REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-90/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice TGĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Branimiru Brečeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvo Čohilj i Partneri d.o.o. Pula protiv 1. ovršenika TG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. ovršenika CG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Martina Marušić Majica, odvjetnica u Zadru, radi odgode ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, od 26. rujna 2024., poslovni broj Ovr-12/2023-32, 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba 1. ovršenika TG iz [adresa] i 2. ovršenika CG iz [adresa], odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Ovr-12/2023-32, od 26. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žale ovršenici iz razloga navedenih u članku 353. stavku 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje ZPP), s prijedlogom da drugostupanjski sud prihvati žalbu i ukine pobijano rješenje.

2.1. U žalbi navode da je ovrha u ovoj pravnoj stvari započela 26. rujna 2024. u 9:00 sati, odnosno prije donošenja rješenja kojim se odbija prijedlog za odgodu ovrhe pa da je početak provođenja ovrhe nezakonit, zatim da prvostupanjsko rješenje ne sadrži razloge zbog kojih se može ispitati budući da sadrži tek paušalno obrazloženje, bez valjanih i dostatnih razloga i da je prvostupanjski sud postupio suprotno odredbi članka 65. stavka 2. Ovršnog zakona, koja propisuje da će sud odluku o prijedlogu za odgodu ovrhe donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o istom očituje, osim ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju drukčije, da prvostupanjski nije obrazložio zašto je postupio suprotno navedenoj zakonskoj odredbi i da je osim pogrešno primijenjenog materijalnog prava, zbog izostanka obrazloženja, počinjena i bitna povreda postupka.

2.2. Osim toga ovršenici navode da pobijana odluka ne sadrži niti obrazloženje o pojedinim bitnim okolnostima koje su iznijeli kao razloge za odgodu ovrhe, a prema kojima se ističe da je ovrha već djelomično provedena, obzirom da je na mjestu nekadašnje cokle izgrađen kameni zid, koji u svojoj biti može predstavljati betonsku coklu, a zid je izgrađen u postupku ovrhe koja se vodila u predmetu Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: Ovr-2140/2014 te da prvostupanjski sud ne navodi ništa o razlozima koji se odnose na sprječavanje nasilja između stranaka, iako takva opasnost realno postoji posebno stoga što je ovrha već djelomično provedena.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud odbija prijedlog za odgodu ovrhe jer ovršenici nisu pokrenuli niti jedan od postupaka iz članka 65. stavka 1. točka 1. do 8. OZ-a, zatim jer parnični postupak na koji se ovršenici pozivaju nije razlog za odgodu ovrhe i jer ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom ovrhe potrebno spriječiti nasilje, slijedom čega nisu ispunjeni kumulativni uvjeti propisani Ovršnim zakonom. U odnosu na podnesenu Ustavnu tužbu prvostupanjski sud ističe da su ovršenici od Ustavnog suda Republike Hrvatske mogli zatražiti odgodu ovrhe.

6. Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, u svezi članka 365. stavka 2. i članka 381. stavka 1. ZPP-a te članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/224; dalje OZ), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju sadržajno ukazuju ovršenici jer je obrazloženje suda prvog stupnja o odlučnim činjenicama dostatno pa se odluka može ispitati. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kad je odbio prijedlog za odgodu ovrhe.

7. Osim toga, neosnovani su i žalbeni navodi ovršenika da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe članka 62. stavka 2. OZ-a koja propisuje da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud je ovlašten donijeti odluku o prijedlogu za odgodu i bez dostave prijedloga ovrhovoditelju. U konkretnoj situaciji prijedlog za ovrhu radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba podnesen je 5. siječnja 2023., dok je provedba ovrhe zakazana za 26. rujan 2024. u 9:00 sati, uz asistenciju policije, sudskog vještaka i od stane ovrhovoditeljice angažirane tvrtke Batur-dijamantno rezanje j.d.o.o., radi izvođenja ovršnih radnji. Zaključak o provedbi ovrhe prvostupanjski sud donio je 5. rujna 2024., a ovršenici su prijedlog za odgodu ovrhe podnijeli 26. rujna 2024. u 8:27 sati, dakle pola sata prije zakazane ovršne radnje na licu mjesta, odnosno na nekretninama stranaka. O prijedlogu za odgodu ovrhe sudski ovršitelj je obaviješten telefonskim putem od službenice ovršne pisarnice u 8:40 minuta, uz uputu prvostupanjskog suca da se ovrha provede i da se radi o opstrukciji ovrhe od strane ovršenika. Pri ovršnoj radnji sudjelovala je ovrhovoditeljica i njezin punomoćnik, koji su stoga imali saznanja o podnesenom prijedlogu za odgodu ovrhe. S obzirom da se ovrhovoditeljica na ročištu nije suglasila s prijedlogom ovršenika za odgodu ovrhe i da je sud na temelju članka 13. OZ-a u ovršnim postupcima dužan postupati hitno te na temelju članka 10. stavka 1. ZPP-a, nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku, sa što manje troškova, kao i onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, a prijedlog za odgodu ovrhe podnesen je neposredno pred samu ovršnu radnju i u vrijeme kada je sudski ovršitelj već došao na lice mjesta, kao i angažirani radnici i sudski vještak koje je platila ovrhovoditeljica, iako su ovršenici imali dvadeset dana da prijedlog za ovrhu podnesu u razumnom roku kako bi sud isti mogao dostaviti ovrhovoditelju i donijeti pravovremenu odluku, prvostupanjska odluka o prijedlogu za odgodu ovrhe donesena nakon ročišta nije nezakonita niti je povrijeđena odredba članka 62. stavka 2. OZ-a jer je ovrhovoditeljica upoznata s prijedlogom za odgodu ovrhe i s prijedlogom nije bila suglasna, već se provedba ovrhe nastavila.

8. Nadalje, suprotno žalbenim navodima, u parničnom predmetu poslovni broj P- 549/2023, koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru, ovrhovoditeljica nije stranka postupka niti su ovršenici učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te da je ovrha potrebna da bi se spriječilo nasilje pa je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da za odgodu ovrhe nije ispunjen niti jedan od taksativno navedenih razloga iz članka 65. stavka 1. OZ-a. Mogućnost da ovršenici u parničnom postupku budu utvrđeni vlasnicima spornog dijela nekretnine pa će u budućem ovršnom postupku tražiti uklanjane betonske cokle i žlijebe za odvodnju oborinskih voda pa da o šteti koja će tada nastati ne treba niti govoriti, nisu razlozi za odgodu ovrhe.

9. Prvostupanjski je sud pravilno zaključio kako okolnosti koje ovršenici ističu kao okolnosti koje bi trebale učiniti vjerojatnim da bi ovršenici provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavljaju okolnosti koje bi tu vjerojatnost dokazivale. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu ovrhe, ovršenici moraju dokazati na jasan i određen način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali moraju učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. Ovršenici se tek uopćeno izjašnjavaju o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a spomenuta vjerojatnost trpljenja štete ne može biti apstraktna nego mora objektivno ukazivati na njen mogući nastanak i okolnost da je odgoda može spriječiti. Eventualni uspjeh u parničnom predmetu, utvrđenjem prava vlasništva ovršenika na spornom dijelu nekretnine, ukoliko bi se i ostvario, nema značaj okolnosti koja bi ukazivala na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete i nasilja koje prijeti.

10. Stoga, protivno žalbi ovršenika, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da ovršenik nije dokazao vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete te nasilja koje prijeti niti su ispunjeni uvjeti propisani točkom 1. do 11., stavka 1., članka 65. OZ-a, koje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene te je pravilno odlučio o prijedlogu za odgodu ovrhe pa je žalba ovršenika odbijena kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno, na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a.

11. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 16. travnja 2025.

Sutkinja

Lidija Klašnja-Petrović