Poslovni broj: Usž-1864/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice ĆV iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Zvonimir Bućan, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 10, protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1665/22-18 od 27. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1665/22-18 od 27. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda od 27. prosinca 2023. poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/II-562-02/20-10/12, URBROJ: 522-4/1-1-1-22-17 od 6. srpnja 2022. i rješenje Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti Metković, KLASA: UP/I-562-02/20-04/11, URBROJ: 2117/1- 10/19-20-4 od 27. kolovoza 2020. (točke I. i II. izreke presude), tužiteljici je priznat status člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu, počevši od 1. siječnja 2018. (točka III. izreke) te je naloženo prvostupanjskom tijelu da u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude donese odgovarajuće rješenje kojim će tužiteljici odrediti iznos obiteljske invalidnine (točka IV. izreke).

2. Rješenjem prvostupanjskog suda od 27. prosinca 2023. naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne odluke isplati tužiteljici iznos od 2.831,35 eura na ime troškova upravnog spora.

3. Rješenjem tuženika od 6. srpnja 2022., donesenim u izvršenju presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2421/21-5 od 28. listopada 2021., odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 27. kolovoza 2020. kojim je odbijen tužiteljičin zahtjev za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu.

4. Tuženik podnosi žalbu protiv prvostupanjske presude i rješenja u kojoj u bitnom ističe da osporena presuda i rješenje nisu pravilni i na zakonu osnovani. Smatra da je presuda nejasna i nerazumljiva u dijelu kojim sud zaključuje da je nalaz stalnog sudskog vještaka potpun i uvjerljiv, za razliku od onih provedenih u upravnom postupku koji nisu potpuni i uvjerljivi. Upućuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-3551/16 od 18. prosinca 2018. prema kojoj se medicinsko vještačenje u upravnom sporu provodi samo ako je u sporu iznesena odlučujuća tvrdnja koja dovodi u sumnju nalaz i mišljenja tijela vještačenja iz upravnog postupka, što ovdje nije slučaj. Nadalje prigovara što sud prihvaća zaključak vještaka koji se temelji na iskazima čije značenje za ovaj postupak tek treba vrednovati sud. Smatra da je u sporu pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Predlaže ukinuti osporenu presudu i rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

5. Tužiteljica nije dostavila odgovor na žalbu.

6. Žalba nije osnovana.

7. Ispitujući osporavanu presudu i rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine,“ 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; u daljnjem tekstu: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda i rješenje pobijaju, a niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

8. U konkretnom je slučaju sporno jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje tužiteljici statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iza njenog supruga, pok. ŽV i prava na obiteljsku invalidninu, propisani člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.; u daljnjem tekstu: ZoPHBDR/04.), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva, 1. prosinca 2017.

9. Člankom 3. stavkom 1. točkom 5. ZoPHBDR-a/04. propisano je da je smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata hrvatski branitelj koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

10. Člankom 197. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, 121/17.; u daljnjem tekstu: ZoHBDR/17.), koji je stupio na snagu dana 14. prosinca 2017., propisano je da će se zahtjevi podneseni za ostvarivanje prava na temelju ZoPHBDR-a/04. koji nisu riješeni do stupanja na snagu ZoHBDR-a/17. riješiti na temelju propisa koji su vrijedili na dan podnošenja zahtjeva, ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva ili ako je tako određeno ZoHBDR-om/17.

11. Prema članku 6. stavku 1. točki e) ZoHBDR-a/17., smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ZoHBDR-a/17.

12. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je da je tužiteljičin pok. suprug ostvario status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, da je sudjelovao u Domovinskom ratu od 22. studenoga 1991. do 24. prosinca 1995. s prekidima, ukupno 581 dan u borbenom sektoru (pripadnik 116. brigade HV-a, 116. pukovnija domobranska) te da je bio izložen različitim egzistencijalno ugrožavajućim situacijama, da su navedene postrojbe izvršavale zadaće na crti bojišnice i bile izložene djelovanjima neprijatelja (paljbi iz pješačkog, topničkog i raketnog naoružanja) po njihovim položajima. Pok. ŽV počinio je samoubojstvo 18. studenoga 2017. Nema relevantne medicinske dokumentacije o njegovom psihijatrijskom liječenju.

13. U upravnom postupku provedeno je medicinsko vještačenje u dva stupnja u kojemu su se tijela vještačenja suglasila da smrt pok. ŽV nije posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, već je riječ o posljedici trajno narušenih maritalnih odnosa.

14. U upravnom sporu provedeno je sudsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje proizlazi zaključak da je nedijagnosticirani i neliječeni PTSP značajno doprinio počinjenju suicida.

15. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinje smatrajući ga potpunim i uvjerljivim, detaljno obrazloženim sukladno pravilima struke i mjerodavnim propisima. S obzirom na navedeno, a imajući na umu ostale dokaze provedene u postupku, osobito iskaze tužiteljice te svjedoka AV, ZV i RV (prijatelja i suboraca pok. ŽV) i mišljenje prof. ĆVLV, kliničke psihologinje u Centru za psihosocijalnu pomoć Dubrovačko-neretvanske županije, sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim. Vještaci u upravnom postupku, za razliku od sudske vještakinje, prema mišljenju prvostupanjskog suda, nisu sagledali sve okolnosti konkretnog slučaja, već su nalaze i mišljenja temeljili na tome da ne postoji medicinska dokumentacija koja bi ukazivala na ratom uzrokovani PTSP odnosno da nema podataka o psihijatrijskom liječenju pok. ŽV. Takvi nalazi i mišljenja institucionaliziranih tijela vještačenja, po ocjeni prvostupanjskog suda, nisu mogli poslužiti kao valjana osnova za donošenje osporavanih rješenja.

16. Ocjenjujući osnovanost žalbe, ovaj Sud polazi od činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom sporu koje tuženik svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju. Iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud, u ponovljenom postupku, nakon ranije presude kojom su poništena prethodna rješenja javnopravnih tijela u istoj upravnoj stvari zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ocijenio svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno te na temelju rezultata dokaznog postupka zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan. S obzirom na navedeno, a imajući na umu okolnost da je sudska vještakinja u nalazu i mišljenju od 26. rujna 2023. iscrpno iznijela (uvjerljive) razloge zbog kojih smatra da postoji povezanost suicida pok. ŽV i psihičke bolesti koja je posljedica njegova sudjelovanja u Domovinskom ratu, ovaj Sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju utvrđeno da je samoubojstvo pok. ŽV posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Slijedom iznesenog, Sud zaključuje da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni pogrešne primjene materijalnog prava.

17. Osvrćući se na tuženikovo pozivanje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-3551/16 od 18. prosinca 2018., valja reći da u toj odluci Ustavni sud polazi od načela slobodne ocjene dokaza u upravnom sporu, naglašavajući da iz navedenog načela ne proizlazi obveza suda da izvede svaki predloženi dokaz, kao što niti, s druge strane, prijedlog za dopunu dokaznog postupka ne sprječava sud da izvede još neke dokaze, ako utvrdi da stanje stvari nije razjašnjeno. Hoće li ili neće izvesti neki dokaz, pitanje je ocjene suda u svakom pojedinačnom slučaju. S obzirom na navedeno, ovaj Sud ne nalazi da je u konkretnom slučaju, provođenjem sudskog vještačenja, povrijeđen zakon.

18. Ocjenjujući osnovanost tuženikove žalbe o troškovima spora, koju tuženik posebno ne obrazlaže, ovaj Sud polazi od članka 79. stavka 4. ZUS-a koji propisuje da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

19. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je poništio osporena rješenja javnopravnih tijela i riješio stvar, slijedom čega, na temelju članka 79. stavaka 1. i 4. ZUS-a tužiteljica ima pravo na naknadu opravdanih troškova spora.

20. Tužiteljici je dosuđena naknada troškova sastava tužbe, sastava obrazloženog podneska od 31. listopada 2023. te zastupanja na ročištima za raspravu od 5. travnja 2023. i 19. prosinca 2023. primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“,142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22.; u daljnjem tekstu: Tarifa) kao i troškove sudsko-medicinskog vještačenja.

21. S obzirom na činjenicu da je prvostupanjski sud dosudio tužiteljici trošak u skladu s mjerodavnom Tarifom, a trošak vještačenja u iznosu koji je sudska vještakinja zatražila, a tužiteljica predujmila, to osporavano rješenje o troškovima spora Sud ocjenjuje zakonitim.

22. Slijedom iznesenog, smatrajući da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju zakonitost osporavane presude i rješenja po bilo kojoj osnovi, valjalo je, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao izreci.

U Zagrebu 16. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Radmila Bolanča Vuković