REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Pp-10198/2022-19

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OS i HS zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko – dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/22-5/16366, Urbroj: 511-12-26-22-1 od 26. lipnja 2022. godine, nakon glavne i javne rasprave održane 14. travnja 2025. godine, u izočnosti prvookrivljenika, drugookrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 16. travnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:

OS, OIB: [osobni identifikacijski broj],  sin O, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin  Republike  Hrvatske,  prekršajno kažnjavan

drugookrivljenik: ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. O i pok. H rođ. Đ, rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena dva razreda osnovne škole, bez zanimanja, lošeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

k r i v i  s u

što je dana 26. lipnja 2022. godine, u 09:00 sati, u [adresa], prvookrivljenik pristupio na terasu ispred ulaznih vrata kuće drugookrivljenika i od njega zatražio ključeve kuće u susjedstvu koju je njegova majka JS održavala, koje mu prvookrivljenik nije htio dati i rukom ga ošamario po licu, nakon čega ga je prvookrivljenik udario zatvorenim dlanom u predjelu glave oštetivši mu time naočale za vid,

dakle, na javnom mjestu se tukli,

čime su počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

I. Na temelju navedenog propisa prvoookrivljeniku OS se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 100,00 (sto) EURA

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

II. Na temelju navedenog propisa drugookrivljeniku HS se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 80,00 (osamdeset) EURA

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Hvar, podnijela je dana pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanih okrivljenika, obzirom da je prvookrivljenik dao svoju obranu pred ovim sudom a drugookrivljenik je dostavio pisanu obranu, stoga je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana a naknadno nije bilo drugih dokaza u čijem izvođenju bi okrivljenici mogli eventualno sudjelovati; zbog čega nije bilo potrebe za njihovim neposrednim ispitivanjem na ročištu pred sudom.

2.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Ispitan na glavnoj raspravi drugookrivljenik ĐS negirao je počinjenje predmetnog prekršaja. U bitnom je naveo da je u vrijeme kada se dogodio sporni događaj čuvao ključ od susjedne kuće, točnije od dijela kuće u vlasništvu daljnjeg rođaka J. Sjeća se da ga je u više navrata zvala JS koja je inzistirala na tome da joj da ključ kako bi očistila i održavala spomenutu kuću, ali on joj je pokušavao objasniti da je to ključ od drugog dijela kuće koji je odvojen od onoga koji ona održava i pripada drugom vlasniku. Rekao je da ću joj dati ključ ako se s tim složi F i neka nazove njega. Kritične prigode se nalazio ispred svoje obiteljske kuće na terasi, kada mu je pristupio Vesnin sin OS koji mu se stao agresivno obraćati i zahtijevati od njega da mu preda ključ. On je i njemu rekao da mu ne može dati ključ bez Stjepanovog pristanka, budući da je odgovoran za njega, kada ga je on u jednom trenutku odgurnuo prema vratima od kuće. Kada mu je ponovno odbio dati ključ, OS ga je udario šakom u lice, uslijed čega su mu se razbile naočale i nastala su mu porezotine i modrica na lijevoj strani lica. Nakon što ga je na opisani način udario, OS je napustio mjesto događaja, a nedugo zatim došla je njegova majka JS koja je stala vikati i optuživati da joj je udario sina i da je on kriv, što apsolutno ne odgovara istini. Naime, ja ni u jednom trenutku nije udarao ni odgurivao OS, osim toga on je puno mlađi od njega i fizički snažniji.

4. Prvookrivljenik OS je u pisanoj obrani u bitnome naveo da nije počinio predmetni prekršaj. Kritične prigode on je pio kavu na terasi i spremao se za posao. Drugookrivljenik je tada prolazio kraj njihove kuće i njegova majka JS ga je pitala ključeve susjedne kuće koju je trebala očistiti i pospremiti. On joj je tada rekao da dođe sama kod njega po ključeve, kao što je od nje tražio više puta do tada. On se potom ustao i otišao do njegove kuće, zatražio od njega te ključeve što je isti odbio, on ga je potom dva do tri puta tražio ključeve. Tada ga je prvookrivljenik odgurnuo i udario rukom po licu i vikao marš odavde. Nakon toga on je njemu uzvratio istim šamarom po licu, otišao potom kući i onda produžio na posao.

5. Nadalje je tijekom postupka u svojstvu svjedoka ispitani su FS i JS te su u dokazne svrhe pročitani službena zabilješka o dojavi PUSD, PP Hvar od 26. lipnja 2022. godine, medicinska dokumentacija drugookrivljenika od 26. lipnja 2022. godine, zapisnik o ispitivanju svjedokinje JS sastavljen pred ovim sudom dana 02. srpnja 2024. godine, pisana obrana prvookrivljenika od 13. ožujka 2024. godine, kao i izvod iz prekršajne evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike iz kojih proizlazi da je prvookrivljenik prekršajno nekažnjavan, dok je drugookrivljenik prekršajno kažnjavan za prometni prekršaj.

5.1. Pored toga, sud je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa kao nezakonito izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju PUSD, PP Hvar od 26. lipnja 2022. godine , jer je riječ o ispravi na kojoj se ne može temeljiti sudska odluka budući da sadrži obavijesna kazivanja presumptivnih svjedoka bez zakonskih upozorenja.

5.2. Svjedokinja FS u svom iskazu u bitnome je navela da nema neposrednih saznanja o spornom događaju. Njen brat, drugookrivljeni je osoba sa određenim poteškoćama u razvoju i potrebna mu je pomoć u svakodnevnom funkcioniranju, prije svega u pogledu financija i kućanskih poslova, iako on živi sam. Što se tiče samog događaja, sjeća se da ju je zvao susjed TS koji je rekao da je OS napao njenog brata HS, na što sam se ona zaputila do njegove kuće u [adresa]. Tamo je zatekla TS i HS kako sjedi ispred kuće raskrvavljenog nosa i lijeve strane lica i vidjela sam da su mu razbijene naočale. Kada ga je upitala što se dogodilo, ispričao mi je isto što je rekao i svojoj obrani pred sudom. Smatra da njen brat nije za ništa kriv, misli da je postupio ispravno kada nije dao ključ bez pristanka vlasnika, a s druge strane OS je tu situaciju mogao mirnije i razumnije riješiti.

5.3. Svjedokinja JS u iskazu je u bitnome navela da živi u [adresa] sa suprugom i sinom OS u obiteljskoj kući, u susjedstvu je drugookrivljeni ĐS sa kojim svi izbjegavaju kontakt jer se radi o vrlo čudnoj osobi. Sjeća se da ju je sredinom lipnja 2022. godine, jedna prijateljica zamolila da joj očistim kuću za turiste, koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini, te joj ujedno rekla da će joj ĐS dati ključ od te kuće. Nekoliko dana nakon toga istoga je molila da joj preda taj ključ kako bi mogla izvršiti taj dogovoreni posao, međutim isti je to uporno odbijao i tražio od njega da dođe kod njega doma, a što je ona odbijala. Dana 26. lipnja 2022. oko 09:00 sati nalazila se na terasi svoje kuće u [adresa], ugledala je HS u blizini kuće njene prijateljice i opet ga zamolila da joj da ključ, što je isti opet odbio i tražio da opet dođe kod njega. Njen sin OS se tada nalazio kod nje na terasi, spremao se sjesti u auto i otići na posao, no kada je čuo riječi HS to ga je uzrujalo i krenuo je prema njemu. ĐS je tada otrčao u dvorište svoje kuće te ga je na ulaznoj kapiji dvorišta dočekao njen sin, rekao mu da njoj preda taj ključ, nakon čega ga je ĐS udario dlanom ruke po licu, a njen sin ga je rukom odgurnuo od sebe, na što je ĐS udario u zid svoje kuće i tu se vjerojatno ozlijedio. Ona je na HS vidjela malo crvenila na lijevoj strani lica i naočale su mu pale na pod, ne zna jesu li bile oštećene. Nakon toga je ušla u kuću, njen sin je otišao na posao, te možda desetak minuta nakon toga su došli policijski službenici i uzeli njihove izjave.

6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23) propisano je da prekršaj čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir; za koji prekršaj je propisana novčana kazna u visini od 300,00 (tristo) do 2.000,00 (dvije tisuće) eura ili kazna zatvora do 30 dana.

7. Analizirajući sadržaj obrane okrivljenika, za zaključiti je kako isti u biti ne spore postojanje međusobnog verbalnog i fizičkog sukoba inkriminirane prigode, ali nastoje ublažiti svoje postupanje, prebacujući odgovornost za incident jedan na drugog. Međutim, sve okolnosti koje okrivljenici ističu u svojim obranama ne utječu na činjenicu da su postupanjem koje su, u krajnjoj liniji, sami opisali, ostvarili obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret. Naime prvookrivljenik OS u svojoj obrani ne spori da je kritične prigode došlo prvo do verbalnog i fizičkog sukoba sa drugookrivljenikom tijekom kojega ga je on udario ga dlanom ruke po licu, te ujedno drugookrivljeni ĐS ne spori da je kritične prigode odbio prvookrivljeniku predati sporne ključeve (što je i povod cijelog događaja). Budući da prvookrivljenik sadržajno ne spori počinjenje predmetnog prekršaja niti ne umanjuje svoj doprinos počinjenju istoga, može se pokloniti vjera njegovim navodima da bi ga drugookrivljenik prethodno odgurnuo i udario dlanom ruke po licu, a kako je to navedeno u činjeničnom opisu prekršaja. Navodi prvookrivljenika su potkrijepljeni svjedočkim iskazom JS koja je u bitnome opisala kako se inkriminirani događaj odvio na način opisan u izreci presude, te se isti iskaz može smatrati istinitim i vjerodostojnim jer je detaljno sa odmakom vremena opisala isti i ničim nije umanjila doprinos istome svog sina – prvookrivljenika OS. Ujedno se napominje da svjedokinja FS nema neposrednih saznanja o počinjenju predmetnog prekršaja a ujedno ista nije nepristrani svjedok zbog svog očitog bliskog odnosa sa bratom - drugookrivljenim HS. Slijedom prethodno navedenog, jedino preostaje za zaključiti kako su okrivljenici počinili predmetni prekršaj na način na koji je to navedeno u optužnom aktu.

9. Napominje se da je sud iz činjeničnog opisa izbacio dio koji se odnosi na navodnu tjelesnu ozljedu HS, budući da da njihova narav nije utvrđena vještačenjem niti se okrivljeniku stavlja na teret nanošenje tjelesne ozljede, jer bi se onda radilo o počinjenju kaznenog djela tjelesne ozljede iz čl. 117. Kaznenog zakona ili teške tjelesne ozljede u pokušaju iz čl. 118. st. 1. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona. Ujedno je sud sukladno uvidu u navedene dokaze a posebno iz sadržaja obrane okrivljenika, izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno. Pritom treba istaknuti kako je sud, osim pravopisne, izvršio korekciju činjeničnog opisa optužnog akta na način da je iz istog ispustio formulaciju „narušavali javni red” budući da je riječ o zakonskom opisu prekršaja, a ne o konkretizaciji događaja u stvarnosti kojim se ostvaruju obilježja djela.

10. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenicama OS i HS primijenjena je odredba članka 3. st. 1. Prekršajnog zakona u kojoj je navedeno da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Stavkom 2. istog članka je određeno ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja odluke o prekršaju, izmjeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Konkretno izmjenom Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iz NN 114/22 propisano je da se počinitelju prekršaja iz čl. 13. Zakona može izreći novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana (izmjena stupila na snagu 01. siječnja 2023. godine), a kasnijom izmjenom predmetnog Zakona od 12. svibnja 2023. godine (NN 47/23) propisana je stroža kazna za počinitelja prekršaja u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora od 30 dana. Dakle za počinitelja je blaži zakonski propis iz NN 114/22 te je stoga isti primijenjen u konkretnom slučaju pri izricanju sankcije okrivljenicama.

10.1. Nadalje prilikom izricanja sankcije okrivljenicama vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobe okrivljenika pa je tako Sud kao olakotnu okolnost tretirao prekršajnu nekažnjavanost drugookrivljenika dok je otegotnim cijenio prekršajnu kažnjavanost prvookrivljenika. Polazeći od navedenih okolnosti, sud je okrivljenicima izrekao novčane kazne navedene u izreci presude; smatrajući kako će se na taj način ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

11. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčana kazna u cjelini uplaćene.

12. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, obvezani su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Hvar, 16. travnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić, v.r.

Lara Menđušić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni viši sud.

Presuda se dostavlja:

- prvookrivljeniku

- drugookrivljeniku

- ovlaštenom tužitelju

- u spis