REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice SO, radi prekršaja iz članka 51. stavka 5. u vezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koju brani Sanja Vukmanović, odvjetnica iz Bjelovara, a povodom prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Bjelovar, Klasa: 211-07/24-4/37246, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 30.4.2024., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 15.4.2024., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 1. i članka 222. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 16. travnja 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENICA SO, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka S i Š, r. L, rođena **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., konobar, 850,00 eura, razvedena, 2 maloljetne djece, državljanka Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismena, prekršajno neosuđivana,

k r i v a j e

I što je dana 8. veljače 2024., u 7:50 sati, u mjestu [adresa], upravljala osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] od pravca sjevera u pravcu juga, kojom prilikom nije prilagodila brzinu kretanja vozila osobinama i stanju kolnika (mokar) uslijed čega je izgubila nadzor nad upravljačem vozila, skrenula u lijevo i prednjim dijelom vozila udarila u zemljani nasip s istočne strane kolnika te se odbila, zarotirala i zadnjim desnim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ŠO, a koji se kretao iz suprotnog smjera desnom stranom kolnika i koji je izbjegavajući sudar skrenuo u desno na bankinu s istočne strane kolnika, time da je u prometnoj nesreći na vozilima nastala materijalna šteta, dok su SO i putnica u njezinom vozilu SOT zadobile lake tjelesne ozlijede,

dakle, kao vozač u prometu na cesti brzinu kretanja svog vozila nije prilagodila osobinama i stanju ceste, uslijed čega je izazvala prometnu nesreću,

pa je time počinila prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. u vezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji joj se prekršaj, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 180,00 EURA (sto osamdeset eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Ako okrivljenica u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenica plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 120,00 eura (sto dvadeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 65,51 eura (šezdeset pet eura i pedeset jedan cent), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA BJELOVAR, obaveznim prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/24-4/37246, Urbroj: 511-02-05-24-1 od 30.4.2024., oglasila je okrivljenicu krivom radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenica je pravodobno uložila prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenica se očitovala o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivom za prekršaj stavljen joj na teret.

4. Ispitana SO navodi da je kritične zgode u 7:50 sati upravljala osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] i kretala se u pravcu juga. Inače svakodnevno prolazi navedenom prometnicom, jer stanuje u neposrednoj blizini i poznato joj je kako je nekoliko dana prije ovog događaja došlo do obavljanja šumarskih radova na toj dionici prometnice i u njenoj blizini u šumi gdje su izvoženi izvjesni drveni trupci tako da je bila postavljena primjerena prometna signalizacija na tom dijelu prometnice. Neupitno je da je zbog tih radova na kolniku bilo dosta blata. Međutim, navedene zgode kretala se primjerenom brzinom u skladu sa dopuštenim ograničenjem, kada joj je iz suprotnog smjera nailazilo vozilo te je zbog sigurnog mimoilaženja i u skladu s propisima namjeravala pomjeriti vozilo u desno ka desnom rubu kolnika. Dodatno zbog sigurnog mimoilaženja lagano je pritisnula kočnicu radi usporavanja vozila, a što je dovelo na njezino iznenađenje do destabilizacije vozila i nemogućnosti da ga kontrolira te je njime prešla u lijevo do lijeve bankine gdje je prednjim dijelom vozila prvo udarila u zemljani sip s istočne strane kolnika gdje je došlo do rotacije vozila koji se odbio na prometnicu i u daljnjem nekontroliranom kretanju došlo je do udara zadnjeg desnog dijela vozila u prednji lijevi dio vozila koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Prema tome, nije očekivala da će zbog neznatnog dodirivanja kočionog mehanizma doći do nemogućnosti da vozilo kontrolira u daljnjem kretanju niti je mogla njime kontrolirati nakon što se odbilo od nasipa na kolnik tako da zaključuje da je uzrok prometnoj nesreći veća količina blata koje je klizavo i zbog kojeg je došlo do destabilizacije vozila. Time ne smatra da se kretala brzinom koja nije bila prilagođena za uvjete na cesti i prekršaj poriče. Još navodi da su radove u šumi nekoliko dana obavljali zaposlenici tvrtke Hrvatske šume i za vrijeme obavljanja radova postojala je prometna signalizacija, koja je uklonjena dan prije spornog događaja, time da nitko nakon toga nije uklanjao s prometne površine odnosno kolnika blato koje je naneseno prilikom obavljanja šumarskih radova. Nadalje ističe da se ona vozilom nakon slijetanja na nasip vratila na kolnik i misli da se vozilom zaustavila u potpunosti te je tek trenutak nakon toga došlo do naleta drugog osobnog vozila udarom u stražnji dio vozila kojim je upravljala.

5. Obzirom da je okrivljenica porekla prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenog ŠO, nakon čega je izvršen uvid u izvješće, zapisnik o očevidu, dokumentaciju očevida te bolničke prijave.

6. Ispitani ŠO iskazuje da se kritične zgode u jutarnjim satima kretao kroz Mjesto [adresa] u pravcu sjevera i prolazio je kroz predio gdje se nalazi šuma i taj dio kolnika je bio prilično mokar. Uočio je da mu iz suprotnog smjera nailazi drugo osobno vozilo i na njegovo iznenađenje naporedno prije mimoilaženja s tim vozilom je došlo do toga da je vozač navedenog automobila počeo gubiti kontrolu nad vozilom, jer se vozilo počelo iskretati i rotirati na kolniku zbog čega je odmah automobil zaustavio u mjestu tik uz desni rub kolnika do zemljanog nasipa. No, u nastavku kretanja odnosno rotacije navedenog automobila kojim je upravljala okrivljenica kako je utvrđeno kasnije, došlo je do toga da je vozilo u samoj rotaciji zadnjim desnim bočnim dijelom udarilo u prednji lijevi bočni dio vozila kojim je on upravljao, a u trenutku udara i dalje je on vozilom bio u mjestu. Zbog inercije predmetno vozilo kojim je upravljala okrivljenica nakon udara u njegov automobil nastavila se kretati i prednjim dijelom udarila je u obližnji zemljani nasip, nakon čega se preprečeno preko kolnika zaustavilo na cesti. Prema tome, nakon gubitka kontrole nad vozilom od strane okrivljenice predmetni automobil je prvo udario u njegovo vozilo koje je bilo u mjestu i tek je potom došlo do udara prednjeg kraja vozila u zemljani nasip nakon čega se vratilo na kolnik i zaustavilo. Obzirom da je kolnik na tom djelu bio znatno mokar pretpostavlja da je ta činjenica dovela do destabilizacije tog vozila i gubitka kontrole nad vozilom okrivljenice kao vozača. Na kraju ističe da da mu je poznato kako su prije ovog događaja na toj dionici prometnice obavljali šumarski radovi tvrtke Šumarija iz [adresa], ali su ti radovi završeni, dok je na tom dijelu prometnice kolnik bio mokar i sklizak, iako se ne može izjasniti da li je na prometnici bilo dodatno neko blato. Dalje navodi kako se na kolniku zaustavio isključivo zbog činjenice da je uočio opasnost ispred sebe u vidu destabilizacije vozila koje mu je dolazilo u susret i time potencijalne opasnost za nastupanje prometne nesreće.

7. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenica kritične zgode nalazila na naznačenoj lokaciji gdje je upravljala navedenim osobnim vozilom kada je došlo do nastupanja prometne nesreće.

8. Međutim, kao spornu okolnost je valjalo utvrđivati da li je okrivljenica te zgode postupao protupravno time da brzinu kretanja svog vozila nije prilagodila osobinama i stanju ceste, uslijed čega je izazvala navedenu štetnu posljedicu.

9. Na temelju svih provedenih dokaza, neupitno proizlazi da je okrivljenica ušla u sferu prekršaja koji joj se inkriminira optužnim aktom.

10. Sud je odbio dokazne prijedloge okrivljenice za provođenjem dokaza ispitivanjem svjedokinje ŠOT te pribavom podataka tvrtke "Hrvatske šume" [adresa] o potencijalnim radovima u šumi na naznačenoj lokaciji kao i za provođenje prometno tehničkog vještačenja. Naime, navedena putnica u osobnom vozilu kojim je upravljala okrivljenica nalazila se na stražnjoj klupi u vozilu i ona svakako ne može imati ikakvog saznanja o uzroku nastupanja prometne nesreće. S druge strane, potpuno je irelevantno da li su se prije spornog dana na ovoj lokaciji obavljali kakvi šumarski radovi, posebno kada to nije upitno obzirom na već postojeće dokaze u spisu predmeta. I na kraju, ukupnost priloženih dokaza posebno vezano za postojeće materijalne tragove i izgled lica mjesta sasvim su dostatni za utvrđenje uzroka nastupanja štetne posljedice te se time ukazuje nepotrebnim provođenje prometno tehničkog vještačenja.

11. Nakon što se okrivljenica izjasnila da se ne smatra krivom za navedeni prekršaj, iznoseći obranu je napomenula kako se predmetne zgode kretala navedenim dijelom prometnice u pravcu juga te kada je uočila da joj iz suprotnog smjera dolazi drugo vozilo, tada je željela još usporiti način kretanja i vozilo pomjeriti bliže desnom rubu kolnika, zbog čega je reagirala pritiskanjem kočionog mehanizma, ali je to dovelo do destabilizacije vozila ijo se zanijelo u lijevo i u nastavku kretanja je sletjela s prometnice i prednjim krajem vozila udarila u zemljani nasip od kojeg se vozilo odbilo unazad na prometnicu i u nastavku rotiranja je imalo dodir sa spomenutim osobnim automobilom koje je dolazilo iz suprotnog smjera reg. oznake [registarska oznaka]. Međutim, smatra kako je brzina kretanja vozila kojim je upravljala bila dovoljno prilagođena tako da je uzrok prometnoj nesreći mokar i blatnjav kolnik zbog kojeg je sklizak te time nije mogla očekivati da će doći do destabilizacije vozila.

12. S druge strane, ispitani oštećeni ŠO u svojem iskazu gotovo u potpunosti je potvrdio navode obrane okrivljenice vezano za način njenog kretanja i posebno gubljenja kontrole nad vozilom. Jedino što svjedok ističe na drugačiji način se odnosi na to da je u trenutku gubljenja kontrole nad automobilom okrivljenica kod rotiranja vozila po kolniku prvotno zadnjim desnim bočnim dijelom automobila udarila u prednji lijevi dio vozila kojim je on upravljao iz suprotnog smjera, a da je tek nakon toga u nastavku kretanja još prednjim dijelom vozila udarila u zemljani nasip uz rub kolnika i tek se potom zaustavila. Preostale tvrdnje svjedoka se odnose na to kako da je on automobil zaustavio uz desni rub kolnika prije sraza sa vozilom kojim je upravljala okrivljenica iz razloga što je neposredno prije mimoilaženja s tim vozilom uočio opasnost, jer se to vozilo počelo iznenada rotirati po prometnici.

13. Nastavno se u samom izvješću opisuje sporni događaj koji je predstavljao u naravi prometnu nesreću i nepropisan način vožnje od strane okrivljenice, gdje je izazvana imovinska šteta na dva osobna automobila, pa proizlazi da je ona izgubila kontrolu nad upravljačem vozila zbog brzine kretanja koja nije bila prilagođena osobinama kolnika koji je bio mokar, zbog čega je prešla na suprotnu stranu prometnice i udarila u zemljani nasip te potom zbog rotacije i vraćanja na prometnicu dodatno udarila u osobno vozilo koje se prethodno kretalo iz suprotnog smjera.

14. Nadalje, prema zapisniku o očevidu proizlazi da je do prometne nesreće došlo unutar naselja u jutarnjim satima na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera i gdje je kolnik ravan, ali mokar, te je ukupne širine 4,2 m uz ograničenje brzine od 50 km/h. nakon toga se spominju sudionici prometne nesreće i vozila kojima su upravljali te izgled i lokacija oštećenja na oba vozila. Na kraju se još spominju utvrđeni materijalni tragovi na mjestu događaj i radi se o tragovima zanošenja osobnog vozila kojim je upravljala okrivljenica, kao i tragovi rovanja izvan prometnice a napose i tragovi otpalih dijelova stakla i plastike te blata.

15. Upravo prema situacijskom planu i dokumentaciji očevida jasno se razabire mjesto nastupanja prometne nesreće i položaj vozila koja su sudjelovala u tom događaju pa je posebno indikativno da je automobil kojim je upravljala okrivljenica nakon udara u zemljani nasip i osobno vozilo [registarska oznaka] zaustavljeno okrenut u suprotnom smjeru od onog kojim se okrivljenica kretala prije nesreće i vozilo je zaustavljeno uz istočni rub kolnika odnosno na dijelu prometnice kojom se prethodno kretao svjedok ŠO dok se okrivljenica prije toga kretala iz suprotnog smjera. Nadalje su jasno vidljivi preko cijele prometnice materijalni tragovi zanošenja osobnog vozila [registarska oznaka] koji počinju od samog desnog ruba kolnika sa zapadne strane kako se prethodno u pravcu juga kretala okrivljenica i pod izvjesnim kutem prelaze preko prometnice do njezinog ruba i zemljanog nasipa gdje se razabiru tragovi rovanja po zemlji, jer je neupitno okrivljenica prednjim dijelom vozila udarila u taj zemljani nasip. Od tog mjesta započinju i materijalni tragovi otpalih dijelova vozila koji su fiksirani na kolniku i koji završavaju na mjestu gdje je došlo do udara u prednji lijevi dio osobnog vozila [registarska oznaka]. Nadalje se u dokumentaciji očevida jasno primjećuje mjesto nesreće i zemljani nasip tik uz prometnicu s lijeve strane gledano za pravac kretanja okrivljenice, dok je izvan kolnika s desne strane kako se kretala okrivljenica šumski predio i uz sam rub kolnika doista su položena debla drveća. Osim toga sam prijelaz desnog ruba kolnika i zemljane površine uz taj šumski predio prekriven je zemljom i blatom koje se u manjoj mjeri nalazi i na kolniku. Također se uočava položaj oba vozila koja su sudjelovala u nesreći nakon njihova primarnog dodira i razvidno je da se vozilo [registarska oznaka] nalazilo tik uz desni rub kolnika i fiksirano je iza osobnog vozila kojim je upravljala okrivljenica, a koje se vozilo neupitno prethodno rotiralo po kolniku. Na oba automobila uočava se znatnija imovinska šteta, posebno što se tiče vozila kojim je upravljala okrivljenica, jer je vozilo uništeno sa sivih strana. Već ta činjenica govori u prilog zaključku da je još u trenutku rotacije tog vozila po kolniku i udara u zemljani nasip i posebno naleta na osobni automobil [registarska oznaka] preostala znatna inercija navedenog automobila, jer je na oba vozila došlo do težeg drobljenja i uvijanja lima.

16. Prema tome, naprijed spomenuti materijalni tragovi zanašanja vozila kojim je upravljala okrivljenica te izgled i lokacija, a posebno težina oštećenja na oba vozila, neupitno navodi na zaključak da se okrivljenica nekontrolirano kretala kolnikom bez mogućnosti da vozilo zadrži na prometnici, do čega je moglo doći isključivo ako se kretala brzinom koja nije bila dovoljno umjerena i prilagođena te sigurnosna za karakteristike i stanje kolnika. Kod toga valja spomenuti da je neupitno okrivljenica dobro upoznata sa navedenom prometnicom kojom svakodnevno prolazi, a također je imala direktna saznanja o tome da su se na tom mjestu nekoliko dana ranije obavljali šumarski radovi zbog čega je bila postavljena privremena prometna signalizacija, zbog čega je kolnik na tom mjestu mogao biti blatnjav i mokar te svakako time sklizak, pa je imajući ta saznanja svakako prije dolaska do tog mjesta morala nužno i ranije usporiti kretanje na adekvatan način kako bi se sigurno mimoišla s drugim vozilom koje dolazi iz suprotnog smjera. Ovako, okrivljenica je nesumnjivo u pokušaju sigurnog mimoilaženja s drugim vozilom reagirala spontano naglo jačim pritiskom na kočioni mehanizam i to na dijelu prometnice gdje je kolnik bio mokar i sklizak od blata kada se kretala bliže desnom rubu kolnka, pa je takva njezina reakcija izazvala destabilizaciju vozila i nemogućnost da ga dalje kontrolira na prometnici. To znači da do destabilizacije ne bi došlo za slučaj da je brzina njenog kretanja ipak bila još niža, bez obzira na postojeće ograničenje brzine za taj dio prometnice, jer je ona zbog naprijed navedenog mogla predvidjeti navedene uvjete na cesti odnosno stanje kolnika, a što je mogla i uočiti prije poduzimanja radnje kočenja. Time je potpuno deplasirano i neprihvatljivo da uzrok prometnoj nesreći može biti jedino u činjenici da se na kolniku nalazilo blato, a posebno da bi uzročnik prometne nesreće mogao biti svjedok ŠO koji se vozilom kretao iz suprotnog smjera i u danom trenutku se bez sumnje slučajno tamo zatekao vozilom krećući se pravilno svojom desnom stranom kolnika. Naime, svakako predmeti zatečeni na kolniku odnosno prometnici i njihov status nikako ne mogu predstavljati stvaran uzrok prometnoj nesreći, jer upravo zbog njihova postojanja vozači su dužni pratiti prometnu situaciju ispred sebe, procijeniti način svojeg kretanja i pravovremeno reagirati na prepreke koje mogu očekivati ispred sebe, pri čemu je okrivljenica jasno istaknula da je danima prije sporne nesreće bila upoznata sa činjenicom da se na om dijelu kolnika obavljaju šumarski radovi te danima puno blata na prometnici, zbog čega je bila postavljena privremena prometna signalizacija. Upravo stoga je okrivljenica to morala imati u vidu i uzeti u obzir kod načina i brzine kretanja te prije nailaska na mokar i sklizak dio prometnice adekvatno usporiti još kretanje, pri kojem ne bi izgubila kontrolu nad upravljačem vozila. Kod svega toga je irelevantno da li se svjedok ŠO neposredno prije primarnog dodira sa vozilom kojim je upravljala okrivljenica kretao ili je bio vozilom potpuno zaustavljen u mjestu. Isto tako je manje bitno da li je tom prilikom okrivljenica vozilom najprije zbog gubljenja kontrole nad upravljačem i rotiranja vozila udarila stražnjim desnim bočnim dijelom u vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera, ili je prethodno prednjim krajem vozila udarila u zemljani nasip uz prometnicu, pa da bi potom u nastavku kretanja kada se odbila od zemljanog nasipa ponovno u rotiranju vozila udarila u naprijed spomenuto vozilo kojim je upravljao svjedok ŠO. U svakom slučaju prometna nesreća bi bila izbjegnuta samo da okrivljenica nije izgubila kontrolu nad upravljačem vozila i prešla na suprotnu stranu kolnika, jer bi tada bez problema i poteškoća došlo do normalnog mimoilaženja navedenih vozila.

17. Napose treba spomenuti da je osim imovinske šteta na oba vozila u ovoj prometnoj situaciji došlo i do nastupanja neimovinske štete u vidu tjelesnih povreda kod okrivljenice te putnika u njenom vozilu ŠOT. Neposredno nakon prometne nesreće ovlašteni liječnik pregledom u bolnici je utvrdio kako je okrivljenica zadobila istegnuće vratne, torakalne i lumbosakralne kralježnice, dok je SOT zadobila povredu u vidu kontuzije glave.

18 Zbog svih iznesenih razloga, a nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti u poduzetim radnjama okrivljenice stekla su se sva bitna obilježja prekršaja koji joj se inkriminira, te je oglašena krivim i izrečena joj je blaža novčana kazna od zakonom propisane.

19. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenice, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da ima niža mjesečna primanja kojima uzdržava dvoje maloljetne djece, a sam prekršaj počinjen je nehajnim oblikom krivnje, gdje je na njenoj strani nastupila veća imovinska i neimovinska šteta, te se radi o osobi koja nije sklona činjenju bilo kakvih prekršaja u prometu, tako da otegotnih okolnosti nije nađeno. Stoga je ipak bilo uvjeta za izvjesno ublažavanje novčane kazne, time da je izrečena novčana kazna primjerena okolnostima prometne situacije i upravo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenice da ubuduće opreznije upravlja motornim vozilima, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

20. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenica u roku koji je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne, u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

21. Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na prijevoz službenim vozilom, izradu fotoelaborata i skice mjesta prometne nesreće, jer ipak ostvaruje redovna mjesečna primanja, pa plaćanjem navedenog troška neće ugroziti svoju egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 16. travnja 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

1. Okrivljenici

2. Izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga

3. Branitelju