale sporne okolnosti koje mogu utjecati na utvrđivanje prikladnosti i svrhovitosti imenovanja drugotužiteljice skrbnicom prvotužitelja, među kojima prvenstveno prekršajna kažnjavanost zbog nasilja u obitelji ne ide u prilog traženju tužitelja.
13. Što se tiče pitanja zaposlenosti MT i ČT u prvostupanjskom tijelu u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja (9. ožujka 2023.), iz pribavljenih potvrda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Središnje službe od 4. veljače 2025. proizlazi da je MT u radnom odnosu u tom tijelu bila, između ostalog, od 1. lipnja 2012. do 17. rujna 2024., a ČT od 29. siječnja 2018. do 8. lipnja 2023. godine.
14. Uzevši u obzir navedeno, osporavana odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Sukladno prethodnom trebalo je, na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS), tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
15. Ishod ovoga spora nije zapreka za kasnije drukčije odlučivanje nadležnih tijela o imenovanju skrbnika prvotužitelju, u novim, zasebnim upravnim postupcima. Ovom presudom nije prejudiciran ishod takvih možebitnih postupaka.
16. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelji nisu pozvani na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer su oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 16., u vezi sa člankom 22. stavkom 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18 i 51/23).
U Rijeci 16. travnja 2025.
S u d a c
dr. sc. Alen Rajko
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dostaviti:
- JT, [adresa]
- ITĐ, [adresa]
- Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78
