Broj: Ppž-9971/2022

                                                           -1-

                               U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

  P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog B.Š., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 8. rujna 2022. broj: Pp-7062/2022, u sjednici vijeća održanoj 9. studenoga 2023.

          p r e s u d i o   j e

I               Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okrivljenog B.Š. kao osnovane preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, tako da se na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okr. B.Š. odobrava plaćanje izrečene novčane kazne u iznosu od 238,90 EUR (dvjestotridesetosam eura i devedeset centi) / 1.800,00 kuna (tisućuosamsto kuna) u tri jedna mjesečna obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od petnaest dana od dana primitka ove presude, a svaki slijedeći obrok u razmacima od trideset dana, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.

II         U ostalom dijelu, odbija se žalba  okr.  B.Š. kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

III               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik B.Š. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 20 EUR (dvadeset eura) / 150,69 kn[1] (stopedeset kuna i šezdesetdevet lipa), u roku trideset dana od primitka ove presude.

                                                      Obrazloženje

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu okr. B.Š. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranog propisa uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 1.800,00 kuna / 238,90 eura.

1.1.              Istom presudom okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna / 26,54 eura.

2.              Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni.

2.1.              Žalitelj u bitnome navodi da mu je kazna prestroga i da istu ne može platiti odjednom. Predlaže blaže kažnjavanje ili da mu se omogući obročna otplata kazne.

3.              Žalba je djelomično osnovana.

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

5.              Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj sud  je mišljena da je za počinjeni prekršaj izrečena kazna u zakonom propisanim granicama i da s obzirom na težinu djela, stupanj prekršajne odgovornosti i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, nije prestrogo odmjerena. To stoga jer je prvostupanjski sud u dovoljnoj mjeri vrednujući olakotne okolnosti, poznate materijalne i životne prilike okrivljenika te raniju nekažnjavanost, kaznu već izrekao uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, u značajnoj mjeri ispod posebnim zakonom propisane najniže mjere kazne, smatrajući da će se u predmetnom slučaju i ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, odnosno da će se postići svrha specijalne i generalne prevencije. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud, dok žalitelj ne ističe (i ne dokumentira) nikakve nove naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim daljnje ublažavanje kazne.

5.1.              Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis  koji je najblaži za počinitelja. Međutim, ovaj sud nije izmijenio pravnu kvalifikaciju  djela i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer je mišljenja da je kazna pravilno odmjerena uz primjenu instituta ublažavanja, u velikoj mjeri ispod propisane kazne za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a koja i prema novom zakonu predstavlja ublaženu novčanu kaznu. Stoga je stav ovog suda da u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni blažeg propisa, jer novi zakon ne bi doveo do povoljnije kazne za okrivljenika.

5.2.               Međutim uvažavajući navode žalitelja kojima upire na nemogućnost plaćanja izreče novčane kazne odjednom s obzirom na njegove životne prilike, ovaj sud je sukladno odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona odobrio plaćanje novčane kazne u tri jednaka mjesečna obroka, smatrajući da će se na taj način, imajući na visinu izrečene kazne, mjesečna primanja žalitelja te njegove obiteljske prilike, omogućiti lakše plaćanje kazne.

6.              Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka, te imajući na umu poznate materijalne prilike žalitelja. 

7.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

                                                 U Zagrebu 9. studenog 2023.

           Zapisničarka:                                                                              Predsjednica vijeća:

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.