REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4819/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Rigler, odvjetnik u Zagrebu, Selska 34, protiv tuženica: 1. BH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Fumić, odvjetnik u Zagrebu, Božidara Magovca 18a i 2. IH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa poseban skrbnik ĐH, odvjetnik u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja i prvotuženice protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 4174/2022-3 od 4. srpnja 2023., kojima je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-32/08-89 od 12. svibnja 2022., u sjednici održanoj 16. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbija se u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava.
III. Prijedlog za dopuštenje revizije prvotuženice BH odbija se.
Obrazloženje
1. Tužitelj i prvotuženica BH podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke zbog pravnih pitanja naznačenih u prijedlozima. Tužitelj je uz pitanja naveo i to da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10. i 5/14, dalje Ustav RH) i pravo na jednakost pred zakonom zajamčeno čl. 14. st. 2. Ustava RH.
2. Tužitelj nije podnio odgovor na prijedlog prvotuženice BH, a prvotuženica BH nije podnijela odgovor na prijedlog tužitelja. Drugotuženica KH je u odgovoru na prijedlog tužitelja predložila navedeni prijedlog odbaciti kao nedopušten.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23, dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
4. Tužitelj kroz prva dva pitanja iz prijedloga pogrešno implicira da nižestupanjski sudovi nisu cijenili faktičnu poslovnu nesposobnost drugotuženice IH u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora, kao i to da je majka bila njezin faktični skrbnik u vrijeme sklapanja navedenog ugovora, dok iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da takvi zaključci tužitelja ne nalaze uporište u sadržaju izvedenih dokaza, pa tužitelj kroz navedena pitanja osporava utvrđeno činjenično stanje pred nižestupanjskim sudovima, a što nije dopušteno u ovoj fazi postupka. Zadnja tri naznačena pitanja suštinski predstavljaju prijedlog za donošenje dopunske presude i rješenja, koju odluku je drugostupanjski sud naknadno i donio 9. srpnja 2024. pod poslovnim brojem Gž-4174/2022-6, pa navedena pitanja nisu važna za odluku u sporu.
5. Zato u odnosu na postavljena pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije tužitelja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u toč. I. izreke rješenja.
6. Tužitelj nije učinio vjerojatnim niti postojanje osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava kojim bi mu bila povrijeđena temeljna ljudska prava iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava RH s obzirom na to da je navedene povrede obrazlagao istim razlozima kao i u odnosu na prva dva naznačena pitanja, a u pobijanoj odluci odgovoreno je na sve odlučujuće navode tužitelja te je odluka detaljno obrazložena, pa se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
7. Zato je prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP odbačen na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP (toč. II. izreke rješenja).
8. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije prvotuženice BH nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
9. Kroz prva tri pitanja iz prijedloga prvotuženica BH problematizira predstavlja li isprava koju su stranke sklopile u ovome predmetu predugovor o kupoprodaji nekretnine ili glavni ugovor o kupoprodaji nekretnine. Prvotuženica BH nije u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP uz prijedlog dostavila navedenu ispravu, međutim, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da su u njoj stranke ugovorile predmet prodaje i ukupnu cijenu, koja je u cijelosti isplaćena kao znak da je ugovor o prodaji sklopljen te je po tom ugovoru došlo do predaje nekretnine u posjed tužitelju. S obzirom na navedena činjenična utvrđenja drugostupanjskog suda, pobijana odluka u skladu je s ustaljenom praksom ovoga suda izraženom u odlukama poslovni broj Rev 2480/2017-3 od 11. listopada 2022., Rev 2479/2017-3 od 12. siječnja 2022., Rev 1842/2016-2 od 3. ožujka 2021., pa u odnosu na naznačena pitanja nije potrebno preispitivati sudsku praksu, dok odluka koju je prvotuženica BH navela kao razlog važnosti (Rev-x 1143/2017-2 od 17. rujna 2019.) nije donesena u istoj činjeničnoj situaciji kao u ovome predmetu. Odgovor na četvrto pitanje prvotuženice BH je pozitivan i ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja pa se ne njime ne može uspostaviti opći standard za buduće slučajeve. Kroz peto i sedmo pitanje iz prijedloga prvotuženica BH problematizira pitanje poštenja posjeda tužitelja i stjecanje vlasništva nekretnine dosjelošću, što nije važno za odluku u sporu s obzirom na to da to nije bila pravna osnova na temelju koje je tužbeni zahtjev ocijenjen djelomično osnovanim. Šesto pitanje iz prijedloga nije važno za odluku u sporu s obzirom na to da su nižestupanjski sudovi utvrdili da se u predmetnom slučaju nije radilo o predugovoru, već o glavnom ugovoru.
10. Zato nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije prvotuženice BH u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u toč. III. izreke rješenja.
Zagreb, 16. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
