Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Poslovni broj: P-1614/2024-23

    Obala bana Berislavića 1

    21220 Trogir

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru po sucu tog suda Mirni Veža, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŽC OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupan po pun. Josipu Mahmutoviću, odvjetniku u Trogiru. protiv tuženika OPĆINA MARINA, OIB: 84238675791, Ante Rudana 47, Marina, zastupana po načelniku, a on po punomoćnici Ivani Hrstić Marinac odvjetnici u Splitu, radi stvarno- pravo vlasništva nekretnine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 19. ožujka 2025., u nazočnosti tužitelja osobno i pun. tužitelja te pun. tuženika, koja odluka je objavljena 16. travnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuje se da je tužitelj JC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik dijela nekretnine čes. zem. 15783 put neupisane površine KO [katastarska općina], a koji dio odgovara čes. zem. 15783/3 ruševina površine 10 m2 i dvorište površine 308 m2 i čes. zem. 15783/4 dvorište površine 47 m2 sve KO [katastarska općina], a koje nekretnine su formirane temeljem Geodetskog elaborata Izrađenom od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije GC, broj elaborata 124-2021 od dana 02. 09. 2021 godine, potvrđenom od strane Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 932-06/2021-02/1012, ur. Broj: 541-28-02-07/6-21-3 od 30. 09. 2021 godine.

    II Tužitelj je ovlašten na temelju ove presude zatražiti i postići u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, za KO [katastarska općina], provođenje Geodetskog elaborata Izrađenom od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ivana GC, broj elaborata 124-2021 od dana 02. 09. 2021 godine, potvrđenom od strane Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Područni ured

    za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 932-06/2021-02/1012, ur. Broj: 541-28-02-07/6- 21-3 od 30. 09. 2021 godine.

    III Tužitelj je ovlašten na temelju ove presude i temeljem Geodetskog elaborata Izrađenom od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije GC, broj elaborata 124-2021 od dana 02. 09. 2021 godine, potvrđenom od strane Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 932-06/2021-02/1012, ur. Broj: 541-28-02-07/6-21-3 od 30. 09. 2021 godine, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim čes. zem. 15783/3 i čes. zem. 15783/4 sve KO [katastarska općina], na svoje ime za cijelo, uz istodobni izbris toga prava sa imena upisanog vlasnika – tuženika OPĆENARODNA IMOVINA, kao organ upravljanja MJESNI N.O. Marina, za cijelo.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je 2. svibnja 2024 podnio tužbu protiv tužene radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem jer da je isti stvarni vlasnik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1852 KO [katastarska općina], put, dok je u zemljišnoj knjizi ista upisana kao općenarodna imovina, za cijelo, s pravom upravljanja Mjesni N.O. Marina . Predmetna nekretnina da se na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu nalazila unutar granica građevinskog područja, a što potvrđuje uvjerenje o statusu čestice izdane od Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjek u Trogiru, klasa: 350-01/24-10/000393, ur broj: 2181/1-11-08/14-24-0003, od 25 travnja. 2024. . Nadalje, navodi se kako je Geodetskim elaboratom za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenom u svrhu - diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađenih od strane ureda ovlaštenog inženjera geodezije GC, broj elaborata 124-2021 od dana 02. rujna 2021., potvrđenom od strane Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nekretnina Trogir, klasa: 932-06/2021- 02/1012, ur. broj: 541-28-02-07/6-21-3 od 30. rujna 2021. nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], put, neupisane površine ZU 1852 KO [katastarska općina] cijepane u čest. zem. [katastarska čestica] put površine 765 m2 ZU 1852 KO [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] put površine 129 m2 ZU 1852 KO [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] ruševina površine 10 m2 i dvorište površine 308 m2 ZU 1852 KO [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2 ZU 1852 KO [katastarska općina]. Nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] ruševina površine 10 m2 i dvorište površine 308 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2 sve ZU 1852 KO [katastarska općina], da čini sastavni dio okućnice tužitelja, dvorište i okućnicu između starih ruševnih kamenih građevina.

    1.1. Tužitelj da je ranije pred nadležnim sudom pokrenuo i pojedinačni ispravni postupak, koji se vodi pod poslovnim brojem Z-34303/2021, te da je u postupku i proveden očevid po vještaku Zvonimiru Rubiću, i saslušani su predloženi svjedoci, koji su cijelosti potvrdili sve navode iz predmetne tužbe.

    1.2. Naime da je upravo tužitelj stvarni vlasnik nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] ruševina površine 10 m2 i dvorište površine 308 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] dvorište površine 47 m2 sve ZU 1852 KO [katastarska općina]. Tužitelj da je te nekretnine ograđene starim kamenim suhozidima, stekao temeljem nasljeđivanja od svojih prednika, pok. oca OC (Vicka) pok. AC, na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, pod poslovnim brojem O-5877/2021, te ih sada koristi kao jedinstvenu cjelinu, sa svim ostalim nekretninama, te da ga nitko ne uznemirava u korištenju i raspolaganju istima, odnosno nitko ga nikada nije ometao u korištenju i raspolaganju, a niti njegove prednike.

    1.3. Podneskom od 7. ožujka 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka geometra ĐC, koji odgovara izreci presude.

    1.4. Tužbi su priloženi zemljišnoknjižni izvadak za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], Uvjerenje o statusu čestice Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjek Trogir od 25. travnja 2024, geodetski elaborat 139/2021 (prva str, naknadno dostavljen cijeli), obavijest Katastra od 30. rujna 2021, od Zapisnik pod poslovnim brojem Z-34303/2021 od 23 travnja 2024., skica izmjere ureda ovlaštenog inženjera geodezije GC, rješenje o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, O-5877/2021, od 4. ožujka 2022., pravomoćno 7. ožujka 2022., povijest promjena na kat. česticama Državne geodetske uprave, Ispostave Trogir od 13. rujna 2021.

    2. U odgovoru na tužbu od 7. lipnja 2024. tužena je istakla da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu predlaže isti odbiti kao neosnovan, uz nalog tužitelju da tuženoj nadoknadi trošak parničnog postupka sa kamatama od presuđenja do isplate, koje teku po stopi propisanoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosnima. Tužena je istakla i kako na temelju isprava priloženih uz tužbu ne može ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja, jer kao prvo tuženoj uz tužbu nije uopće dostavljen elaborat koji se navodi u tužbi i tužbenom zahtjevu (dostavljena je samo prva stranica i jedna skica izmjere jako loše kvalitete iz koje nije moguće razaznati brojeve čestice), a kao drugo navodi koje u pogledu stjecanja prava vlasništva na utuženim nekretninama iznosi tužitelj, su lišeni pravno relevantnih činjenica temeljem kojih bi se moglo utvrditi temeljem kojeg točno zakonom predviđenog pravnog osnova je tužitelj stekao vlasništvo ovih nekretnina. Utužene nekretnine da trenutačno ne postoje u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina] te iste za sada predstavljaju točno određene, realne dijelove osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za koje je tužitelj dužan dokazati valjani pravni osnov stjecanja. Prema povijesti promjena na katastarskim česticama nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je od osnutka katastarskog operata 1952 evidentirana i upisana na ime ONI SKUPŠTINA OPĆINE TROGIR, da bi prelaskom na digitalni način vođenja operata 1996. godine predmetna čestica upisana na tuženika Općina Marina. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŽC OC (RC) pok. AC posl. broj. O-5877/2021 je razvidno kako nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], niti bilo koji dijelovi iste, nije bila predmetnom rješenja o nasljeđivanju, pa tužitelj temeljem istog nije mogao steći pravo vlasništva nekretnina koje traži predmetnom tužbom. Da li je njihov pravni prednik OC (Vicka) pok. AC bio stvarni vlasnik ovih nekretnina slijedom čega bi moglo doći do prijenosa prava vlasništva predmetnih nekretnina na tužitelja samom činjenicom smrti, također da nije razvidno jer se u tužbi ne navodi temeljem čega bi njegov pravni prednik stekao vlasništvo istih. Navodi da predmetne nekretnine čine sastavni dio okućnice, dvorište i okućnicu između starih kamenih ruševina te da ih tužitelj koristi kao jedinstvenu cjelinu, sa svim ostalim nekretninama te da ga nitko ne uznemirava u korištenju i raspolaganju, nisu podobni za valjano očitovanje tuženika jer ne sadrže nikakve podatke i dokaze koje su to točno druge nekretnine, tko je vlasnik istih te na koji točno način i od kada tužitelj koristi i raspolaže ovim nekretninama. Zapisnik s lica mjesta od dana 23.travnja 2024. godine iz predmeta posl. broj Z- 34303/2021 i u njemu sadržan iskaz svjedoka NC pok. Ž, ne doprinosi pojašnjenu činjenica navedenih tužbi jer isti ukazuje na potpuno drugačiji slijed sjecanja od onog navedenog u tužbi.

    5. Sud je u tijeku postupka izveo dokaze pregledom i čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uvjerenja o statusu zemljišta Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Odsjek Trogir od 25. travnja 2024., priloženog geodetskog elaborata s obavijesti Područnog ureda katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir br 124-2021 zbirka GE 139/2021 od 30. rujna 2021. prijavnim listom, zapisnik ovog suda Z-34303/ 2021, rješenje o nasljeđivanju ovo suda iza pok. EC posl.br. O-37/0 od 16. ožujka 2000, rješenje o naknadno pronađenoj imovini ovog suda posl.br. O- 5877/21 od 4. ožujka 2022. pravomoćno 7. ožujka 2022., rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-234/13 od 30. srpnja 2013., iza pok RC pok. OC, pravomoćno 7. kolovoza 2018., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UC ovog suda posl.br. O-5358/2021 od 28. prosinca 2021., povijest promjena Područnog ureda katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir od 13. rujna 2021.,Dosudnicu Kotarskog suda u Trogoru A- 155/25 od 25. studenog 1925 iza pok AC, Darovnu pogodbu od 15. prosinca 1966, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. ĐC, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje vještaka ĐC od 15. siječnja 2025., izveden je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka ČC, dok se nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka NC, jer je stranka od istog odustala te je umjesto njega saslušan svjedok DC.

    3. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva, na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeći upis.

    5. Odredbom članka 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Kako je tužbom naznačeno da je tužitelj pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao nasljedstvom dugogodišnjim posjedom, to je u postupku trebalo utvrditi jesu li pravni prednici tužitelja odnosno sam tužitelj, ispunili zakonom propisane pretpostavke za stjecanja prava vlasništva na temelju dosjelosti . Pri tom je za dodati kako je kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske pretpostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme).

    6. Sukladno odredbi članka 7. st. 1., članka 8., čl. 219. st. 2., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14), dalje: ZPP, u svezi s odredbom čl. 117. st. 1. ZID ZPP (Narodne novine 70/19) i čl. 107. st. 1. ZID ZPP (Narodne novine 80/22, 114/22) u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama.

    7. Pitanje pasivne legitimacije je materijalno pravno pitanje na koje sud pazi po službenoj dužnosti i bez prigovora stranaka te konkretno ista proizlazi iz spisu priložene dokumentacije, ovo posebno jer iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi kako je riječ o nekretnini u društvenom vlasništvu upisanom kao općenarodna imovina pod upravljanjem pravnog prednika tuženika dok iz Uvjerenja Grada Trogira, Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Pododsjek za prostorno uređenje, klasa: 350-01/24-10/000393, URBROJ: 2181/1-11-08/14-24-0003, od 25 travnja. 2024 iz kojeg proizlazi da su se predmetne nekretnine na dan 23. srpnja 1991. nalazile unutar granica građevinskog područja, što potvrđuje da je tužena pasivno legitimirana u ovom postupku.

    8. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika preko 40 godina potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku koji su se posebno izjašnjavali o faktičnom posjedu i pravnom slijedu, a koji svjedoci su iskazivali suglasno i njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je sam tužitelj priložio uz tužbu.

    9. U svom iskazu svjedok DC, nesrodan s tužiteljem, starije životne dobi, naveo je kako dobro poznaje tužitelja koji je njegov susjed, otprilike je njegova kuće udaljena 200 m od predmetne nekretnine koja da u naravi predstavljaju ruševinu s možda par stabala „koštele“ za koju misli da je i ograđena na što nije posebno obraćao pažnju, ali da zna kako ta predmetna nekretnina predstavlja djedovinu koju je tužitelj naslijedio od svog oca RC i majke UC, odnosno od djeda pok. ŠC. Taj svjedok iskazao je kako nikada nije čuo da bi tužitelju ili pak njegovim prednicima itko branio korištenje ili sporio vlasništvo predmetne nekretnine, niti je vidio predstavnike tuženika da dolazili na predmetnu nekretninu ovo da mu je poznato jer da i on sam ima preko 70 godina pa su mu poznati i ljudi i situacija na terenu. Svjedok je potvrdio da su obje nekretnine koje su kao takve prikazane dokumentacijom u spisu u obitelji tužitelja sjetivši se kako su ranije izgledale jer je na jednoj bilo i „guvno“ Kazao je i kako se tužiteljev djed sa očeve strane zvao AC dok je njegov sin bio RC, inače tužiteljev otac RC pravim imenom OC, a otac od majke UC bio je ŠC. Unutar njihove obitelji da je i točno označeno koje nekretnine kome pripadaju, pa tako da predmetne pripadaju tužitelju.

    10. U svom iskaza svjedok ČC također nesrodan s tužiteljem starije životne dobi, umirovljenik, kazao je da je još kao dijete dolazio na predmetne nekretnine igrati se pa tako zna da je riječ o niskoj kamenoj kući koja je sada ruševna. Taj svjedok kazao je da ima 68 godina i da zna da više od 50 godina te nekretnine predstavljaju vlasništvo obitelji tužitelja. Otac od ZC (RC) i majka UC dakle prednici tužitelja, od kojih je on i naslijedio iste, a njegov otac od svoga oca, dakle djeda Ivičinog, čijeg imena se nije mogao sjetiti jer dok je on bio živ, svjedok da je bio dijete. Svakako nikad nije vidio da bi netko iz Općine npr komunalno redarstvo ili neko iz RH dolazio se interesirati za predmetne nekretnine, odnosno nikada nije čuo da bi netko branio JC ili njegovoj obitelji pristup ili obrađivanje nekretnina. Svjedok je kazao da je riječ od dvije nekretnine jedna je manja i jedna veća koje su zarasle, ali ovo iz razloga što nakon čišćenja terena one zarastu već nakon godinu dana.

    11. Tužitelj u svom iskazu naveo je da su predmetne nekretnine postale vlasništvo njegovog šukundjeda ( u 19. st.), a potom da ih je dobio njegov sin VC, kako su se Butkove kćerke udale, a sin je napustio to područje i otišao u Ameriku i nikada se više nije vrati, VC da ih je prodao ŠC, djedu tužitelja po majci UC. To su bile kuće, više kuća na obje čestice, u jednoj od njih da se njegova majka rodila i tu živjela. Ona da ih je i naslijedila, dok je njezina sestra podjelom unutar obitelji dobila neke druge nekretnine. Njegova majka UC da se udala za J, dakle njegovog oca i oni da su zajedno nastavili tu živjeti i obrađivati predmetne nekretnine. Manja da predstavlja dvorište između kuća, a na većoj da su sadili masline i tu su isto bile na toj većoj nekretnine i kuće, npr. „kužina“ (kuhinja) za sušenje mesa, štala za stoku. Nakon smrti roditelja da je nekretnine on naslijedio. Otac da je prvi preminuo, potom njegov brat i majka prije otprilike osam godina. Brat da nije imao nasljednike, nije bio oženjen, tako da je on jedini živući nasljednik obitelji i da su te nekretnine njegove.

    12. Iz zapisnika s očevida održanog 15. studenog 2024 na licu mjesta neposrednim opažanjem utvrđeno je da je u naravi riječ od dvije nekretnine koje su međusobno odvojene makadamskim putem na način da se na zapadnoj strani od puta nalazio vrt koji je sa svih strana omeđen starim kamenim suhozidima, a istočno od makadamskog puta se nalazio posjed sa maslinama i sa tri stare kamene ruševine. Također da se s južne strane nalazi makadamski put širine cca tri metra s kojeg se može pristupiti na predmetnu nekretninu. Vještak geodet predmet spora je identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica], a to bi po pregledom i ovjerenom elaboratu izrađenog od ovlaštenog ing. geo. Ivana Bugarina odgovaralo kat. čest. [katastarska čestica] obje za cijelo, K. O. [katastarska općina].

    13. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi kako je isti izrađen na temelju preklopa katastarskog plana sa dof-om 2021 i uvida u arhivu katastarskog operata , prilkom čega je utvrdio da je za predmetnu nekretninu od strane ovlaštenog ing. geodezije Ivana Bugarina izrađen geodetski elaborat oznake GE 139/2021, klasa:932- 06/2021-02/1012, Ur.broj:541-28-02-07/6-21-3, koji je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir. Vještak je naveo kako je prikazan predmet spora u postupku očevida u Marini, kako je to opisano u zapisniku s lica mjesta te potom prikazano na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3.Prilozi) likom A-B-C-D-E-A,površine 47 m² i likom F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-UF, površine 318m², koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovaraju: Lik A-B-C-D-E-A površine 47m² -dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (što odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo iz GE 139/2021 izrađen od "Ureda ovl.ing.geod. Ivan Bugarin") Lik F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-F, površine 318m²- dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], (što odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],za cijelo iz GE 139/2021 izrađen od ing.geod. Ivan Bugarin. Za identifikaciju predmeta spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju u ovom nalazu i mišljenju vještak je naveo kako je koristio metodu preklopa katastarskog plana sa dof-om 2021 te podatke iz arhive katastarskog operata u vidu geodetskog elaborata oznake GE 139/2021, klasa: 932-06/2021-02/1012, Ur.broj: 541-28-02-07/6-21-3 od strane inženjera geodezije Ivana Bugarina. Vještak je i mišljenja da su gore navedena metoda i podaci arhive dovoljni za identifikaciju predmeta spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju, te da dodatna geodetska mjerenja za potrebe identifikacije predmeta spora nisu potrebna. Kopija katastarskog plana novog stanja iz GE 139/2021 te fotografije predmetne nekretnine, nalaze se u poglavlju 3. prilozi predmetnog nalaza i mišljenja br. pr. Vj 116 /2024.

    14. Što se tiče stjecanja prava vlasništva tužitelja i njegova pravnog prednika trebalo je dakle utvrditi ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa.

    15. Prema pravnom pravilu Općeg građanskog zakonika (OGZ-a), paragrafu 1460

    - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed. Naime, za stjecanje prava vlasništvu dosjelošću, kao originarna osnova stjecanja prava vlasništva, na općinskim dobrima, prema paragrafu & 1472.OGZ-a potrebno je vrijeme trajanja posjeda od 40 godina i više. To pravo vlasništva dosjelošću moglo se stjecati na općinskim dobrima sve do 06. travnja 1941. godine. Međutim, kada je donesen Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list FNRJ br. 86/46 ) stjecati pravo vlasništva dosjelošću na državnoj ili općenarodnoj imovini nije bilo dopušteno, ali je bilo dopušteno ustati tužbom radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću time da je podnositelj tužbe trebao dokazati da je u mirnom posjedu nekretnine 40 i više godina računajući od 06. travnja 1941. godine pa unatrag u 19., 18… stoljeće. Takvo stanje traje sve do 08. listopada 1991. godine, kada je ponovno moguće stjecanje prava vlasništva na –općenarodnoj imovni- dosjelošću, s time da se vrijeme između 06. travnja 19941. godine do 08. listopada 1991. ne uračunava u vrijeme dosjelosti, već ono vrijeme nakon 08. listopada 1991. godine (čl. 388. st. 4. ZVDSP)

    16. U razdoblju od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. u primjeni su bila pravna pravila bivšeg OGZ do 1. rujna 1980. kada je na snagu stupio Zakon o vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine RH br.53/91 :dalje ZOVO). a ZOVO je bio u primjeni do donošenja ZVDSP-a, do 1. siječnja 1997. Člankom 29. ZOVO-a bilo je propisano da se na stvarima u društvenom vlasništvu dosjelošću ne može steći pravo vlasništva.

    17. Prema članku 388. stavak 4. ZVDSP- 96 propisano je da se rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

    18. Međutim, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-58/1997, U-I- 235/97, U-I-237/97 i U-I-1054/97, od 17. studenog 1999. (Narodne novine r. 137/99) odredba članka 388,. stavak 4. ZVDSP– 96 je ukinuta kao neustavna, pa je Zakonom o izmjenama i dopunama ZVDSP (Narodne novine 114/01) izmijenjen članak 388. stavak 4. ZVDSP-a te je propisano da za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, za stjecane stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana (prije 8. listopada 1991.)

    19. Međutim kako je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 5. studenog 1997. pa stoga Konvencija, sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske predstavlja dio njezinog unutarnjeg pravnog poretka, poznavanje i razumijevanje sudske prakse Europskog suda za ljudska prava, ukazuje se kao važan čimbenik za pravilnu primjenu Konvencije i konvencijskih standarda na nacionalnoj razini.

    20. S tim u svezi ističe se kako se je odlukama Europskog suda za ljudska prava:

    Trgo protiv Republike Hrvatske broj:35298/04; G i dr. protiv Republike Hrvatske broj:37685/10 i O protiv Republike Hrvatske broj:22768/12. odlučivalo o zahtjevu za stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu i u svima je odlučeno da je, u odnosu na tužitelje, došlo do povrede članka 1. Protokola broj 1. Konvencije koji glasi:

    „Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne može lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom općim načelima međunarodnog prava.“

    21. Europski sud za ljudska prava zauzeo je tako stajalište da svaka osoba koja je ispunila sve pretpostavke za stjecanje vlasništva nekretnine dosjelošću u vrijeme kada je članak 388. stavak 1. ZVDSP iz 1996. bio na snazi, pa sve do donošenja Ustavne odluke 17. studenog 1999., ima pravo postaviti takav tužbeni zahtjev i nakon što je članak 388. stavak 1. ZVDSP izmijenjen (Narodne novine 114/01). Sukladno članku 159. st. 3. i st. 4. ZVDSP-a, sud je ocijenio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jer je proteklo vrijeme od 40 godina, koliko je potrebno da bi bile ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

    22. Naime, u vrijeme kada su prednici tužitelja stupili u pošteni zakonit istinit, savjesni posjed predmetne nekretnine na snazi su bila još pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koja se primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06.travnja 1941.godine (NN 73/91). Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468 OGZ-a ako stvar nije uknjižena na ime onoga koji je doista posjeduje dosjelost se nastupa tek poslije 30 godina. Iz navedenog dokaznog postupka slijedi da bi još djed tužitelja za života, potom njegova kći i potom suprug (otac tužitelja) protekom 30 godina od stupanja u pošteni posjed dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina.

    23. Stjecanje vlasništva dosjelošću sada je propisano u članku 159. st.1. i 160. ZVDSP-a. U primjeni navedenih odredaba treba polaziti i od odredbi članaka 129. i 130. Zakona. Pa tako članak 129. ZVDSP-a govori općenito o djelovanju zakonskih pretpostavki kod stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, a članak 130. sadrži posebne odredbe glede nekretnina.

    24. Suglasno navedenim zakonskim odredbama dosjelošću se stječe pravo vlasništva time što se stvar samostalno posjeduje kroz zakonom određeno vrijeme (članak 159. st. 1. ZVDSP), pri čemu je imati u vidu da je stjecanje dosjelošću originarno (izvorno) stjecanje prava vlasništva, što vrijedi za sva stjecanja prava vlasništva na temelju zakona (čl. 129. st. 1. ZVDSP). Uz činjenicu originarnog (izvornog) stjecanja prava vlasništva dosjelošću, vezuju se pravni učinci i pretpostavke tog stjecanja.

    25. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

    26. Nadalje, člankom 159. st. 4. ZVDSP –a propisano je da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten (odluka VSRH, Rev-1628/15), samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 2. i 3. tog članka.

    27. Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika. Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja.

    28. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" sprječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune pretpostavke stjecanja putem dosjelosti.

    29. Iz iskaza svjedoka, kojima je ovaj sud poklonio vjeru, jer istinitost istih proizlazi i iz ostalih rezultata provedenog dokaznog postupka, a iskazivali su na temelju neposrednih saznanja o predmetnoj nekretnini i stvarnom stanju na terenu, budući da su isti starije životne dobi, nesrodni i time iskaz istih nije obojen subjektivnošću u smislu uspjeha jedne od stranka u postupku, uvjerljivo proizlazi pravni slijed tužitelja te neometano posjedovanje tužitelja i njegovih prednika kao savjesnih, poštenih, istinitih posjednika predmetnih nekretnina.

    30. Iskazu tužitelja sud je također poklonio vjeru, jer je i taj iskaz u skladu s ostalim provedenim dokazima, posebno pravomoćnim rješenjima o nasljeđivanju te iskazima nepristranih svjedoka, ovo posebno jer spisu nema dokaza da bi tužitelja ili njegove prednike u tom posjedu netko ometao ili im osporavao pravo na posjed.

    31. Činjenica dugogodišnjeg posjedovanja također proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka ĐC koji je identificirao predmetnu nekretninu koja se sastoji geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3.Prilozi) likom A-B-C-D-E-A, površine 47 m² i likom F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-UF, površine 318m²,koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovaraju: Lik A-B-C-D-E-A površine 47m²-dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (što odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], Za cijelo iz GE 139/2021 izrađen od "Ureda ovl.ing.geod. Ivan Bugarin") Lik F-G-H-I-J-K- L-M-N-O-P-R-S-T-U-F, površine 318m²-dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],(što odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],za cijelo iz GE 139/2021 izrađen od"Ureda ovl.ing.geod. Ivan Bugarin") Iz priloženih fotografija i neposrednim opažanjem suda utvrđeno je postojanje materijaliziranih granica na terenu-suhozidi, tako da je označena nekretnina sa svih strana omeđena dakle da posjed tužitelja nedvojbeno zauzima obje gore navedene čestice.

    32. Stoga, ovaj sud, jednako kao i stranke, prihvaća nalaz i mišljenje vještaka geometra ĐC ocjenjujući isto stručnim, objektivnim i argumentiranim.

    33. Iz izvatka iz zemljišne knjige, proizlazi da je na predmetnoj čest. pravo vlasništva uknjiženo kao općenarodna imovina za cijelo, a kao organ upravljanja upisan je Mjesni N.O. Marina .

    34. U Područnom uredu za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, u posjedovnom listu kao posjednik predmetne čestice, ostao je upis prednika tuženika.

    35. Ostala dokumentacija priložena u spis nije se našla bitnom za odluku osim što je poslužila kao dokaz pravnog slijeda, ovo sve obzirom na utvrđenja do kojih je sud došao izvođenjem personalnih dokaza, odnosno ostalom materijalnom dokumentacijom.

    36. S tim u svezi rješenje o nasljeđivanju O-37/0 od 16 ožujka 2000 potvrđuje navod tužitelja i svjedoka o tom da je iza pok RC zakonski nasljednik upravo tužitelj kao njegov sin, za kojeg je u postupku utvrđeno da je i jedini živući nasljednik što potvrđuje i rješenje o naknadno pronađenoj imovini posl.br. O- 5877/2021 od 4. ožujka 2022.te rješenje o nasljeđivanju O- 234/13 od 30 srpnja 2013 prema kojem je nasljednicom pok. brata tužitelja, utvrđena njegova majka. Darovna pogodba također potvrđuje kako se unutar obiteli, prednik tužitelja podijelio sa sestrom ĐC A time i daje vjerodostojnost iskazima tužitelja i svjedoka DC.

    37. Stoga ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka i tužitelja, sud smatra utvrđenim da su se kod prednika tužitelja ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. U konkretnom slučaju svakako je ispunjena pretpostavka o savjesnosti, poštenju i istinitosti dugogodišnjeg posjeda potrebnog radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da je tužitelj kao jedini posjednik kroz svo vrijeme dosjedanja, smatrao da je stvar koju posjeduje njegova, jednako kao što je to ranije smatrao i prednik tužitelja. Posjed koji je nesmetano uživao kako djed tužitelja ŠC, potom njegova kćerka FC majka tužitelja, udana DC, koja je na toj nekretnini nastavila živjeti i obrađivati ju sa suprugom SC (Vickom) ocem tužitelja (koji je živio od 1921. do 2013), a nedvojbeno je nastavio izvršavati tužitelj, dakle naslijedio je nekretnine od svojih roditelja, a oni od svojih, tako da je tužitelj u ovom postupku dokazao pravni slijed i neprekinuti niza posjedovanja istih. Dakle, dokazao je da je samostalni posjed nekretnine trajao zakonom određeno vrijeme te da je tužitelj putem prednika, a i osobno, izvršavao faktičnu vlast, ne izvršavajući time ničiju tuđu posrednu vlast (vlasnički posjed) pri čemu je uvjerenja da je riječ o njegovom vlasništvu i pri čemu ga nitko nikada nije ometao pa se utemeljenim nalaze navodi tužitelja da bi upravo on bio jedini i stvarni vlasnik .Napominje se da je vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

    38. Naposljetku, tužitelj je od svog neposrednog pravnog prednika, oca, pravno valjanim pravnim osnovom-nasljeđivanjem, na temelju pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju O-5877/21 od 4. ožujka 2022. i člankom 128. ZVDSP-a ( odnosno njegov otac od svog prednika prema ranijim propisima kako je to naprijed objašnjeno) stekao nekretnine, kao njegov jedini nasljednik .

    39. Slijedom iznesenog, sud smatra kako tužitelj ima pravni interes zahtijevati da se stanje u javnim knjigama uskladi sa stvarnim stanjem, budući da je isto pogrešno i ne odgovara stvarnom stanju, te ishoditi uknjižbu prava vlasništva na označenim čestici, sve na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika, sve kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom.

    40. Budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

    41. Odluka o trošku je izostala jer ga tužitelj nije ni popisao, pri čemu se navodi da sud odlučuje o parničnom trošku na temelju određenog zahtjeva stranaka sukladno članku 164. stavak 1. i 2. ZPP-a.

    U Trogiru 16. travnja 2025.

    Sutkinja

    Mirna Veža

    Pouka o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istih. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u tri primjerka, odnosno e komunikacijom za osobe obvezne na isto (članka 106 a ZPP-a) a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud .

    Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi presude.

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

    Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud je presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (čl.335. ZPP-a).

    DNA:

    pun. tužitelja

    pun. tuženika

    u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.