Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-502/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić kao predsjednice vijeća, Đorđa Benussi kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Josite Begović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĐH (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. JH (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i 3. EH (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Mijo Ban, odvjetnik u Koprivnici, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb (OIB: 46377257342), Zagreb, Rebro, Kišpatićeva 12, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862), Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1., 2. i 3. tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-278/2015-109 od 8. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Žalba 1., 2. i 3. tužitelja u pretežitom dijelu je neosnovana a samo djelomično je osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-278/2015- 109 od 8. ožujka 2024. (točka I i točka II izreke presude):

a) potvrđuje u točki I pod točkom 1., 2., 3. i 4. izreke presude,

b) preinačuje u točki II izreke presude tako da sada ista glasi:

Nalaže se 1., 2. i 3. tužiteljima da na jednake dijelove naknade umješaču na strani tuženika parnični trošak u iznosu od 2.150 EUR sa zateznim kamatama od 8. ožujka 2024. do isplate. po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope i to za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od 1. siječnja a za drugo polugodište koja je na snazi od 1. srpnja te godine sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Odbijaju se zahtjevi 1., 2. i 3. tužitelja i umješača na strani tuženika da im protivna stranka naknadi troškove žalbenog postupka kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom doslovce je odlučeno:

i to presudom

"I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi I-III-tužitelja koji glase:

"1. Tuženik KBC Zagreb iz Zagreba, Šalata 02 dužan je platiti tužiteljici ĐH iz [adresa] na ime naknade štete iznos od 84.508,86 EUR/636.732,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena i to počevši od 04. lipnja 2012.g. pa do 31. prosinaca 2022.g. a od 01. siječnja 2023.g. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku 15 dana., 2. Tuženik KBC Zagreb iz Zagreba, Šalata 02 dužan je platiti tužitelju TH iz [adresa] na ime naknade štete iznos od 14.864,95 EUR/112.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena i to počevši od 04. lipnja 2012.g. pa do 31. prosinca 2022.g. a od 01. siječnja 2023.g. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku 15 dana., 3. Tuženik KBC Zagreb iz Zagreba, Šalata 02 dužan je platiti tužitelju BH iz [adresa] na ime naknade štete iznos od 14.864,95 EUR/112.000,00 kn kn sa zakonskom zateznom kamatom u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena i to počevši od 04. lipnja 2012.g. pa do 31. prosinca 2022.g. a od 01. siječnja 2023.g. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku 15 dana., 4. Tuženica je dužna tužiteljima naknaditi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 29. ZOO-a i to od dana donošenja odluke suda prvog stupnja pa do isplate, sve to u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljima solidarno naknaditi umješaču parnični trošak u iznosu od 2.150,00 eur sa zateznima kamatama od 8. ožujka 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana."

a rješenjem

"Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u podnesku od 29. srpnja 2022."

2. Protiv te odluke 1., 2. i 3. tužitelji su izjavili pravodobnu i dopuštenu žalbu s tim što žalbom pobijaju presudu i to iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.- 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) te traže da se žalba prihvati i preinači pobijana odluka u pobijanom dijelu na način da se tužbeni zahtjev u cijelosti prihvati a podredno da se pobijana odluka u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zatražen je i trošak žalbe.

3. Na žalbu je odgovorio umješač na strani tuženika i zatražio trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba 1., 2. i 3. tužitelja je u pretežitom dijelu neosnovana a samo djelomično je osnovana i to glede odluke o parničnim troškovima. .

5. Predmet ove parnice je zahtjev 1., 2. i 3. tužitelja kako su ga isti konačno opredijelili podneskom od 2. svibnja 2023. (l.s.495-496) za naknadu štete zbog greške u liječenju njihovog sina i brata odnosno neadekvatnog postooperativnog zbrinjavanja sad pok. ĆH na odjelu tuženika koje je imalo za posljedicu smrtni ishod i to 9. ožujka 2012.

6. Prvostupanjski sud je na temelju obimne raspravne građe odnosno provedenih dokaza navedenih u točki 4. obrazloženja prvostupanjske odluke, a pogotovo temeljem vještačkog nalaza i mišljenja provedenog po Medicinskom fakultetu sveučilišta u Rijeci i to po liječnicima neurologu dr. ABC, specijaliste za anesteziologiju i intenzivno liječenje, dr. OH, ortopedu dr. ZH i specijalisti sudske medicine i kriminalistike dr. HH utvrdio:

- da je sad. pok. ĆH bolovao od Duchenn-eove mišićne distrofije (DMD) koja je uzrokovana neispravnim genom lociranom na X kromosomu koji je odgovoran za produkciju distrofina,

- da je prije operacije koja je obavljena 8. ožujka 2012. izvršen predoperacijski pregled anesteziologa, pregled pedijatra kardiologa, UZV srca i EKG srca te provedeni laboratorijski nalazi,

- da je operacija prošla uobičajeno s tim da je izvršena uz spinalnu anesteziju koja je manje tegobna, odnosno kod koje je manja mogućnost bilo kakve komplikacije od anestezije,

- da je sutradan tj. 9. ožujka 2012. sad pok. ĆH bio pospan i reagirao samo na glasne upite tako da je bio prebačen na odjel intenzivne njege gdje je bio priključen na monitor te mu je dana infuzija i lijek za tahikardiju te stavljena maska sa kisikom, nakon čega je reagirao i samostalno razgovarao i disao,

- da se je vodio kazneni postupak protiv dr. DH koji je izvršio operaciju stopala radi smanjenja bolova sad pok. ĆH s tim da je nakon provedenog vještačkog nalaza i mišljenja u tom kaznenom postupku nadležno državno odvjetništvo odustalo od njegovog kaznenog progona jer je utvrđeno da nije bilo nikakvog propusta te da nije bilo potrebe za intenzivnim liječenjem odmah nakon operacije,

- da iz vještačkog nalaza i mišljenja vještaka sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koje se temelji na analizi medicinske dokumentacije proizlazi da se je u liječenju sad pok. ĆH postupalo prema pravilima medicinske struke te da su poduzete sve mjere za uspješan ishod liječenja a da se smrtni ishod dogodio zbog zakazivanja srčanog rada srca jer je srce bilo teško oštećeno osnovnom bolešću tj. progresivnom mišićnom distrofijom s tim da je prema nalazu patologa to oštećenje verificirano tek posmrtno mikroskopskom analizom srčanog mišića i nije se moglo kroz prije operacijsku obradu dijagnosticirati uobičajenim kardiološkim i anesteziološkim pregledima (klinički, laboratorijski, UZV i EKG).

7. Uzimajući u obzir ta utvrđenja prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je liječenje bolesnika sad pok. ĆH provedeno sukladno suvremenim smjernicama zasnovanim na medicini temeljenoj na činjenicama, te da tijekom liječenja nisu počinjeni propusti ili greške te je iz tog razloga i odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev

1., 2. i 3. tužitelja.

8. To sve pokušava dovesti u pitanje žalba 1., 2. i 3. tužitelja.

9. Kako je već rečeno žalbom se pobija odluka i zbog bitnih povreda parničnog postupka s tim da žalba decidirano ukazuje na povredu iz članka 354. stavak 2. točka 6. i točka 11. ZPP. Kada žalba ukazuje na povredu iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP žalba navodi da je tužiteljima onemogućeno raspravljanje pred sudom time jer se vještaci nisu izjasnili na sva sporna pitanja konkretnog slučaja, te da vještak dr. Igor Antončić neurolog nije ni saslušan jer je isti u međuvremenu umro,. a prvostupanjski sud je odbio prijedlog za provođenje novog vještačkog nalaza i mišljenja. No. ovaj sud kao drugostupanjski sud ovu povredu na nalazi jer okolnost da prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog 1., 2. i 3. tužitelja za provođenje novog vještačkog nalaza i mišljenja ne znači da su isti onemogućeni u raspravljanju pri tom posebno uzimajući u obzir da je prvostupanjski sud dao dostatne i jasne razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud i kojima se nema ništa bitno za dodati pa se žalitelji a radi nepotrebnog ponavljanja upućuju na obrazloženje prvostupanjskog suda navedenih u točkama 27.-31. Što se tiče bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP žalba paušalno navodi da pobijana odluka nema razloga o odlučnim činjenicama, da postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se navodi u razlozima presude i onoga što je navedeno u sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku, no to ničim nije konkretizirano a ovaj sud kao drugostupanjski sud ne nalazi ni tu bitnu povredu parničnog postupka jer se pobijana odluka može ispitati dati su razlozi o odlučnim činjenicama i nema kontradiktornosti u pobijanoj odluci.

9.1. Ispitujući dalje pobijanu odluku po službenoj dužnosti a u smislu članka 365. stavak 2. ZPP ovaj sud ne nalazi ni neku drugu povredu parničnog postupka navedenih u tom članku.

10. Žalba dalje a polemizirajući sa činjeničnim stanjem pri tome ustrajući u tome da je sad pok. ĆH trebao baš zbog svoje bolesti odmah nakon operacije biti prebačen na odjel intenzivne njege, te da je trebalo kada je bio na odjelu intenzivne njege priključiti ga na strojno disanje, dovodi u pitanje isto. No ti navodi se ne mogu prihvatiti pogotovo imajući u vidu tijek događanja kada je pacijent bio prebačen na odjel intenzivne njege (primao kisik i intravenozno lijek za tahikardiju i infuziju nakon čega se stanje poboljšalo i bio je u verbalnom kontaktu sa medicinskim osobljem te samostalno pio vodu), te dakako što proizlazi iz nalaza i mišljenja liječnika – vještaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci tj. da tijek i rezultati postoperativnog liječenja sa smrtnim ishodom nisu uzrokovani pogreškom liječnika tuženika već je zbog takvog ishoda došlo zbog osnovne sistemske bolesti od koje je bolovao pok. ĆH, a razmjere koje nije bilo moguće utvrditi pred operacijskim pregledom odnosno da je oštećenje srca utvrđeno tek posmrtno od strane patologa mikroskopskom analizom srčanog mišića.

11. Prema tome na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

12. Žalbom se pobija i odluka o troškovima (točka II izreke presude). Ovaj parnični postupak je započeo 22. siječnja 2015. (tada je tužba predana na pošti kao preporučena pošiljka), pa s obzirom na to ne primjenjuje se članak 61. ZID ZPP/19 kojim je mijenjan članak 365. stavak 2. ZPP, a to znači da prvostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

12.1. U vezi odluke o troškovima parničnog postupka povrijeđeno e materijalno pravo kada je odlučeno da 1., 2. i 3. tužitelji dužni solidarno nadoknaditi troškove parničnog postupka umješaču na strani tuženika. To iz razloga jer obični suparničari načelno podmiruju troškove na jednake dijelove (članak 161. stavak 1. ZPP), tako da prilikom odluke kojom se nalaže običnim suparničarima da naknade trošak umješaču tuženika sud vodi računa o pravilu vezanom za obične suparničare a to znači da taj trošak umješača tuženika imaju nadoknaditi svi suparničari na ravne dijelove bez primjene solidarnosti, pa je u tom pravcu, a s obzirom da je visina troška umješača pravilno odmjerena s obzirom na radnju koju je poduzeo te na vrijednost predmeta spora te važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore („Narodne novine“, broj 138/23 – u daljnjem tekstu: Tarifa) i trebalo preinačiti odluku o troškovima te je zbog toga i odlučeno kao u točki Ib)izreke ove odluke.

13. Žalitelji tj. 1., 2 i 3. tužitelji te umješač na strani tuženika su zatražili troškove žalbenog postupka. Ti zahtjevi su odbijeni kao neosnovani i to zahtjev žalitelja jer nisu uspjeli u ovoj parnici ni u žalbenom postupku glede glavne stvari već samo glede dijela sporednog potraživanja-parničnih troškova (članak 35. u vezi sa člankom 166. stavak 2. u vezi sa člankom 154. ZPP), a trošak umješača na strani tuženika za odgovor na žalbu je odbijen jer ta postupovna radnja nije bila potreban za vođenje ove parnice (članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. i člankom 155. ZPP) pa je odlučeno kao u točki II izreke ove odluke.

14. Zbog prije navedenih razloga odlučeno je kao u izreci pod točkom Ia) temeljem članka 368. stavak 1. ZPP.

Dubrovnik, 16. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Verica Perić Aračić