Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-190/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Stečajna masa iza KONIKOM društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge u stečaju iz Vinkovaca, Glagoljaška 52, OIB: 26397854170, kojeg zastupa punomoćnik Vedran Pajić, odvjetnik iz Osijeka, protiv ovršenika ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-7503/2020-48 od 4. ožujka 2024., 16. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba ovršenika odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovrv-7503/2020-48 od 4. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe podnesen 3. kolovoza 2023. i 9. kolovoza 2023.
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnio je ovršenik koji u žalbi ne navodi određeno žalbene razloga zbog kojih ulaže žalbu, a propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, – dalje: OZ), kao ni prijedlog odluke ovog drugostupanjskog suda povodom podnesene žalbe.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji je prethodio i navode žalbe, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.
6. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojeg je donio javni bilježnik Vladimir Marčinko iz Zagreba pod poslovnim brojem Ovrv-937/2013 od 8. kolovoza 2013. određena je ovrha općenito na imovini ovršenika, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 1.000,00 kuna, na temelju vjerodostojne isprave - kartice kredita. Na temelju tog rješenja, kao ovršne isprave, ovrhovoditelj je podnio prijedlog prvostupanjskom sudu radi određivanja ovrhe na pokretninama ovršenika, a koje rješenje je prvostupanjski sud donio pod poslovnim brojem Ovrv-7503/2020-2 od 11. veljače 2021.
7. Ovršenik je podnio prijedlog za odgodu ovrhe 3. kolovoza 2023. i 9. kolovoza 2023. u kojima predlaže odgodu ovrhe do okončanja parnice koja se vodi pod brojem P-5429/23 radi utvrđenja ništetnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika poslovni broj Ovrv-937/2013.
8. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedloge ovršenika za odgodu ovrhe uz obrazloženje da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a nije učinio vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, koji uvjet mora biti kumulativno ispunjen uz pretpostavke propisane čl. 65. st. 1. toč. 1.- 10. OZ-a.
7. Utvrđenje suda prvog stupnja kao pravilno prihvaća i ovaj sud i isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima ovršenika.
8. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je za prihvaćanje prijedloga potrebno kumulativno ispunjenje pretpostavki iz čl. 65. st. 1. OZ-a , a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu li teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz jedan od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. toč. 1. – 10. OZ-a. Ovršenik je uz prijedlog za ovrhu priložio dokaz da je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti javnobilježničkog rješenja, kao ovršne isprave, na temelju kojeg je određena predmetna ovrha, međutim, u prijedlogu za odgodu ovršenik ne navodi niti obrazlaže okolnosti koje bi ukazivale na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe nastala za njega šteta koju on ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja.
9. Vezano za žalbene navode da je prvostupanjski sud dužan po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ovršne isprave, ukazuje se da prema zaključku donesenim na sastanku Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova 11. ožujka 2022. u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježničkih akata ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
10. Iz sadržaja spisa se ne može zaključiti da potraživanje iz vjerodostojne isprave (kartice kredita) proizlazi iz potrošačkog ugovora i kojeg, a na to ne ukazuje niti ovršenik u prijedlogu za odgodu, niti u žalbi.
12. Dakle, tek u okolnostima utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, a potrošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed naglašeno, po službenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba potrošačkog ugovora.
13. Slijedom navedenog valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.
Osijek, 16. travnja 2025.
Sutkinja
Biserka Trstenjak-Opačak
