Poslovni broj: Us I-2434/2023-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Lidiji Trogrlić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ĆS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, zastupanog po opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda), radi priznavanja statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 20. ožujka 2025. u odsutnosti stranaka, 16. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-562-05/23-03/167, Urbroj: 522-4/1-1-2-23-2 od 29. kolovoza 2023. i predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je tuženik dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama izraženim u obrazloženju ove presude.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-562-05/23-03/167, Urbroj: 522- 4/1-1-2-23-2 od 29. kolovoza 2023. je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, [adresa], Klasa: UP/I-563-02/21-02/25, Urbroj: 2182-11-01/5-23-17 od 9. lipnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava po osnovi oštećenja organizma prema Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj: 84/21; dalje: Zakon).

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika iz svih zakonom propisanih razloga tužitelj nakon u bitnom iznošenja obrazloženja prvostupanjskog rješenja i osporenog rješenja tuženika navodi da je osporeno rješenje grubo manjkavo i doneseno uz povredu Zakona na njegovu štetu. Vezano za navode i utvrđenja tuženika da je iz mišljenja Ministarstva hrvatskih branitelja, Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata od 28. ožujka 2023., sukladno članku 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, te članku 4., 5. i 6. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, predstavlja propisani dokaz kojim se na neosporan način utvrđuje postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, pa da protivno navedenom mišljenju nije moglo donijeti drugačije rješenje tužitelj navodi da nikad nije bio pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljski vojnih i paravojnih postrojbi koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku te da nije na bilo koji način pomago neprijatelju. U ostalom da je na bilo koji način pomagao neprijatelju da ne bi završio u zloglasnom kninskom logoru, te ističe da iz uvjerenja Ministarstva hrvatskih branitelja Klasa: 034-04/22-04/32, Urbroj: 522-5/1-1-22-1 od 29. travnja 2022. proizlazi da se vodi kao zatočena osoba u razdoblju od 20.9.1991. do 12.12.1991. u logoru [adresa]. Traži da se pribavi spis Povjerenstva kako bi mogao steći uvid o čemu se radi odnosno na čemu se temelji navedeno mišljenje a kako bi mogao dalje predlagati dokaze u postupku koji govore u prilog da nije bio pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljski vojnih i paravojnih postrojbi koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku te da nije na bilo koji način pomago neprijatelju. Nadalje, glede navoda iz osporenog rješenja da u predemetu ne postoje dokazi propisani člankom 74. navedenog Zakona, odnosno člankom 8. navedenog Pravilnika a iz kojih bi se na nedvojben način moglo utvrditi da je bolest zbog koje traži priznavanje statusa civilnog invalida rata (Epilepsija) zadobivena pod okolnostima članka 9. stavka 2. Zakona, prije svega ističe kako je u bolnici u Šibeniku liječen od epilepsije te da posjedujem medicinsku dokumentaciju o tome koju prilaže, a iz koje da je razvidna osnovanog njegovog traženja. Slijedom navedenog predlaže donošenje presude kojom se poništava osporeno rješenje tuženika i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

4. U odgovoru na tužbu vezano za tužbene navode i zahtjev tužitelja tuženik se poziva na razloge iz obrazloženja osporavanog rješenja.

5. Generalni opunomoćenik tuženika Županijsko državno odvjetništvo u Splitu se u podnesku od 16. siječnja 2024. u bitnome pridružuje se navodima iz tuženikovog odgovora na tužbu.

6. U sporu je održavanjem rasprave 20. ožujka 2025. i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

7. Sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora kao i spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu.

8. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja iz tužbe kao suvišne i nepotrebne držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

9. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

10. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

11. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut na temelju zahtjeva tužitelja od 28. prosinca 2021. za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava po osnovi oštećenja organizma prema Zakonu.

12. Prvostupanjskim rješenjem predmetni zahtjev tužitelja je odbijen, uz obrazloženje, u bitnome, da kod tužitelja postoje zapreke iz članka 5. Zakona koji predstavlja jedan od temeljnih uvjeta za ostvarivanje prava prema tom zakonu.

13. Tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje, u bitnome, da je Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona dalo mišljenje da u pogledu tužitelja postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, te da navedeno mišljenje predstavlja propisani dokaz iz članka 4., 5., i 6. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj: 118/21 – dalje Pravilnik), pa da ni prvostupanjsko tijelo ni tuženik nisu mogli donijeti drugačije rješenje. Nadalje, da u spisu ne postoje niti dokazi propisani člankom 74. Zakona odnosno članka 8. Pravilnika, a iz kojih bi se na nedvojben način moglo utvrditi da je bolest za koju tužitelj traži priznavanje statusa civilnog invalida rata (epilepsija) zadobivena pod okolnostima iz članka 9. stavka 2. navedenog Zakona, ali da navedeni nedostatak nije relevantan u ovoj upravnoj stvari jer u pogledu tužitelja postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

14. Odredbom članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona propisano je da statuse i prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

15. Člankom 4. Pravilnika propisano je da u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. Zakona službena osoba će: a) posredstvom tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zatražiti dokaz je li podnositelj zahtjeva, sukladno članku 5. stavku 1. točki 1. Zakona, pripadnik, pomagač ili suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku ili je na bilo koji drugi način pomagao neprijatelju, b) zatražiti uvjerenje da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona od nadležnog općinskog suda prema mjestu prebivališta (ne starije od šest mjeseci) i c) zatražiti potvrdu iz kaznene evidencije tijela državne uprave nadležnog za pravosuđe da podnositelj zahtjeva nije pravomoćnom sudskom presudom osuđen za kaznena djela iz članka 5. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona.

16. Člankom 5. stavkom 1. navedenog Pravilnika propisano je da u svrhu iz članka 4. točke a) ovoga Pravilnika ministar hrvatskih branitelja će imenovati Povjerenstvo, a stavkom 2. istog članka propisano je da Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka će od nadležnih tijela pribaviti podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

17. Člankom 6. stavkom 1. navedenog Pravilnika propisano je da će po pribavljanju dokaza iz članaka 9. i 10. ovoga Pravilnika, prvostupanjsko tijelo cjelokupan spis predmeta dostaviti Ministarstvu radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, a stavkom 2. istoga članka propisano je da nakon utvrđivanja postoji li zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, Ministarstvo će predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na daljnji postupak.

18. Odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21) propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar.

18.1. Člankom 120. stavkom 2. ZUP-a propisano je da se odredbe tog Zakona koje se odnose na oblik i sadržaj prvostupanjskog rješenja na odgovarajući način se primjenjuju na drugostupanjsko rješenje.

19. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja tuženika, te imajući u vidu citirane zakonske i podzakonske odredbe, ovaj sud smatra da iz obrazloženja osporenog rješenja nije razvidno na temelju kojih činjenica i dokaza je Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona utvrdilo da u konkretnom slučaju na strani tužitelja postoji zapreka iz članka 5. Zakona.

20. Naime, spisu upravnog tijela prileži dopis Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona od 28. ožujka 2023. U istom se navodi da je Povjerenstvo od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. Zakona te da je na sjednici održanoj 6. rujna 2022. dalo mišljenje da u pogledu imenovanog postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Navodi se i to da će, obzirom da status i prava utvrđena Zakonom ne mogu ostvariti osobe kod kojih je utvrđeno postojanje zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, prvostupanjsko tijelo sukladno danom mišljenju donijeti odgovarajuće rješenje.

21. Obzirom na sadržaj navedenog dopisa u konkretnom slučaju se ne može provjeriti osnovanost i pravilnost mišljenja i zaključka navedenog Povjerenstva. Stoga se niti ovdje osporeno rješenje tuženika, ne može smatrati obrazloženim u smislu gore citirane odredbe članka 98. stavka 5. u svezi članka 120. stavka 2. ZUP-a.

22. Ovdje je za ukazati da se Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-2665/17 od 21. studenoga 2018. pozvao na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj U-III-2086/2016 od 13. ožujka 2018. i na stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi T.G. protiv Hrvatske od 11. srpnja 2017. (zahtjev broj 39701/14.), prema kojem je u slučaju postojanja tajnih podataka trebalo navesti dostatne razloge zbog kojih je u konkretnom slučaju bilo nužno podnositelju zahtjeva potpuno ograničiti uvid u izvješće nadležne sigurnosne agencije u tom slučaju, a u ovom slučaju ekvivalent tome je mišljenje Povjerenstva. U presudi se ističe da pravo na uvid u sve dokaze nije apsolutno i može biti ograničeno zbog nekog drugog suprotstavljenog interesa, u ovom slučaju interesa nacionalne sigurnosti te zaštite slobode i prava drugih ljudi, međutim, to ograničenje ne može biti tako široko da onemogući podnositelja da učinkovito i stvarno osporava zakonitost rješenja koje pobija u upravnom sporu. To ograničenje treba se svesti na najmanju moguću mjeru koja će istovremeno zaštititi javni interes, ali i pružiti mogućnost podnositelju da uvjeri sud u opravdanost svog zahtjeva. Članak 19. stavak 3. Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, broj: 79/07. i 86/12.) zahtjeva da se u pogledu onih dokaza otkrivanjem kojih bi mogla nastati šteta poduzmu mjere i radnje kojima će se to spriječiti, uz obrazloženje, a kako nadležni sudovi nisu proveli takav postupak, u kojem je podnositelj na djelotvoran način mogao zaštititi svoja prava u vezi s provedenom sigurnosnom provjerom, došlo je do povrede načela postupovne jednakosti stranaka, tj. povrede prava na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1.Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 85/10. – pročišćeni tekst).

23. Sukladno navedenom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, prema kojem ograničenje prava na uvid u dokaze treba svesti na najmanju moguću mjeru dostatnu za zaštitu javnog interesa, a s druge strane omogućiti stranci da dokaže osnovanost svog zahtjeva, ovaj sud osporavano rješenja tuženika ne može ocijeniti zakonitim.

24. Za navesti je i da je Europski sud za ljudska prava u presudi F.S. protiv Hrvatske od 5. ožujka 2024. u odnosu na Hrvatsku utvrdio povredu članka 1. Protokola 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer tajne informacije nisu bile izložene stranci, smatrajući da navedeno postupanje predstavlja značajno ograničenje procesnih prava stranke, a naročito u slučaju kada nema drugih alata za provjeru pravilnosti donesene odluke, te iako se navedeni Protokol odnosi na postupovne garancije glede protjerivanja stranaca, tim više navedene garancije moraju vrijediti i u odnosu na hrvatske državljane.

25. Uzevši u obzir sve navedeno ovaj sud je, a postupajući u granicama tužbenom zahtjeva, na temelju odredbe članka 117. stavka 1. ZUS-a poništio osporavano rješenje tuženika i predmet vratio tuženiku na ponovni postupak u kojem je tuženik vezanim pravnim shvaćanjima i primjedbama ovog suda izraženim u obrazloženju ove presude.

26. Slijedom navedenog u postupku nakon ove presude, tuženik će sam ili putem prvostupanjskog tijela upotpuniti upravni postupak, na način da će zatražiti od Povjerenstva da tijelu dostavi svoje mišljenje, jer se dopis dostavljen prvostupanjskom tijelu ne može smatrati nespornim dokazom da je navedeno Povjerenstvo zaista u konkretnom slučaju utvrdilo postojanje zapreke iz članka 5. Zakona, a ispravnost kojeg mišljenja mora moći biti provjerljiva i od strane javnopravnih tijela, podnositelja zahtjeva i kasnije suda. Odredbom članka 151. stavak 2. ZUS-a propisano je da je u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje obvezno postupiti sukladno izreci presude najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa tuženiku ako je spis vođen u fizičkom obliku, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda. Navedenim je odlučeno kao u izreci presude.

U Splitu 16. travnja 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (članak 127. stavak 1. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju,

- tuženiku, po opunomoćeniku ŽDO Split, i uz povrat spis upravnog tijela tuženiku

- u spis.