Poslovni broj: R1 Ob-23/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Jasni Gažić Ferenčina u pravnoj stvari predlagatelja LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mladenu Smoljanu, odvjetniku iz Zagreba i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 16. travnja 2025.

riješio je

Utvrđuje se da je od srpnja 1993. do 25. listopada 2023. postojala izvanbračna zajednica između predlagatelja LS i pok. MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je prestala smrću MS **.**.2023.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovom sudu dana 27. svibnja 2024. prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice za potrebe ostvarivanja prava na mirovinu. U prijedlogu navodi da je živio u izvanbračnoj zajednici s pok. MS, koja je preminula **.**.2023. Predlaže utvrditi postojanje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. izvanbračne supruge temeljem odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju.

2. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob–14/2024 od 16. prosinca 2024. ukinuto je rješenje ovog suda broj R1 Ob–2083/24 od 22. listopada 2024. kojim je odbijen prijedlog i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Iz obrazloženja odluke proizlazi da potrebno utvrditi činjenično stanje, jer viši sud ima drugačije pravno shvaćanje od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženog u odluci Rev–1639/2018. od 2. veljače 2022. prema kojem shvaćanju HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima radi utvrđenja izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava iz područja mirovinskog osiguranja.

3. Stoga je ovaj sud ponovno razmotrio predmet uvažavajući pravne stavove iznesene u odluci suda višeg stupnja.

4. Prijedlog je dostavljen protustranci koja se u podnesku od 17. veljače 2025. protivila prijedlogu za utvrđenje izvanbračne zajednice te predložila dostavu materijalne dokumentacije.

5. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je u ostavinskom postupku iza pok. MS, javni bilježnik Davor Dukat iz Zagreba dana 13. ožujka 2024. donio rješenje o nasljeđivanju broj O-8211/2023, kojim je kao zakonski nasljednik utvrđen i proglašen predlagatelj LS, izvanbračni suprug ostaviteljice. U tom je postupku utvrđeno da su nasljednici drugog nasljednog reda iza pok. MS: izvabračni suprug LS i sestra KS koja je priznala LS status izvanbračnog supruga. Osim toga, ostaviteljica je u svojoj oporuci koja je proglašena i temeljem koje je imovina raspoređena, LS, svog izvanbračnog supruga, imenovala kao nasljednika. Prema tome, javni bilježnik, koji je sukladno čl. 241. Zakona o nasljeđivanju sudski povjerenik koji provodi radnje i donosi odluke u ostavinskom postupku i, koje su slijedom toga, izjednačene sa sudskim odlukama, utvrdio je postojanje izvanbračne zajednice i sukladno tome donio odluku.

Iz druge dokumentacije vidljivo je da je predlagatelj bio u braku s PS, koji brak je razveden 1971., a MS nije bila nikada u braku. Predlagatelj je na adresi [adresa] bio prijavljen od 1. listopada 2019., a MS od 1998. pa do smrti.

6. Tijekom postupka saslušan je predlagatelj i svjedoci ŠS i ES.

ŠS je izjavila da poznaje predlagatelja od 1987., zajedno su radili u Domu zdravlja Trešnjevka gdje je on bio liječnik, a svjedokinja je bila medicinska sestra. Vrlo su joj dobro poznate njegove obiteljske prilike, predlagatelj je bio razveden, imao je kćer iz tog braka, a od 1992. bio je u vezi s MS koja je isto bila razvedena, ali djece nije imala. Oni su živjeli zajedno prvo u [adresa] pa u Horvatovcu, non-stop su bili zajedno, kao par su dolazili na druženja, rođendane, pokojna MS dolazila je u ambulantu, međusobno su se njegovali u bolesti, to je bila bračna zajednica, a na upis suda zašto se nisu vjenčali, odgovorila je da je to bilo u planu. Oni su zajedno živjeli sve do Katine smrti. Predlagatelj i pokojna MS dogovarali su sve u vezi financija, zajedno su donosili odluke, po onome što je svjedokinja vidjela, to je bio jedan skladan odnos.

Svjedok ES je izjavio da LS dugo poznaje, da su jako dobri prijatelji, on je živio s pokojnom MS jako dugo, prvo su bili u [adresa], a onda na Horvatovcu. MS je bila glazbenica, svirala je u filharmoniji. Zna da nisu bili vjenčani, no nikada ih nije pitao zašto. To je po njemu bila jedna odlična veza, oni su živjeli kao muž i žena. Oni su se kao parovi družili, bili su na dočecima nove godine. Njihova veza je postojala i u trenutku Katine smrti. Oni su se oko svega dogovarali, jako su bili vezani. Troškove Katine sahrane platio je predlagatelj.

Predlagatelj je u svom iskazu naveo da kada su se pokojna MS i on upoznali, oboje su bili razvedeni. Zajedno su živjeli u [adresa] i na Horvatovcu i tamo imali prijavljena prebivališta osim što je on kraće vrijeme bio prijavljen u ulici Medveščak gdje je naslijedio jednu nekretninu. Pokojna MS je bila glazbenica, oni su živjeli kao u braku, a nisu se vjenčali jer je to za njega bila samo formalnost. U ostavinskom postupku je sudjelovala Katina sestra FS koja živi u [adresa], ona je priznala njegov status izvanbračnog supruga kao i oporuku koju je MS sastavila u njegovu korist i gdje je naveden kao izvanbračni suprug. Oni su zajedno živjeli sve do Katine smrti, predlagatelj je organizirao ispraćaj.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagatelj i pok. MS živjeli zajedno u kontinuitetu do njezine smrti bez prekida, kao muž i žena.

8. Sud je prihvatio iskaze predlagatelja i svih svjedoka koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno i uvjerljivo, u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagatelj i pok. MS započeli izvanbračnu zajednicu 1993., da su živjeli u zajedničkom kućanstvu sve do njezine smrti, da su imali zajedničke prijatelje koje su posjećivali i koji bi posjećivali njih, da su imali emocionalnu i financijsku zajednicu. Također je utvrđeno da je predlagatelj kao izvanbračni suprug utvrđen i kao nasljednik iza pok. MS te da tu činjenicu nije osporavala Katina sestra.

9. Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19 i 47/20; dalje: ObZ) u čl. 11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

10. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u čl. 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1. toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

11. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagatelj i pok. MS bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala dugi niz godina pa do smrti pok. MS **.**.2023., da su cijelo vrijeme živjeli u zajedničkom kućanstvu kao bračni drugovi, da je među njima postojala ekonomska i emocionalna zajednica, to je temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci ovog rješenja.

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

13. Ovaj sud smatra važnim za napomenuti da spora u vezi statusa predlagatelja kao izvanbračnog supruga nije bilo u ostavinskom postupku iza pok. MS, a ovaj se postupak morao pokrenuti i voditi isključivo radi udovoljenja zahtjeva kojeg postavlja upravno tijelo (HZMO) prilikom donošenja odluke o priznavanju prava na mirovinu, a što ovaj sud ocjenjuje neekonomičnim i nesvrsishodnim. Uistinu, odredba čl. 22. st. 3. ZMO zahtijeva da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. No, zakonske norme se ne mogu primjenjivati formalistički, već teleološki i u smislu sa ciljem zbog kojeg norme postoje, a to svakako nije multipliciranje sudskih postupaka u kojima se iznova mora dokazivati ista činjenica.

U Zagrebu, 16. travnja 2025.

Sutkinja:

Jasna Gažić Ferenčina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na županijski sud pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. pun. predlagatelja

2. protustranci