Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2096/2025

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Karmen Novak-Hrgović kao predsjednice vijeća, te Nediljka Bobana i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Prišlin u svojstvu sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika BĆ, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 17. siječnja 2025., poslovni broj: Pp-15066/2024-5, na sjednici vijeća održanoj 16. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj te se ukida pobijana presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik BĆ oslobođen je optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je odlučeno kako troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Sinj, pravodobno je podnijela žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi se navodi kako je prvostupanjski sud sam u tijeku postupka izvršio uvid u isprave priložene spisu te usporedbom potpisa zaključio kako okrivljenik nije osobno zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju pa stoga nije mogao ni dostaviti podatke tko je kritične zgode upravljao njegovim vozilom te oslobodio okrivljenika optužbe jer nema dokaza da bi počinio prekršaj iz izreke presude.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno na što žalbom opravdano ukazuje ovlašteni tužitelj.

5. Prvostupanjski sud u presudi navodi kako okrivljenik ispitan u postupku pred sudom navodi kako nije dobio obavijest o počinjenom prekršaju, to nije njegov potpis na dostavnici, niti potpis njegove majke koja živi s njim te ne zna čiji je potpis na dostavnici.

6. Stoga je prvostupanjski sud pregledom povratnice o uručenju obavijesti utvrdio da potpis nije istovjetan potpisu okrivljenika, a ako okrivljenik nije primio obavijest nije naznačeno niti da ga dostavljač nije pronašao pa da bi ostavio obavijest o tome da će doći drugi puta jer nije zatekao osobu kojoj je pismeno upućeno, a kad je došao drugi puta trebalo bi pored imena osobe ako to nije naslovnik, naznačiti srodstvo s okrivljenikom što nije učinjeno, to znači da obavijest nije uručena osobno i na zakonom propisani način.

7. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi kako se prvostupanjski sud nije trebao upuštati u uspoređivanje potpisa na ispravama priloženim spisu već je to trebala učiniti stručna osoba koja je za to osposobljena, odnosno potpise uputiti na grafološko vještačenje u „ Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić“ u Zagrebu koji bi utvrdili da li potpis sa povratnice odgovora okrivljenikovu potpisu. iz razloga što okrivljenik navedeno nije niti sporio, a uredno pozvan, nije pristupio na raspravu. Prvostupanjski sud se ne može stavljati u ulogu vještaka te uspoređivati potpise i donositi zaključak o istovjetnosti istog kada nema potrebna znanja i vještine za isto. Nadalje, uvidom u dostavnicu u spisu, ovaj sud je utvrdio da je Obavijest uručena okrivljeniku „u vlastite ruke“ prema čemu bi dostava bila uredna.

8. Dakle, provedenim prvostupanjskim postupkom činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, zbog čega je pobijana presuda očigledno preuranjena.

9. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ispitati okrivljenika i kao svjedoka osobu koja je uručila navedenu Obavijest odnosno zaposlenika Hrvatske pošte, te provesti druge dokaze koji su potrebni za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja, pa na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti novu i odgovarajuću odluku.

U Zagrebu, 16. travnja 2025.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Mirna Prišlin, v.r.

Karmen Novak-Hrgović, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljeniku i ovlaštenom tužitelju.