Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-49/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Noemi Butorac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojega zastupa punomoćnik Dragan Jurjević, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojega zastupa punomoćnica Gordana Šimunov, odvjetnica u [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o tužiteljevoj žalbi, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj Psp-89/2022-47 od 12. prosinca 2023., 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se u pobijanom dijelu točki I., II. III. i IV. izreke rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj Psp-89/2022-47 od 12. prosinca 2023.:

a) potvrđuje u točki I. i II. izreke,

b) ukida u točki III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud doslovno je odlučio:

" I. Odbija se glavni tužbeni zahtjev koji glasi:

'Utvrđuje se da je tuženik SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] smetao tužitelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina oznaka dio č. z. 3110/1 i dio č. z. 3111/1 k. o. [katastarska općina], koje u naravi čine put koji je na Skici sudskog očevida izrađene od strane vještaka Frane Vlatkovića od 24.02.2023., koja skica čini sastavni dio ovog Rješenja, označen žutom i plavom bojom te likom i točkama A-B-O-C-G-F-E-H-D-M-A, tako što je točno neutvrđenog dana početkom ožujka 2022. godine pregradio željeznom žičanom ogradom s tri željezna stupa, na skici označeno linijom i točkama H-G, zatim betonskim blokovima posloženim u dva reda, na predmetnoj skici označeno linijom i točkama I-J, zatim dovezao i ostavio na predmetnom putu brod s prikolicom koji je na predmetnoj skici označen likom i crvenim slovom K, te na spoju predmetnog puta s glavnom cestom postavio željezni lanac preko željeznog i betonskog stupa, i to na dijelu koji je na predmetnoj skici prikazano linijom i točkama P-O te mu se nalaže vratiti oduzeti posjed, odnosno uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni betonske blokove, žičanu ogradu s željeznim stupovima, ukloni brod s prikolicom te ukloni željezni lanac te se zabranjuje tuženiku svako daljnje, takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja glede istih nekretnina, pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana.'

II. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

IV. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 497,71 EUR zajedno za zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče počev od dana donošenja odluke pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena, u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu preko dosuđenog kao neosnovan.'"

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11. pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti tužbeni zahtjev ili ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te prihvatiti prijedlog za izdavanje privremene mjere.

3. Tuženik je odgovorio na žalbu i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je pravovremena i dopuštena.

5. Žalba nije osnovana.

6. Tužitelj je postavio glavni i eventualno kumulirani tužbeni zahtjeva. U glavnom zahtjevu tužitelj traži pružanje posjedovne zaštite na djelu čestice zemlje [katastarska čestica] i djelu čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koje u naravi čine put u kojem predmetu je istovremeno s tužbom podnijet i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere kojom se nalaže tuženiku da odmah po primitku rješenja ukloni sve prepreke koje se nalaze na dijelu čestice zemlje [katastarska čestica] i djelu čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te mu se zabranjuje postavljanje bilo kakvih prepreka ili izvođenje bilo kakvih građevinskih radova kojim bi se mijenjalo postojeće stanje ili bi onemogućavao tužitelja u korištenju predmetnog puta, odnosno nalaže se u potpunosti osloboditi prolaz predmetnim putem do tužiteljeve kuće.

6.1. Kao eventualno kumulirani tužbeni zahtjev istakao je zahtjev za zaštitu prava služnosti prolaza i provoza na čestici zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], o kojemu će prvostupanjski sud odlučiti nakon pravomoćnog okončanja postupka o glavnom tužbenom zahtjevu.

7. Ispitujući prvostupanjsku odluku temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao ni bitna povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Prvostupanjski je sud dao jasne i obrazložene razloge za svoju odluku.

8. Ovaj sud u cijelosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda.

8.1. Prvostupanjski je sud na temelju utvrđenih činjenica:

- da dijelovi predmetnih nekretnina prikazani na skici vještaka Frane Vlatkovića od 23. veljače 2023. označeni žutom i plavom bojom, u utvrđenim površinama u naravi predstavljaju put;

- da se navedeni put proteže od javne asfaltne ceste sa sjeverne strane do ulaza u tužiteljevo dvorište sa južne strane;

- da su tuženik i njegova supruga postavili predmete obuhvaćene tužbenim zahtjevom na predmet spora kojima je zapriječen prolaz i provoz prema tužiteljevoj kući;

- da tužitelj koristi predmetni put za pristup kući i dvorištu sa južne strane;

- da je tužitelj koristio predmetni put za pristup kući i dvorištu do dana čina smetanja izvršenog od strane tuženika.

9. Odredbom članka 21. stavka 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda

10. S posjedom prava stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom navedene odredbe, a u svezi s odredbom članka 22. stavak 1. ZV-a (sudska zaštita), sam zakon pruža zaštitu ne samo posjeda stvari nego i posjeda prava (stvarnih služnosti) a samim time prava provoza i prolaza.

11. Na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo zaključivši da se samom činjenicom prolaženja preko tuđeg zemljišta ne stječe posjed zemljišta preko kojeg se prolazi, nego se stječe posjed prava, u ovom slučaju služnosti prolaza i provoza temeljem članka 16 stavka 1. ZV- a.

11.1. Glavnim tužbenim zahtjevom tužitelj traži zaštitu posjeda stvari, koji posjed nema, budući tužitelj ima posjed prava služnosti, zbog čega je pravilno prvostupanjski sud odbio glavni tužbeni zahtjev.

12. Prvostupanjski je sud odbio tužiteljev prijedlog za izdavanje privremene mjere temeljem odredbe članka 442. ZPP-a kao neosnovan, jer tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine zbog čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12 i 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22).

12.1. Iz prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine proizlazi da se privremena mjera odnosi na zaštitu posjeda služnosti te je privremena mjera u pretežitom dijelu konzumirana u postavljenom tužbenom zahtjevu. Samim određivanjem predložene privremene mjere predlagatelj osiguranja u potpunosti bi ostvario svoju tražbinu pa ne bi imao pravni interes za vođenje parničnog postupka. Rješenje o određivanju privremene mjere treba se razlikovati od tužbenog zahtjeva jer se privremena mjerama tražbine osiguravaju , a ne realiziraju se, no takav stav ne vrijedi u svakoj situaciji.

12.2. Kad se privremena mjera određuje radi sprječavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete, onda, izuzetno rješenje o određivanju privremene mjere po svojem djelovanju i posljedicama može biti identično s tužbenim zahtjevom, jer se svrha privremene mjere može samo postići na taj način tj. određivanjem u istom sadržaju kao što je i tužbeni zahtjev, a što ovdje nije slučaj.

13. U ocjeni žalbenog navoda o propustu suda odlučiti o eventualno kumuliranom zahtjevu valja reći da će sud o tom odlučiti nakon pravomoćnosti prvostupanjskog rješenja.

14. Kako odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom ishodu spora, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja i to pod točkom I. a. na temelju odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a, a pod točkom I. b. temeljem odredaba iz članka 380. točke 3. ZPP-a.

Dubrovnik, 16. travnja 2025.

Sutkinja:

Noemi Butorac