REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1555/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Silvi Rusendić Topić, odvjetnici iz Makarske, protiv I. tuženika VF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II. tuženika IF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i III. tuženika DF, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drugo i treće tuženici zastupani po punomoćniku MF, odvjetniku iz [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu II. i III. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž- 524/2024-3 od 14. studenoga 2024., ispravljene rješenjem istoga suda broj Gž- 524/2024-5 od 16. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-229/2020-33 od 8. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog II. i III. tuženika za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. II. i III. tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-524/2024-3 od 14. studenoga 2024., ispravljene rješenjem istoga suda broj Gž-524/2024-5 od 16. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-229/2020-33 od 8. veljače 2024.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravno pitanje koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi koje glasi:

"Ukoliko je na jednoj katastarskoj čestici zemlje izgrađena obiteljska stambena zgrada za koju postoji pravomoćno rješenje o izvedenom stanju donijeto od nadležnog upravnog tijela, da li ostatak te iste katastarske čestice zemlje predstavlja neizgrađeno ili izgrađeno građevinsko zemljište, te da li se parcelacija jednog dijela te iste katastarske čestice zemlje na kojoj je izgrađena ozakonjena obiteljska stambene zgrada može vršiti temeljem sudske presude sukladno odredbi članka 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju ili sukladno odredbi članka 160. istog Zakona samo u skladu s lokacijskom dozvolom (točka 1.), rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (točka 2.), građevinskom dozvolom odnosno drugim aktom temeljem kojeg je izgrađena građevina (točka 3.), urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 (točka 4.), prostornim planom uređenja grada odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalna samouprave na temelju članka 171. stavaka 1. tog Zakona (točka 5.), odnosno granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim Zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama (točka 6.).".

Kao razloge važnosti pitanja navodi odluku Županijskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem 38 Gž-196/2019-3 od 24.veljče 2019. te dopis Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Klasa: 350-01/22-02/80, Urbroj: 531-03-01-01/11-22-2 od 09. svibnja 2022.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Polazeći od odredbe članka 385.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, pitanjem tuženici osporavaju zaključak sudova koji je utemeljen na nalazu i mišljenju vještaka čime zapravo isti preispituju i daju svoje viđenje konkretne činjenične i pravne situacije. Praksa na koju se pozivaju ne nudi drugačije pravno shvaćanje i donesena je u postupku u kojem se raspravljalo o razvrgnuću, što ne odgovara činjeničnoj i pravnoj situaciji u ovom predmetu. Dopis nadležnog Ministarstva nije razlog važnosti naveden u ZPP-u. Stoga takvo pitanje nije važno za odluku u sporu, pa niti priložena praksa nije od utjecaja, a pa je na temelju odredbe čl. 389.b stavka 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 16. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek