Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Đakovo, Trg dr. F. Tuđmana 2

Posl. br. Ovr-427/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Đakovu, sudac Snježana Brajko, na prijedlog sudskog savjetnika Željka Samardžića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja OTP banka d.d., OIB: 52508873833, Split, Domovinskog rata 61, zastupan po punomoćniku Dori Hanžeković Žuži, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv ovršenika MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivici Kučincu, odvjetniku u Valpovu, radi prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe, 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog ovršenika od 14. travnja 2025. kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Ovršenik podneskom od 14. travnja 2025. navodi da je javni bilježnik Boris Godžirov iz Našica 03. ožujka 2025. objavio Oglas o javnoj dražbi radi prodaje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], Kuća i dvor sa 602 m2, a prema zahtjevu predlagatelja osiguranja, odnosno OTP banke d.d. kao fiducijarnog vlasnika. Navodi da je na temelju Ugovora o kreditu u zemljišnoj knjizi izvršena zabilježba da je prijenos prava vlasništva na predmetnoj nekretnini obavljen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 39.900,00 EUR sa imena i vlasništva ovršenika. Također, navodi da je pred ovim sudom u tijeku parnični postupak između stranaka, a koji postupak je ovršenik kao tužitelj pokrenuo radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu iz kojeg proizlazi predmetna tražbina. Ovršenik navodi da je sud s obzirom na sve navedeno, a sukladno Zaključku sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i građanskog odjela Vrhovnog suda (Su IV-87/2022), te sudske prakse Suda Europske unije, dužan odgoditi ovrhu. Navodi da ovršenik nije dužan dokazivati vjerojatnost nastanka nenadoknadive i teško nadoknadive štete, te ističe da se radi o nekretnini koja je njegov jedini dom. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže sudu donijeti rješenje o odgodi ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. P-412/2024.

2. Zahtjev ovršenika nije dopušten.

3. Uvidom u predmetni spis, te čitanjem Oglasa javnog bilježnika Borisa Godžirova iz Našica pod posl.br. Ou-364/24-4 od 03. ožujka 2025., utvrđeno je da je predmetni Oglas objavljen u svrhu javne dražbe radi prodaje nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], a sve to na temelju odredbe čl. 316. i 317. Ovršnog zakona.

4. Naime, u konkretnom slučaju se radi o institutu javnobilježničkog osiguranja prijenosom prava vlasništva na nekretnini. Navedeno je uređeno Glavom trideset Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje OZ), pa se na temelju odredbe čl. 327. OZ-a ima primijeniti čl. 316. OZ-a koji određuje da je predlagatelj osiguranja ovlašten otuđiti na njega prenesenu stvar ili pravo nakon dospjelosti svoje tražbine, dok čl. 317. OZ-a određuje da se u vezi načina prodaje predmeta osiguranja, njegove provedbe i prodajne cijene, imaju primijeniti odredbe OZ-a o prodaji odnosno unovčenju predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovršnom postupku. Dakle, niti jedna odredba OZ-a koja uređuje ovaj institut ne predviđa pravo protivnika osiguranja da se obrati sudu radi odgode ili bilo koje druge radnje u ovakvom postupku jer sud ne sudjeluje u navedenoj prodaji predmeta osiguranja pa isti ne može niti odlučivati o navedenom prijedlogu, odnosno niti jedan članak ne predviđa ovakvo pravno sredstvo protivnika osiguranja. Sud nije sudjelovao u donošenju ovršne isprave, ne sudjeluje neposredno ili posredno u navedenoj prodaji predmeta osiguranja, te ne može niti odlučivati o prijedlogu za odgodu prodaje. Sve to upravo iz razloga koji se ponovo ističe, a to je da niti jedna odredba OZ-a ne predviđa mogućnost podnošenja bilo kakvog pravnog sredstva protivnika osiguranja u uvjetima unovčenja predmeta fiducije koja je pokrenuta pred javnim bilježnikom na temelju prijedloga predlagatelja osiguranja kao prethodnog vlasnika, a u postupku ostvarenja njegovog prava na unovčenje predmeta osiguranja po čl. 316. st. 3. OZ-a.

5. Nadalje, a u odnosu na navode ovršenika kojim navodi da je u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, obveza ovršnog suda po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor ništetne odredbe ugovora, valja napomenuti da će navedena zaštita ovršeniku biti pružena upravo u parničnom postupku za koji isti navodi da se pred ovim sudom vodi pod posl. br. P-412/2024, a koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu i isplate.

6. Također, a u odnosu na navode ovršenika da bi predmetnom prodajom bilo povrijeđeno njegovo ustavno pravo na dom, valja napomenuti kako ovršenik u ovome postupku ne može s uspjehom isticati takav prigovor budući da se radi o pravu na naplatu tražbine u slučaju dobrovoljnog prijenosa prava vlasništva. Naime, ovršenik je kao protivnik osiguranja svojevoljno ugovorio osiguranje prijenosom prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, sa svim pravnim i faktičnim posljedicama tog raspolaganja koje su za njega poslije tog ugovaranja nastupile. Dakle, u slučaju dobrovoljnog prijenosa prava vlasništva (fiducija) na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, protivnik osiguranja se ne može pozivati na ograničenja ovrhe. Takav stav zauzeo je i Europski sud za ljudska prava u Odluci Nikola Frlan protiv Republike Hrvatske od 20. rujna 2016. (zahtjev broj 2545/14).

7. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

U Đakovu 16. travnja 2025.

SUDAC

Snježana Brajko

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA

1. Ovršeniku po punomoćniku