Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

Poslovni broj: Pr-511/2021-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Kutini, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Draženku Stanušiću, u pravnoj stvari tužiteljice MK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Gordani Kolar Marić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika Cindrić-Trade&Service d.o.o. Kutina, Dubrovačka 2, OIB: 89605337864, zastupanog po punomoćniku Denisu Pediću, odvjetniku iz Popovače, te umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete iz radnog odnosa, nakon održane javne glavne rasprave 13. ožujka 2025. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, te objave presude, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, dalje: ZPP), 16. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CINDRIĆ-TRADE&SERVICE D.O.O, OIB:89605337864, DUBROVAČKA 2, KUTINA isplatiti tužiteljici MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 2.200,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tuženiku CINDRIĆ-TRADE&SERVICE D.O.O, OIB:89605337864, DUBROVAČKA 2, KUTINA nadoknaditi tužiteljici MK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.212,58 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 16. prosinca 2021. godine podnijela tužbu ovom sudu protiv tuženika kao poslodavca radi naknade štete koja je nastala kao posljedica štetnog događaja od 17. prosinca 2018. godine. Tom prilikom tužiteljica je stradala na radnom mjestu na benzinskoj postaji "Novska-jug" na autocesti A3, na način da su dva nepoznata počinitelja ušla u prostor benzinske postaje pri čemu su prijetili tužiteljici vatrenim oružjem i primijenili nad istom fizičku silu, nakon čega su se udaljili u nepoznatom pravcu. Tužiteljica je u ovom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede te je pretrpjela intenzivan strah bojeći se za vlastiti život, a posljedice straha tužiteljica osjeća i danas. Uslijed ovog štetnog događaja tužiteljica trpi neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

2. U tijeku postupka Euroherc osiguranje d.d. se prijavio kao umješač na strani tuženika, kao njegov osiguravatelj od odgovornosti iz djelatnosti (list 51 spisa). U odgovoru na tužbu tuženik i umješač su naveli da ne osporavaju nastanak štetnog događaja kao i činjenicu da je tuženik kod Euroherc osiguranja d.d. osigurao odgovornost iz djelatnosti.

Međutim, tuženik i umješač osporavaju osnovanost tužbenog zahtjeva smatrajući da poslodavac nije odgovoran za nastali štetni događaj jer je proveo sve potrebne mjere za osiguranje rada na siguran način svojih djelatnika. Također navode da tužiteljica u konkretnom slučaju nije postupila prema uputama te da nije odmah predala novac pljačkašima.

3. Na okolnosti nastanka štetnog događaja saslušani su svjedoci ŽK, RK, JK i ĐK, kao i stranke.

Svjedoci ŽK i RK su u svojim iskazima naveli da taj dan nisu radili zajedno s tužiteljicom u istoj smjeni pa nemaju ni saznanja o samom štetnom događaju. Svjedok ŽK je došao na posao na početku noćne smjene u 22:00 sata te je o samom događaju saznao od tužiteljice i KK. Svjedok RK je došao u jutarnju smjenu sutradan u 06:00 sati ujutro pa je tada saznao što se dogodilo u smjeni tužiteljice. Oba svjedoka su potvrdila da je tužiteljica radila u prodajnom prostoru te da im nije poznato da je ranije bilo sličnih pljački na ovoj benzinskoj postaji. Svjedoci su također potvrdili da su dobili upute da u ovakvim slučajevima ne pružaju otpor pljačkašima i da predaju novac.

Svjedoci JK i ĐK su naveli da su bili u istoj smjeni s tužiteljicom toga dana s tim da su bili u drugim prostorijama. JK je bila u prostoriji autobara zajedno s kolegom ĐK, dok je tužiteljica bila sama u prodajnom prostoru – trgovini. U vrijeme štetnog događaja ĐK je obavljao poslove čišćenja sanitarnog prostora i skupljanja smeća. Stoga niti jedan od ovih svjedoka nije vidio sam štetni događaj niti pljačkaše, nego ih je o tome obavijestila tužiteljica. Svjedoci su također potvrdili da su od poslodavca dobili uputu da ne pružaju otpor pljačkašima te da im predaju novac.

Svjedoci su također potvrdili da je nakon ovog štetnog događaja na mjestu stare zgrade sagrađena nova zgrada benzinske postaje tako da je izmijenjena situacija na terenu.

4. U tijeku postupka provedeno je vještačenje po vještaku zaštite na radu Ivici Jurički iz Zagreba. Imajući u vidu da se izmijenilo stanje na licu mjesta te da je sagrađena nova zgrada s drugačijim rasporedom prostorija u odnosu na staru zgradu koja je bila u vrijeme nastanka ovog štetnog događaja, nije bilo potrebno obaviti očevid na licu mjesta. Umjesto toga tuženik je priložio devet fotografija stare zgrade koje se nalaze u spisu (list 226-235 spisa), te je vještak prilikom izrade svog nalaza izvršio uvid u navedene fotografije.

5. Vještak zaštite na radu je u svom pismenom nalazu i mišljenju utvrdio da se u momentu štetnog događaja tužiteljica nalazila u prodajnom prostoru u koji su u jednom momentu ušla dvojica nepoznatih ljudi od kojih je jedan imao u ruci pištolj. Na inzistiranje pljačkaša tužiteljica je morala otići do sefa i šifrom ga otvoriti. Jedan dio novca iz sefa su mogli uzeti, a do drugog dijela novca nisu mogli jer se taj dio sefa nije mogao otvoriti. Prilikom događaja jedan od pljačkaša je tužiteljicu udario rukom u glavu.

Vještak je u svom nalazu utvrdio da je tuženik kao poslodavac obučio svoje djelatnike kako se trebaju ponašati u ovakvim situacijama kakva je bila 17. prosinca 2018. godine oko 21:30 sati na benzinskoj postaji "Novska-jug" na autocesti A3. Tužiteljica je bila osposobljena za rad na siguran način za poslove koje je ista obavljala prilikom ozljeđivanja. Vještak je također utvrdio da je tuženik kao poslodavac izradio i analizirao sve sigurnosne rizike koji mogu nastati u radu djelatnika na benzinskoj postaji. U procjeni rizika (strana 55) navedeno je da na radnom mjestu prodavač na benzinskoj postaji postoji rizik od moguće oružane pljačke benzinske postaje koja može imati štetni psihofizički utjecaj na radnike.

Vještak je također utvrdio da se navedeni štetni događaj (pljačka) može okarakterizirati kao profesionalni rizik. Benzinska postaja je objekt u kojem je, s obzirom na prirodu poslovanja, potrebno da poslodavac drži gotov novac. Stoga se oružana pljačka benzinske postaje ne može smatrati nepredvidivom okolnosti. Radnik na benzinskoj postaji je izložen opasnostima koje mogu ugroziti njegov život i zdravlje jer zbog prirode tog posla postoji velika mogućnost sukobljavanja s drugim osobama koje mogu postupati protupravno i ponašati se nasilno. Isto predstavlja profesionalni rizik u obavljanju takvih poslova.

Na upit tuženika da li je tužiteljica pogriješila kada je pljačkašima rekla da ne može otvoriti sef bez kolege vještak zaštite na radu Ivica Jurički je u svom očitovanju (list 263 spisa) naveo da u takvoj situaciji tužiteljica nije postupila u skladu s uputama koje se nalaze u spisu i edukaciji kojoj je prisustvovala te da nije odmah postupila u skladu s traženjem pljačkaša prilikom oružane pljačke i odmah predala novac. Na daljnju tvrdnju tuženika iz podneska od 14. siječnja 2025. godine da ponašanje tužiteljice u trenutku nastanka štetnog događaja ne može predstavljati profesionalni rizik, vještak Ivica Jurički se pismeno očitovao (list 271 spisa) na način da je ponovno potvrdio da posao tužiteljice predstavlja profesionalni rizik. Vještak je objasnio da se zbog postupka tužiteljice ne može reći da ista prilikom obavljanja svog posla nije bila izložena opasnostima koje mogu ugroziti njezin život ili zdravlje, to jest, da ne postoji rizik od opasnosti nastupa neželjenog događaja prilikom kojeg osoba može stradati.

Imajući u vidu da se vještak pismeno očitovao na sva pitanja i prigovore stranaka, nije bilo potrebe za njegovo usmeno saslušanje, a što su potvrdile i stranke na raspravi.

6. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Ivice Jurički jer je isti utemeljen na svim relevantnim podacima i dokumentaciji koja se nalazi u spisu, te provedenim dokazima. Vještak se u dva navrata pismeno očitovao jasno i precizno o pitanjima stranaka.

Iz nalaza vještaka zaštite na radu jasno proizlazi da posao tužiteljice predstavlja profesionalni rizik. Odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o radu propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a prema odredbi članka 15. Zakona o zaštiti na radu za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca i u svezi s radom odgovara poslodavac po načelu objektivne odgovornosti. U konkretnom slučaju se radi o manifestaciji profesionalnog rizika za koji postoji poslodavčeva odgovornost.

U konkretnom slučaju tužiteljica nije doprinijela nastanku štetnog događaja jer nije pružala otpor pljačkašima te im je predala novac iz blagajne i iz sefa. Novac iz drugog dijela sefa nije mogla predati jer nije imala šifru za taj dio sefa, a što su potvrdili saslušani svjedoci. Moguće je da tužiteljica nije brzo reagirala po zahtjevu pljačkaša, a to se može opravdati stanjem šoka u kojem je bila i to se ne može smatrati pružanjem otpora pljačkašima. U kakvom je stanju šoka bila tužiteljica vidljivo je iz nalaza vještaka psihijatra doktora ĆK, te je jasno da se u takvom stanju ne može smireno i razumno reagirati. Iz iskaza saslušanih svjedoka je vidljivo da ovakvih oružanih pljački ranije nije bilo na ovoj benzinskoj postaji pa je ista predstavljala veliko iznenađenje i šok za tužiteljicu koja je u momentu pljačke bila sama i nezaštićena. Treba također napomenuti da je otvaranje sefa vršeno na način da se upiše šifra te da se nakon tri minute ista ponovno upiše i tek se tada sef može otvoriti. To je opisao svjedok ĐK u svom iskazu.

7. Da bi se utvrdila visina štete, bilo je potrebno provesti medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru doktoru ĆK. Navedeni vještak je u svom nalazu utvrdio da je tužiteljica stradala u štetnom događaju 17. prosinca 2018. godine pri čemu je zadobila natučenje brade i natučenja vrata. Po završenom kirurškom liječenju i fizikalnoj terapiji zaostale su vrtoglavice i povremeni bolovi u vratu. Na psihičkom planu tužiteljica je razvila simptomatiku Akutne stresne reakcije. Između štetnog događaja i navedenih posljedica postoji izravna uzročno-posljedična veza. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta pet dana, manjeg intenziteta tri tjedna. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, umjereni do jaki oscilirajući strah do tri dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno pet dana. Nakon toga tužiteljica je trpjela oscilirajući strah sveukupno do tri tjedna. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti vještak je ocijenio sa tri posto.

Vještak se i usmeno očitovao na sva pitanja stranaka na ročištu 5. prosinca 2023. godine na način da je ostao u cijelosti kod svog pismenog nalaza i mišljenja. Vještak je pojasnio da je prilikom izrade nalaza izvršio uvid u osobni zdravstveni karton tužiteljice. Vještak je također naveo da kao psihijatar ima dovoljno kompetencije ocijeniti i ovakve ozljede koje predstavljaju relativno jednostavnije neurološke slučajeve. Vještak je pojasnio da tužiteljica prije ovog štetnog događaja nije imala tegobe vratne kralježnice, a imajući u vidu da je ista rođena 1995. godine nije za očekivati da se kod tužiteljice pojave značajnije degenerativne promjene.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je isti utemeljen na relevantnoj medicinskoj dokumentaciji, a vještak je i usmeno odgovorio na sva pitanja i prigovore tuženika i umješača.

Stoga je valjalo odbiti prijedlog tuženika i umješača za provođenje novog medicinskog vještačenja, kao nepotreban.

Treba napomenuti da je vještak dopunio svoj nalaz po pitanju pružanja tuđe pomoći i njege (list 156 spisa) te je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć dva sata dnevno tijekom dva tjedna.

8. Imajući u vidu ovakav nalaz medicinskog vještačenja utvrđeno je da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 2.100,00 eura. Tužiteljica je također pretrpjela i imovinsku štetu u iznosu od 100,00 eura. Naime, prema nalazu vještaka istoj je bilo potrebno pružiti tuđu pomoć i njegu ukupno 28 sati, a kako je cijena jednog sata tuđe pomoći 3,50 eura, to znači da istoj pripada naknada za ovaj vid štete u iznosu od 100,00 eura.

Stoga je tužiteljici dosuđena ukupna naknada štete u iznosu od 2.200,00 eura, a sve temeljem odredbi članaka 1045., 1046., 1100. i 1103. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05).

Svojim preciziranim tužbenim zahtjevom (list 157 spisa) tužiteljica potražuje na ime naknade štete zbog ovog štetnog događaja ukupan iznos od 2.200,00 eura, pa je sud usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

9. Tužiteljici je dosuđena naknada parničnih troškova sukladno uspjehu u parnici, prema članku 154. Zakona o parničnom postupku, a troškovi se odnose na: sastav tužbe, sastav podnesaka od 26. siječnja 2023., 8. veljače 2023. i 7. studenog 2023. godine, zastupanje na ročištima 17. svibnja 2022., 5. srpnja 2022., 7. lipnja 2023., 5. prosinca 2023., 20. ožujka 2024. i 13. ožujka 2025. godine, sve po 200,00 eura te podneska od 5. rujna 2022. godine 50,00 eura, što sveukupno s PDV-om iznosi 2.562,50 eura.

Tužiteljica je imala i troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura i troškove vještačenja po vještaku zaštite na radu u iznosu od 378,00 eura te pristojbe na tužbu i presudu po 36,50 eura.

Stoga ukupni parnični troškovi tužiteljice iznose 3.212,58 eura.

Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 10. ožujka 2022. godine kao nepotreban jer je zakazano pripremno ročište, od 4. prosinca 2023. godine kao nepotreban jer je zakazano ročište 5. prosinca 2023. godine te podnesak od 20. veljače 2025. godine jer u istom ponavlja navode iz podneska od 7. studenog 2024. godine.

U Kutini 16. travnja 2025.

S u d a c

Draženko Stanušić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranka koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste, a stranka koja nije uredno obaviještena o danu održavanja ročišta za objavu presude od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda na županijski sud pismenim podneskom u 3 primjerka.

O tom obavijest:

1. Odvjetnica Gordana Kolar Marić, Zagreb, Gajeva ulica 17

2. Odvjetnik Denis Pedić, [adresa]

3. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282