REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1491/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj stvari tužitelja Stečajna masa iza JAGODA d.o.o., Zagreb, Đorđićeva 24, OIB 65508075951, protiv tuženika CARNEX d.o.o. Industrija mesa Vrbas, Republika Srbija, Kulski put 26, Vrbas (kao pravni sljednik CARNEX AD Industrije mesa Vrbas, Kulski put 26, Vrbas, koji je pravni sljednik CARNEX INDUSTRIJE KLAONICE S HLADNJAČOM U VRBASU, Kulski put 26, Vrbas, Republika Srbija), kojeg zastupa punomoćnica Sanela Prša, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Višeslava 2, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika PK SOMBOR AD, Sombor, Venac Radomira Putnika br. 1, Republika Srbija, OIB 86284122153, kojeg zastupa punomoćnica Ana Vukadin, odvjetnica u Zagrebu, Nodilova 10, radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-6383/2011 od 4. studenog 2024., 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-6383/2011 od 4. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-6383/2011 od 4. studenog 2024. nastavljen je postupak prekinut rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-6383/201 od 17. lipnja 2020. u odnosu na Stečajnu masu iza JAGODA d.o.o. iz Zagreba, Harambašićeva 40a.

2. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je podneskom od 7. listopada 2024. stečajni upravitelj u ime stečajne mase izjavio da preuzima postupak u ovoj pravnoj stvari, budući da se stečajnoj masi priznaje svojstvo stranke u postupku te je predložio nastavak postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Zbog toga je prvostupanjski sud na temelju odredaba čl. 215. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11; dalje: ZPP) u vezi s odredbama čl. 289. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15; dalje: SZ) odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, podredno da ga preinači i obustavi postupak, uz naknadu troška ovog žalbenog postupka u iznosu od 956,81 eura.

4. U žalbu u bitnom navodi kako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a jer tužitelj Stečajna masa iza Jagoda d.o.o. u stečaju ne postoji, budući da je brisana iz sudskog registra. Ističe kako stečajni upravitelj nije dostavio dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je Stečajna masa iza Jagoda d.o.o. u stečaju pravna sljednica Jagoda d.o.o., kao niti OIB stečajne mase i matični broj subjekta upisa. Tuženik smatra da nisu ispunjene pretpostavke za nastavak postupka jer Stečajna masa iza Jagoda d.o.o. u stečaju nje upisana u sudski registar, niti ima OIB ili MBS. Ističe da je nejasno na temelju čega je sud utvrdio identifikaciju tužitelja u ispravljenom rješenju, kada to nije učinio niti tužitelj u podnesku od 7. listopada 2024., koji mu nije dostavljen prije donošenja pobijanog rješenja. Tuženik smatra da sud sukladno odredbi čl. 82. ZPP-a ne može priznati svojstvo stranke nepostojećem subjektu primjenom odredbe čl. 77. ZPP-a. Osim toga, ističe kako u ovom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 230. SZ-a, pa ni iz tog razloga nije bilo mjesta nastavljanju postupka. Konačno, tuženik navodi da je na predmetnoj nekretnini Republika Hrvatska upisala vlasništvo, pa je time promašena pasivna legitimacija.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Ispitavši prvostupanjsko rješenje na temelju odredaba čl. 365. u vezi s čl. 381. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pravilno i zakonito.

7. Pri donošenju pobijanog rješenja prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Iz podataka u spisu proizlazi da je ovaj sud presudom poslovni broj Pž-5265/2018 od 19. rujna 2018. odbio tužiteljevu žalbu kao neosnovanu i potvrdio presudu prvostupanjskog suda poslovni broj P-6383/2011 od 1. rujna 2015. kojom je u točki I. izreke odbijen tužiteljev zahtjev da se utvrdi da je on vlasnik 10/50 idealnog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, kao zk. tijelo A II (dva) – ulična zgrada pop.br.16309 u Zagrebu, Harambašićeva ulica 40/a, sagrađena na dijelu čbr. [katastarska čestica]., upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji udio se vodi pod rednim brojem 6. (6. udio), a tuženik je dužan trpjeti da tužitelj po pravomoćnosti ove presude izvrši prijenos i uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime i za svoju korist, zatim da se naloži Općinskom građanskom sudu u Zagrebu da na prijedlog tužitelja, po pravomoćnosti ove presude, izvrši prijenos prava vlasništva s tuženika na tužitelja i da tuženik naknadi tužitelju parnični trošak, dok je točkom II. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 38.406,25 kn, a točkom III. izreke naloženo je tužitelju naknaditi umješaču trošak parničnog postupka u iznosu od 33.250,00 kn.

9. Protiv navedene presude drugostupanjskog suda tužitelj je podnio reviziju te je spis dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi odlučivanja o podnesenoj reviziji tužitelja. Vrhovni sud Republike Hrvatske dopisom poslovni broj Rev-241/2019 od 18. svibnja 2020. vratio je spis prvostupanjskom sudu radi donošenja rješenja o prekidu postupka sukladno odredbi čl. 212. t. 4. ZPP-a jer je tužitelj, brisanjem iz sudskog registra, kao pravna osoba prestao postojati.

10. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-6383/2011 od 17. lipnja 2020. utvrđen je prekid postupka na temelju odredbe čl. 212. t. 4. ZPP-a.

11. Podneskom od 7. listopada 2024. stečajni upravitelj je u ime stečajne mase izjavio da preuzima postupak u ovoj pravnoj stvari, budući da se stečajnoj masi priznaje svojstvo stranke u postupku te je predložio nastavak postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske.

12. Ocjena je ovog suda da je tuženikova žalba neosnovana.

13. Parnični postupak koji je prekinut iz razloga navedenog u odredbi čl. 212. st. 1. t. 4. ZPP-a (kao u ovom slučaju), sud će nastaviti kada pravni sljednik pravne osobe preuzme postupak ili kada ga sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini (čl. 215. st. 1. ZPP-a).

14. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sama činjenica prestanka postojanja tužitelja brisanjem iz sudskog registra, ne znači da se parnični postupak u kojem je stečajni dužnik stranka i koji je u prekidu ex lege, ne može nastaviti. Nakon zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom i nakon njegovog brisanja iz sudskog registra, u ime i za račun stečajne mase mogu se voditi sporovi (čl. 289. st. 4. SZ-a), a stečajnu masu dužan je zastupati stečajni upravitelj (čl. 89. st. 1. t. 15. SZ-a).

15. Stečajna masa nije pravna osoba iako se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe Stečajnog zakona o stečajnom dužniku te o njegovim tijelima i ona može biti nositelj prava vlasništva i drugih prava. Stečajna masa nije ni pravni sljednik stranke brisane iz sudskog registra, ali se u ime i za račun stečajne mase mogu voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi pa sukladno tome ona može biti stranka u postupku (čl. 77. st. 3. ZPP-a) i priznat joj je procesni pravni subjektivitet. Dakle, stečajnoj masi je zakonom priznato pravo da se pred sudom pojavi kao subjekt, odnosno kao stranka (pravo stajanja pred sudom - ius standi in judicio u smislu odredaba čl. 133. st. 1., 289. st. 4. i 437. st. 3. SZ-a) i stečajna masa se upisuje u sudski registar prema odredbama čl. 133. st. 2., 289. st. 5. i 437. st. 2. SZ-a.

16. Dakle, neovisno o tome je li stečajna masa upisana u sudskom registru, ona ima ius standi in judicio. Upis (kao i brisanje) stečajne mase iz sudskog registra je deklaratornog (a ne konstitutivnog) učinka, jer niti upisom ona stječe pravnu osobnost pa niti brisanjem iz sudskog registra ona ne može tu sposobnost izgubiti.

17. Nadalje, stečajni upravitelj dužan je dobiti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daje skupština vjerovnika (čl. 230. st. 1. SZ-a). Suglasnost je potrebna osobito između ostalog, ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu (čl. 230. st. 2. t. 3. SZ-a).

18. Iz navedenih odredbi Stečajnog zakona na koje se poziva žalitelj proizlazi da se radi o materijalnopravnim odredbama kojima su između ostalog propisana ovlaštenja stečajnog upravitelja za poduzimanje pojedinih radnji u stečajnom postupku, a ne o procesnim pravilima za vođenje parnice, kako to pogrešno smatra žalitelj, jer su procesna pravila za vođenje parnice propisana odredbama Zakona o parničnom postupku, pa tako i nastavak prekinutog postupka, koji je u ovom slučaju prvostupanjski sud pravilno nastavio sukladno odredbi čl. 215. st. 1. ZPP-a.

19. Navedene odredbe Stečajnog zakona na koje se poziva žalitelj, reguliraju odnos između pojedinih tijela stečajnog postupka, u ovom slučaju stečajnog upravitelja s jedne strane i odbora vjerovnika i skupštine s druge strane. Tako je u odredbi čl. 230. st. 1. SZ-a propisano da je stečajni upravitelj dužan dobiti suglasnost odbora vjerovnika ili skupštine, ako odbor nije osnovan, za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak (što bi bila parnica veće vrijednosti), ali to je samo unutarnje ograničenje između tijela stečajnog postupka, koje nije od utjecaja na postupanje i poduzimanje radnji prema trećim. Radnje poduzete prema trećima bez takve suglasnosti bile bi valjane a stečajni upravitelj koji bi poduzeo radnje bez suglasnosti se izlaže riziku da bude razriješen dužnosti ili da odgovara za eventualnu štetu koja bi mogla nastati poduzimanjem takve radnje. U protivnom kada bi ta suglasnost bila procesna pretpostavka kako to smatra žalitelj, onda bi se moglo doći u situaciju da se prekinuti postupak nikada i ne nastavi ako to ne želi stečajni upravitelj (bilo da uopće ne tražiti suglasnost ili da je ne dobije), bez obzira na posljedice po protivnu stranu i eventualne troškove koje je ona do tada imala. Stoga se parnica i nastavlja po pravilima Zakona o parničnom postupku, a stečajni upravitelj nakon što parnica bude nastavljena može svojim zahtjevom slobodno disponirati pa i povući tužbu, ako smatra da vođenje parnice nije od važnosti za stečajni postupak s ili bez suglasnosti odbora vjerovnika ili skupštine uz naprijed navedene rizike (tako i u odluci ovog suda poslovni broj Pž-4143/2019 od 13. rujna 2019.).

20. Konačno, tuženikovo pozivanje na nedostatak pasivne legitimacije, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, jer predmet ovog žalbenog postupka nije ocjena osnovanosti navedenog materijalnopravnog prigovora, već ocjena pravilnosti i zakonitosti rješenja o nastavku postupka.

21. Imajući u vidu sve navedeno, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a tuženikova žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je pobijano rješenje jer ne postoje razlozi radi kojih se ono pobija niti razlozi ne koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Zagreb, 16. travnja 2025.

Sudac

Branka Šabarić Zovko