REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-503/2022-8

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranaka 1. TC (rođ. ZC) iz [adresa], 2. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5, IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6. ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 7. ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 13. rujna 2022., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 13.09.2022. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da se od nekretnine koja je predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari oblikuje više katastarskih čestica (parcelacijom) – geometrijska dioba.

1.2. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je on suvlasnik predmetne nekretnine u dijelu (udio 1/5), dok kao protustranke navodi osobe za koje tvrdi da su suvlasništvo nekretnine koja je predmet razvrgnuća stekle nasljeđivanjem iza nekih od osoba koje su u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici: FC i JC.

1.3. Predlagatelj smatra da je moguća geometrijska dioba te predlaže suvlasništvo nekretnine razvrgnuti na navedeni način.

2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

3.1. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu čl.50.st.1. ZVDSP – a, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP).

4. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Također, iz navedenog proizlazi i da se postupak razvrgnuća suvlasništva može voditi samo protiv pravnog subjekta koji je suvlasnik iste nekretnine.

5. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da su protustranke – EC, ČC, GC, IC i ŽC suvlasnici nekretnine u odnosu na koju predlaže razvrgnuće suvlasništva te da su suvlasništvo stekle nasljeđivanjem iza osoba koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici nekretnine – FC iz [adresa] (udio 1/5) i JC iz [adresa] (udio 1/5) te ĆC, koji u zemljišnoj knjizi nije upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine. Međutim, predlagatelj dostavlja rješenje o nasljeđivanja samo u odnosu na FC (list 6. spisa) i ĆC (list 8. spisa).

6. Ovaj sud smatra da izvanknjižni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje su stekle pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način, ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli.

6.1. Stranka koja tvrdi da je suvlasništvo stekla bez upisa u zemljišnu knjigu dužna je dokazati izvanknjižno stjecanje suvlasništva, što prema mišljenju ovog suda ne može biti predmet izvanparničnog već isključivo parničnog postupka. Naime, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su)vlasništva u zemljišnu knjigu, a to iz nekog razloga nisu učinili prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi.

6.2. U slučaju kada bi sud proveo postupak razvrgnuća suvlasništva u odnosu na stranke od kojih su jedna ili više njih izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća i o tome donio odluku kojom razvrgava suvlasništvo, ista po mišljenju ovog suda ne bi bila provediva u zemljišnoj knjizi i za stranke bi predstavljala neostvarivo (golo) pravo. Posljedično, ne bi se mogla ostvariti niti svrha (smisao) navedenog postupka – prestanak (su)vlasništva jer suvlasništvo na nekretnini koja je predmet razvrgnuća ne bi prestalo.

7. S obzirom da dio protustranaka nisu zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

7.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 16. travnja 2025.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju

2. Protustranci 7. – ZC, po punomoćniku

3. U spis