Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-684/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi, kao predsjednika vijeća, Verice Perić Aračić, kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, Zagreb, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, OIB 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, kojega zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: Pn-57/2023-7 od 24. listopada 2023., u sjednici održanoj 16. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: Pn-57/2023-7 od 24. listopada 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, Zagreb, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, OIB 84397956623 koji glasi: "Tuženi- ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, dužan je tužitelju na račun broj: HR1001005-1863000160, poziv na broj: HR26,5908-19-19-03512415423 platiti iznos od 5.969,05 eur/ 44.973,79 kn1 sa zakonskom zateznom kamatom od 8. svibnja 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena te mu naknaditi sve troškove, a sve to u roku od 15 dana."
kao neosnovan.
II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, Zagreb, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, OIB 84397956623 da tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d. Listopadska 2, Zagreb, OIB 94472454976 nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 497,50 eur/3.748,41 kn2 zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućoj od 24. listopada 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana".
2. Protiv navedene presude tužitelj je izjavio žalbu i to zbog žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. točka 1., i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži i ukine pobijana odluka i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno preinači na način da se prihvati zahtjev tužitelja.
3. Na žalbu je odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 5.969,05 EUR / 44.973,79 kn sa zateznim kamatama, koji predstavlja obiteljsku mirovinu koju je tužitelj isplatio MK, udovcu osiguranice tužitelja koja je smrtno stradala u prometnoj nesreći, a za razdoblje od 1. svibnja 2020., do 30. travnja 2023.
6. U postupku je utvrđeno da je osiguranica tužitelja CK smrtno stradala u prometnoj nesreći 23. rujna 2011., da je za tu prometnu nesreću proglašen krivim vozač vozila NK pravomoćnom presudom K-231/12 od 21. listopada 2016., a koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika. Rješenjem tužitelja od 13. siječnja 2020., priznato je udovcu MK pravo na obiteljsku mirovinu, a kao uzrok smrti osiguranice RK navedena je ozljeda na radu zadobivena u prometnoj nesreći
7. Prvostupanjski je sud pravilno zaključio da se na sporni odnos treba primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 –dalje: ZOOP) i to članak 27. stavak 3. tog Zakona, pa je obzirom da tužitelj nije dokazao visinu nastale štete, zahtjev odbio temeljem članka 221 a. ZPP primjenom pravila o teretu dokazivanja.
8. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP.
9. I prema pravnom shvaćanju ovog suda za odluku u sporu kojeg pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravateljeva štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dakle u vrijeme kada su izvršene isplate mirovine. Pri tome svakako treba uzeti u obzir da se tuženo društvo bavi poslovima osiguranja u koje spadaju i poslovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti sukladno odredbama ZOOP, a u konkretnom slučaju upravo se radi o obveznom osiguranju u prometu.
10. Tuženik kao osiguravatelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač štetnik. Obveza tuženika proizlazi iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i isti može odgovarati samo u okviru odredbi Zakona koji regulira obveze iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, dakle po odredbama ZOOP. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari (motornog vozila) imaju obvezu (dakako kada su za to ispunjenje propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (konkretno vozača kao štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Prema odredbi članka 8. stavak 1. ZOOP, a u pogledu učinka ugovora o obveznom osiguranju, društvo za osiguranje je dužno sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija za osiguranje.
11. Tuženik kao društvo za osiguranje dakle ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju prema odredbama ZOOP, a kojim odredbama je uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguravatelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića temeljem čega se sukladno načelu razmjernosti obračunava i naplaćuje premija osiguranja.
12. U ovoj pravnoj stvari je trebalo odlučiti kako je to pravilno naveo i prvostupanjski sud primjenom odredaba ZOOP, jer je člankom 27. stavak 1. ZOOP propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja naknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovora o osiguranju, pa proizlazi da bi u konkretnom slučaju tuženik bio u obvezi naknaditi tužitelju stvarnu štetu u omjeru odgovornosti svog osiguranika, ali pod daljnjim ispunjenjem uvjeta iz članka 27. stavak 3. ZOOP, a to je da postoji razlika između iznosa mirovine utvrđene rješenjem tužitelja za MK i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
12.1. Tužitelj nije dokazao odlučnu činjenicu odnosno visinu štete koja bi bila obračunata primjenom članka 27. stavak 3. ZOOP koji propisuje drugačiji način obračuna štete od načina obračuna koji je propisan Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 68/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 – dalje tekst ZOMO), a teret dokaza je bio na tužitelju, pa je pravilno prvostupanjski sud odbio zahtjev kao neosnovan.
13. Žalitelj i u žalbi ponavlja tvrdnje iznesene tijekom cijelog postupka da su za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine tužiteljevu osiguraniku mjerodavne odredbe ZOMO, koji je vrijedio u trenutku nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine, ali neosnovano, jer je i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske između ostalih odluka i u odluci Rev-68/2019-2 od 1. ožujka 2022. navedeno da su mjerodavne odredbe ZOOP, a ne ZOMO.
14. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.
U Dubrovniku, 16. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đorđo Benussi
