Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ob-33/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednika vijeća, Vesne Stokrp, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Mašić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Lindić, odvjetnica u Samoboru, protiv tužene BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Maro Konjuh, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja bračne tečevine, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj P Ob-163/2020-31 od 14. studenog 2022., u sjednici vijeća 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Usvaja se žalba tužene te se ukida presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj P Ob-163/2020-31 od 14. studenog 2022. i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

II Odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru, poslovni broj P Ob-163/2020-31 od 14. studenog 2022. odlučeno je: "I. Utvrđuje se da je tužitelj EC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik u ½ dijela stana u [adresa], koji je sagrađen na čkbr [katastarska čestica] [adresa], upisana kao 4. suvlasnički dio: 366/10000 Etažno vlasništvo ( E-4) upisan kao dvosoban stan oznake" S4" u prizemlju koji se sastoji od ulaznog prostora, dnevne sobe, blagovaonice, kuhinje, garderobe, kupaonice, spavače sobe, LBT-A vrata i spremišta broj 4, ukupne površine 62,02 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Lug, pa se nalaže tuženoj BC,OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da izda tužitelju tabularnu ispravu podobnu za zemljišno knjižni upis njegovih ½ dijela navedene nekretnine sa njezina imena i vlasništva na ime vlasništvo tužitelja u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj BC da naknadi tužitelju EC parnični trošak u iznosu od 9.550,00 kn/1.267,58 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude, 14. studenog 2022. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tuženica zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). U žalbi navodi u bitnome kako je pobijana odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, da su razlozi o odlučnim činjenicama kontradiktorni, te da je i pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na odlučnu činjenicu izvršavanja obveze iz Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Predlaže žalbu usvojiti, pobijanu odluku preinačiti odbijanjem tužbenog zahtjeva, podredno predlaže odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, pred drugog suca.

3. U odgovoru na žalbu tužene tužitelj osporava sve žalbene navode, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i pobijanu odluku potvrditi.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je s osnova bračne tečevine suvlasnik u ½ dijela stana precizno opisanog pod točkom I. izreke pobijane odluke, te zahtjev za izdavanje tabularne isprave podobne za zemljišnoknjižni upis njegovog prava suvlasništva na navedenoj nekretnini.

5. U predmetu nema spora da su stranke bivši supružnici, da im je brak prestao sporazumnim razvodom (rješenje o razvodu braka pravomoćno s 14. prosinca 2016.).

6. Nadalje, u predmetu nema spora da je između tuženice i SC **.**.2015. zaključen Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, predmet kojeg je bio stan detaljno opisan pod točkom I. izreke. Neprijeporno je osim toga da se tuženica po zaključenju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju intabulirala u zemljišnoj knjizi kao vlasnica spornog stana.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li u vrijeme zaključenja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (dalje: Ugovor) postojala zajednica života stranaka, te tko je izvršavao obveze preuzete Ugovorom.

8. Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju po svojoj pravnoj prirodi predstavlja teretni pravni posao kojim je tužena u ovom predmetu preuzela obvezu uzdržavanja druge ugovorne strane, ugovarajući ulaganje vlastitog truda odnosno neposredne skrbi o drugoj ugovornoj strani, pa je temelj stjecanja imovine realizacijom ugovora o dosmrtnom uzdržavanju rad, pa makar i jednog bračnog druga, slijedom čega takva imovina predstavlja bračnu stečevinu u smislu citirane odredbe iz članka 36. stavak 1. OBZ-a.

9. Pitanje bračne stečevine normirano je odredbama Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 156/23 – dalje: OBZ). Prema odredbi iz članka 36. tog Zakona bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili (stavak 3.).

10. Pritom valja napomenuti da pojam bračne zajednice nije identičan pojmu braka. Naime, za postojanje bračne zajednice je potrebna volja supružnika da ostvaruju sadržaje braka, kao što je to zajedničko stanovanje, vođenje zajedničkog domaćinstva, dijeljenje životnih sadržaja i sl., odnosno bračna zajednice podrazumijeva visokog stupnja međusobne povezanosti supružnika koji su uvjetovani intenzitetom njihovih odnosa. Nestankom volje za postojanje bračne zajednice supružnika bračna zajednica može prestati, iako su bračni drugovi i dalje u braku, te i dalje nastave živjeti pod istim krovom. Drugim riječima, u situaciji kada tužena tvrdi da bračna zajednica nije postojala već u vrijeme zaključenja Ugovora, pa tako ni u ostvarivanju njegovog sadržaja, upravo je na njoj teret dokaza o nepostojanju bračne zajednice.

11. Navedeno znači da bi stan koji je predmet spora predstavljao stečevinu tužitelja i tuženice i to s obzirom na vrijeme njezinog stjecanja, svakog u ½ dijela, sve ovo ukoliko je u vrijeme kad je imovina stečena između stranaka postojala bračna zajednica.

12. Dakle, u predmetu je bilo potrebno utvrditi kada je bračna zajednica prestala, pri čemu je teret dokaza o nepostojanju te zajednice na onome bračnom drugu koji tvrdi da je bračna zajednica prestala.

13. Prvostupanjski sud zaključuje na temelju iskaza saslušanih svjedoka (E, B, EC, S i F), kao i stranačkog iskaza tužene da je bračna zajednica između tužitelja i tužene postojala u momentu zaključenja Ugovora, tako i za njegovog trajanja.

14. Nadalje, utvrđuje da su obveze iz Ugovora djelomično izvršavane i po tužitelju i po tuženoj, uz pomoć majke tužene koja je Ugovor pretežno i izvršavala, pa pozivom na odredbu iz članka 161. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO) zaključuje da su ugovorne obveze izvršavane i putem treće osobe, te nalazi da je predmetna nekretnina bračna stečevina u smislu odredbe iz članka 36. stavak 1. OBZ-a, neovisno o tome što je Ugovor zaključen samo po jednom supružniku (tuženoj).

15. Osnovano tužena ističe da je pobijana odluka donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. točka 11. ZPP-a.

16. Osim toga, osnovan je i žalbeni razlog iz članka 354. stavak 1. u vezi s odredbom iz članka 8. ZPP-a, kojeg tužena ističe opisno tvrdnjom kako je izostala ocjena provedenih dokaza.

17. Naime, prvostupanjski sud (paušalno) navodi kako je ocijenio iskaze stranaka i doveo ih u međusobnu vezu s pisanim dokazima u spisu i iskazima preslušanih svjedoka. Međutim, izostala je valjana ocjena iskaza svjedoka i stranaka, odnosno prvostupanjski sud ne daje razloge zbog kojih prihvaća ili ne prihvaća iskaze pojedinih svjedoka, te ih ne dovodi u vezu sa stranačkim iskazima.

18. Prvostupanjski sud tako navodi da iz iskaza tužene proizlazi kako je bračna zajednica postojala i u momentu zaključenja Ugovora i za trajanja toga Ugovora, iako suprotno proizlazi iz zapisnika s iskazom tužene od 6. listopada 2022.

19. Stoga već i kod ove proturječnosti valjalo je žalbu usvojiti, pobijanu odluku ukinuti na temelju odredbe iz članka 369. stavak 1. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će dati valjanu ocjenu provedenihi dokaza, cijeniti svaki od izvedenih dokaza zasebno, dovesti ih u vezu s ostalim izvedenim dokazima i dati valjane razloge zbog kojih nalazi određene činjenične tvrdnje stranaka dokazanim.

21. Ujedno će prvostupanjski sud donijeti novu odluku o troškovima postupka, uključivši i troškove žalbenog postupka (članak 166. ZPP-a).

U Karlovcu 16. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Alenka Laptalo