Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-982/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednica vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Tomislava Aralice kao člana vijeća, u pravnoj stvari i tužiteljice AŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Davorinu Tamašu, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-238/2024-23 od 24. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 15. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-238/2024-23 od 24. siječnja 2025. u dijelu pod I i II izreke, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, a odluka o troškovima postupka povodom žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom utvrđuje se da je tužiteljica AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] sa 324 čhv, kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 878 čhv, kč. br. [katastarska čestica]/6D oranica ... sa 2kj 260 čhv, kč. br. [katastarska čestica] pašnjak [adresa] sa 370 čhv, i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, te je Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, dužna trpjeti upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi i posjedovnim knjigama u korist tužiteljice, odmah nakon pravomoćnosti ove presude. Pod II se tuženiku nalaže tužiteljici naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.400,00 EUR, a pod III se odbija kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka u iznosu od 100,00 EUR.

2. Protiv ove odluke žalbu u usvajajućem dijelu izjavljuje tuženik zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 57/11, 25/13, 28/13, 89714-Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje:ZPP) s prijedlogom za preinačavanje pobijane odluke u smislu žalbenih navoda, odnosno ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Sud je posebno cijeneći podatke sadržane u povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Virovitica, ... od 24. travnja 2024., utvrdio kako se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od 1955. godine pa sve do danas, dakle oko sedamdeset godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do 9. mjeseca 2015. godine, dakle ukupno 60 godina, kada je temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području ... od 27. svibnja 2015. i Aneksa o revalorizaciji zakupnine za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od 25. rujna 2023. zaključeni između tuženika, kao zakupodavca, i ŠŽ, kao zakupnika, u posjed uveden zakupnik, u kojem posjedu se isti nalazi sve do danas.

5. Posjed tužiteljice prema utvrđenju suda jest pošten temeljem čl. 18. st. 5. ZVDSP, prema kojoj se posjed smatra poštenim osim ako se ne dokaže suprotno a sud utvrđuje da su se i prednici tužiteljice nalazili u samostalnom posjedu isti nalazili neprekidno najranije od osnutka katastarskog operata 1955. godine te im posjed nitko nikada nije osporavao niti branio, a nije utvrđeno da bi tužiteljica u vrijeme kada stekla posjed predmetnih nekretnina, nakon smrti svoje majke 2022. godine, znala ili imala razloga sumnjati da joj ne pripada pravo na posjed. Tužiteljica je nakon smrti svoje majke na predmetnim nekretninama nastavila vršiti vlasničkopravna ovlaštenja, na način da je predmetne nekretnine davala na korištenje ĐŽ, DŽ i TŽ. Pri tome je rješenjem Općinskog suda u Virovitici ..., br. Z-4914/2023 od 10. srpnja 2023. odbijen prijedlog za ispravak upisa prava vlasništva, između ostalih nekretnina, i na predmetnim nekretninama, ali sud primjenjuje čl. 388. st. 4. ZVDSP jer prema čl. 388. st. 4. ZVDSP su do 1999. već bile ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prednika tužiteljice dosjelošću, jer je od stjecanja posjeda 1955. godine tužiteljica sa prednicima bila u neprekinutom, samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od četrdeset godina, pa nije od značaja da se kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] od 9. mjeseca 2015. godine nalazi u neposrednom posjedu zakupnika ŠŽ temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH.

6. Pri tome pravilno sud prvog stupnja utvrđuje kako je i u presudi ESLJP od 11. lipnja 2009., zahtjev br. 35298/04, izraženo stajalište da se u vrijeme dosjelosti računa i razdoblje dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, iako je odredba čl. 388. st. 4.ZVDSP, jer ima dovoljno osnove u hrvatskom pravu da se zahtjev tužitelja smatra „imovinom“ zaštićenom čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava. Nadalje, u presudi ESLJP Radomilja i drugi protiv Hrvatske, zahtjev broj 37685/10 od 28. lipnja 2016., naglašeno je da je vrijeme kada je podnositelj zahtjeva podnio tužbu bilo nevažno za određivanje može li se njegov zahtjev za proglašavanjem vlasnikom nekretnine dosjelošću okvalificirati kao „imovina” zaštićena čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Umjesto toga, važno je bilo je li mu vlasništvo nad predmetnom nekretninom preneseno prema zakonu u vrijeme kada je čl. 388. st. 4. ZVDSP, u obliku u kojemu je izvorno sročen, još uvijek bio na snazi, što bi značilo jesu li se pretpostavke za stjecanje dosjelošću tada već bile ispunile. U istoj je presudi naglašeno da je odlučno da li je itko drugi osim lokalnih vlasti stekao ikakva prava u pogledu spornog zemljišta i je li itko drugi osim tužitelja potraživao ikakva prava, jer u protivnom bi ukidanjem čl. 388. st. 4. ZVDSP država ostvarila korist od vlastite greške, pri čemu se podrazumijeva da je s gledišta Suda hijerarhija između različitih tijela države nevažna.

7. Stoga utvrđuje sud prvog stupnja da se tužiteljica nalazi u samostalnom, neprekidnom i poštenom posjedu predmetnih kč. br. [katastarska čestica]-D, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od 1955. godine pa sve do danas, dakle 70 godina, dok se u neposrednom samostalnom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv tužiteljica nalazila, računajući vrijeme posjeda njezinih prednika, od osnutka katastarskog operata 1955. godine pa do rujna 2015. godine, dakle 60 godina, cijeneći da je odredbom čl. 159. st. 3. ZVDSP određeno da samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a da prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH, steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja, utvrđeno je da je tužiteljica pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla dosjelošću.

8. U žalbi tuženik međutim navodi kako iz iskaza svjedoka TŽ, DŽ i EŽ sud utvrđuje da je tužiteljica u posjedu predmetnih nekretnina ali da isti svjedoci iskazuju kako je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima odselila iz Republike Hrvatske tijekom 1991. godine, da živi u [adresa], te da povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku (nekada i dva puta godišnje prema iskazu TŽ i dva puta godišnje prema iskazu DŽ), dok prema iskazu same tužiteljice dolazi u Republiku Hrvatsku od dva do četiri puta godišnje dok iz iskaza svjedoka TŽ, DŽ i EŽ proizlazi da tužiteljica nije u neposrednom posjedu navedenih nekretnina, već su iste neuređene, obrasle šikarom i da ih nitko ne koristi pri čemu a iz iskaza svjedoka ĐŽ proizlazi da tužiteljica ne koristi i ne obrađuje niti kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisane u k. o. [katastarska općina], na kojima se nalazi ruševna kuća koju je od 1992. godine koristio pravni prednik DŽ. Dalje, tužiteljica – tvrdi tuženik, prema navedenim dokazima – nije niti u posjedu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je u posjedu iste RŽ i to temeljem ugovora o zakupu sklopljenog sa tuženom koja ga je i uvela u posjed. Stoga tuženik tvrdi kako povremeni dolasci i obilazak predmetnih nekretnina ukazuju da tužiteljica nije u samostalnom posjedu nekretnina na način da je uspostavila faktičnu vlast na stvari i da je svakog drugog od posjedovanja isključila. Tvrdnje svjedoka da predmetne nekretnine drže u posjedu uz suglasnost tužiteljice sračunate su na to da eventualno ukažu da je tužiteljica posredni samostalni posjednik ali da iz iskaza svjedoka TŽ danog u pojedinačnom ispravnom postupku, predmetom kojega su bile nekretnine iz tužbe, koji je naveden u rješenju Z-4914/2023-7 od 10. srpnja 2023., proizlazi da se tužiteljica ne nalazi u posjedu predmetnih nekretnina te sa nijednim od svjedoka koji koriste predmetne nekretnine tužiteljica nije sačinila ugovor o zakupu a kčbr. [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica]/6D, upisane u k. o. [katastarska općina], prema nalazu i mišljenju vještaka Petra Ostroškog, predstavljaju u naravi šikaru obraslu bjelogoričnim raslinjem odnosno samoniklu bjelogoričnu šumu, dok kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja potkućnicu sa ostacima zidova obraslih u šikaru; te je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica koju obrađuje ŠŽ, te da kčbr. [katastarska čestica] i kčbr [katastarska čestica]/6D, upisane u k. o. [katastarska općina] predstavljaju u naravi šikaru obraslu bjelogoričnim raslinjem odnosno samoniklu bjelogoričnu šumu.

9. Tuženik tvrdi kako je time što je tužiteljica odselila 1991. došlo prekida posjeda predmetnih nekretnina, pa navedenu okolnost niti ne uzima u obzir prilikom donošenja Presude. Prema čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), određeno je kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari i to samostalnim posjedom stvari, dok je prema čl. 13. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno da je posjed stečen kada posjednik uspostavi svoju faktičnu vlast na stvari pri čemu je čak kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedu RŽ temeljem ugovora o zakupu. Sud uopće nije utvrdio niti primjenu čl. 19. st 2. ZVDSP, te sud nije utvrdio da li tužiteljica priznaje čiju višu pravnu vlast i ima li posjed kvalitetu faktične isključive vlasti na stvari.

10. Čitanjem zapisnika o provedenim dokazima moguće je utvrditi kako je svjedok ŠŽ izjavio da se nalazi u neposrednom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, koju nekretninu posjeduje po osnovi zakupa sa tadašnjom Agencijom za plaćanje u poljoprivredi a u posjed ove nekretnine od navedene agencije je uveden u 9.mj. 2015., dok je prije njega nekretninu koristio i obrađivao ĐŽ iz [adresa] koji je ovu nekretninu imao u arendi koju je usmeno dogovorio sa majkom tužiteljice još od 1992. ili 1993.g. U kući uz ...- ..., nekada je živio otac tužiteljice. Zemlju iza rijeke ... koristi TŽ iz [adresa] za vlastite potrebe, odnosno za izradu ogrjevnog drva, a radi se o nekretnini koju je ranije koristio i obrađivao otac tužiteljice te pretpostavlja da ju koristi uz odobrenje tužiteljice jer u suprotnom bi tužiteljica vjerojatno već reagirala. Tužiteljica pak u svome iskazu tvrdi kako predmetne nekretnine njena obitelj koristi dugo, a u kući do 1991.g., njena majka se 1992.g. vratila u [adresa] i podnijela je zahtjev za obnovu te kuće, međutim koliko zna posrednik kojeg je moja majka angažirala nešto nije dobro odradio. DŽ je te nekretnine koristio sve do 2017. ili 2018.g, a sadašnjiji posjednik onih nekretnina za koje je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je u naravi kukuruzište je ŠŽ, koji je u posjed ušao uz dopuštenje Republike Hrvatske te ona u Hrvatsku dolazi nekoliko puta godišnje, te nekretnine obilazi i svaki puta dogovara s DŽ, HŽ i ĐŽ kako i šta će se na tim nekretninama raditi dok RH, nikada nije ništa radila na ovim nekretninama ili vršila neke posjedovne čini, niti u vremenu prije niti nakon selidbe niti je išta izvještavala o zakupu RŽ.

11. Svjedok TŽ dalje tvrdi kako tužiteljica ima u vlasništvu nekretnine i to kuću s potkućnicom u [adresa], još jednu potkućnicu neizgrađenu, ukupno 3 livade po 2 kj te šumu i ... površine 1 kj. Ove nekretnine tužiteljica je stekla nasljedstvom od svog oca ČŽ, a njezin otac je te nekretnine stekao od svog oca također nasljeđivanjem. Majka tužiteljice se zove MŽ, koja više nije živa. Ove nekretnine tužiteljica obilazi jer u [adresa] dolazi svake godine, dolazila je i obilazila ove nekretnine u vrijeme dok joj je majka živjela u [adresa] kod EŽ. Spomenutu oranicu i livadu dala je da rade druge osobe, tako zna da je DŽ uz odobrenje tužiteljice obrađivao spomenutu neizgrađenu potkućnicu koja se nalazi ispred kuće tužiteljice, jedno vrijeme je on sam tu istu potkućnicu radio po zamolbi i odobrenju tužiteljice. Što se tiče oranice poznato mu je da je tu nekretninu tužiteljica dala da radi ĐŽ, a što se tiče šume tužiteljica mu je predložila da tu šumu održava, ali mu je to bilo preskupo ali je tamo uz odobrenje tužiteljice ili po njenoj zamolbi uzimao drvo za ogrjev dok tužena nikada nije na toj nekretnini vršila posjedovne čini. Misli da je majka tužiteljice u vezi predmetnih nekretnina sa državom vodila spor, a kuća tužiteljice je u ratu spaljena i u ruševnom je stanju. Oranice i livade tužiteljice u [adresa] su neuređene, obrasle šikarom i te nekretnine nitko ne koristi ali je njega tužiteljica zamolila da ih pripazi i da ih čuva. Osoba po imenu ŠŽ mu je poznata, a on je nekada navodno imao u zakupu navedenu oranicu zvanu ... koja je sada u naravi također livada jer se ne obrađuje no bila je prije tri godine predmet javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta a sada livadu trenutno koristi ĐŽ za ispašu svojih ovaca. Kuću u [adresa] je sagradio otac tužiteljice.

12. Svjedoku DŽ je poznato da tužiteljica u [adresa] ima u vlasništvu kuću s potkućnicom i zemljom. Navedenu kuću sagradili su roditelji tužiteljice a on je prvi susjed. 1991. su odselili u Srbiju, a navedena kuća je sada u ruševnom stanju jer je tijekom rata srušena. Predmetne nekretnine koje tužiteljica ima u [adresa] obrađuje baš on sam osobno na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice a tužiteljica je u [adresa] dolazila dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjeseci, kada je boravila kod svoje rodbine, te od selidbe nitko osim njega te nekretnine nije neposredno koristio pa niti Republika Hrvatska. Kada je tužiteljica dolazila, ona bi obišla svoje nekretnine, a povremeno nešto na njima radila, pa je primjerice krčila te nekretnine, a kada bi došla ostala bi nekada na tjedan dana. RŽ ne može dovesti u nikakvu vezu sa ovim nekretninama dok on obrađuje nekretnine koje se nalaze u samom selu [adresa], i to ono zemljište gdje se nalazi srušena kuća i odmah zemljište u nastavku te kuće, odnosno kuća s potkućnicom. Navedene nekretnine koje obrađuje uz odobrenje tužiteljice nose oznaku kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica na području [adresa] ima i druge nekretnine u vlasništvu, međutim dio tih nekretnina obrađuje ĐŽ.

13. Svjedok EŽ znade s druge strane da tužiteljica u [adresa] ima kuću i zemlju, kuća je u ratu srušena a sada živi u [adresa] i zna doći u A kojom prilikom obilazi ovu srušenu kuću i održava svoje nekretnine, odnosno te nekretnine obilazi. Zna da spomenutu kuću održava DŽ po odobrenju i zamolbi tužiteljice, jedan dio zemlje odražava ĐŽ, a drugi dio TŽ. Navedenu kuću koja je sada srušena zna da je sagradio otac tužiteljice te je majka tužiteljice bila prijavljena kod svjedokinje na adresi u [adresa], tamo je i živjela. Kroz to vrijeme dok je majka tužiteljice živjela kod nje tužiteljica je dolazila k njoj u posjetu, dakle tužiteljica i sada kada dođe u RH odsjeda kod nje, zadnji puta je bila prije nepunih dva mjeseca kada je došla na obljetnicu mature. Oranice i livade tužiteljica kada dođe također obilazi ali ona to neposredno ne obrađuje, međutim te nekretnine obrađuju odnosno koriste DŽ i TŽ na zamolbu i uz odobrenje tužiteljice. Jedan dio zemlje koji tužiteljica ima također koristi i ĐŽ.

14. Konačno, svjedok ĐŽ sam radi jednu oranicu tužiteljice površine manje od 1 jutra, dok jednu drugu oranicu tužiteljice koja je na brdu koristi za ispašu svojih ovaca. Oranicu je obrađivao do 1992. do 2017.g. te je koristio za sadnju kukuruza i žitarica, a od 2017.g tu oranicu sada obrađuje i koristi ŠŽ, koji je u posjed te oranice došao 2017.g. tako što su ga u posjed uvele neke osobe za koje ne zna da li su predstavnici općine ili neke druge osobe. Krajem 1992. ili početkom 1993.g., majka tužiteljice MŽ rekla mu je da tu oranicu može i dalje raditi samo da ne bude šikara, jer je ta nekretnina međašna sa nekretninom njegove majke koju također obrađuje i neposredno koristi a isto se odnosi i na ovu oranicu na brdu koju od 1992.g. Kuća tužiteljice je u ruševnom stanju, a da te dvije potkućnice je koristio od 1992.g. CŽ, a nakon njegove smrti, koji je umro prije 20-tak godina, te nekretnine koristi njegov sin DŽ te je majka tužiteljice dala odobrenje i suglasnost za to. Ne zna da li bi itko ikada branio posjed i korištenje nekretnine koje su oni imali i koje imaju u [adresa].

15. Sama tužiteljica tvrdi kako u vrijeme kada dođe u RH dođe na dan ili dva, ima vremena da očisti oko kuće, odnosno očisti prilaz a druge nekretnine ne stigne čistiti odnosno raditi nešto na njima ali HŽ je znala dati nalog da sječe drva iz šume, koja se nalazi iza rijeke ..., a Vlatku je davala ovo zemljište koje se nalazi u kukuruzištu da koristi. Kada je DŽ naveo da se on nalazi u posjedu predmetnih nekretnina, to se odnosi na neko drugo zemljište, dok se obitelj Š odnosi na roditelje spomenute EŽ, koji su se s njenim ocem podijelili u vezi ove nekretnine koja se inače nalazi iza rijeke .... Za arendu nije zaključila pisane ugovore o zakupu, te nitko nije branio ili osporavao posjed predmetnih nekretnina.

16. Svjedok ŠŽ iskazao je da se nalazi u neposrednom posjedu kč. br. [katastarska čestica] oranica [adresa] sa 1378 čhv, koju nekretninu posjeduje po osnovi ugovora o zakupu kojeg je zaključio po provedenom javnom natječaju 2015. godine s tadašnjom Agencijom za plaćanje u poljoprivredi. U posjed ove nekretnine od navedene Agencije je uveden u 9. mjesecu 2015., a sa neposrednom obradom iste započeo je 2016. godine i od tada pa sve do danas tu nekretninu neposredno posjeduje i obrađuje. Prije njega ovu nekretninu je koristio i obrađivao ĐŽ iz [adresa], koji je ovu nekretninu imao u arendi koju je usmeno dogovorio s majkom tužiteljice još 1992. ili 1993. godine. Nije mu poznato na koji način i po kom osnovu su roditelji tužiteljice ovu nekretninu stekli. Srušene obiteljska kuća nalazi se uz ...-..., s lijeve strane gledano prema ..., u toj kući nekada je živio ČŽ, pretpostavlja da se radi o ocu tužiteljice, koji je u toj kući živio sa svojom obitelji. Nije mu poznato tko je tu kuću sagradio niti kada je sagrađena. Poznato mu je da se iza rijeke ... u pravcu juga nalazi nekretnina koja je u naravi samonikla šuma, a koja je nekada u naravi bila livada, i tu nekretninu zna da sada koristi TŽ iz [adresa] za izradu ogrjevnog drva, radi se o nekretnini koju je ranije koristio otac tužiteljice. Ne može točno reći da li TŽ tu nekretninu koristi bez znanja i odobrenja tužiteljice, pretpostavlja da ju koristi uz njezino odobrenje jer bi u suprotnom tužiteljica vjerojatno već reagirala. Spomenuti ĐŽ mu je rekao da je navedenu kč. br. [katastarska čestica] koristio uz znanje i odobrenje tužiteljice.

17. Konačno, i vještak mjernik naveo je da je na ročištu na licu mjesta od 30. rujna 2024. obišao predmetne nekretnine i izvršio identifikaciju istih te usporedio sa važećim katastarskim planom te utvrdio da se radi o više čestica koje se nalaze u [adresa], a sve su uknjižene kao vlasništvo RH. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je prema PPU Općine ... unutar granica građevinskog područja, a ostale 8 Poslovni broj: P-238/2024-23 nekretnine se nalaze izvan granica građevinskog područja. Kč. br. [katastarska čestica] je površine 1167 m2, kč. br. [katastarska čestica] je površine 3157 m2, kč. br. [katastarska čestica]-D je površine 12443 m2 i kč,br. 1465/3 je površine 1331 m2, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i ... k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske. Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je površine 4956 m2 i upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i ... k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo i posjed Republike Hrvatske, a zakupac je RŽ iz [adresa]. Iz povijesti promjena izdane od Ureda za katastar nekretnina u Slatini od osnivanja katastra bile upisane kao posjed IŽ. Kč. br. [katastarska čestica] se nalazi uz cestu za ..., na južnoj strani, u naravi je potkućnica sa ostatcima zidova bivše kuće, obrasla šikarom. Na nju se nastavlja kč. br. [katastarska čestica] koja je u naravi livada, koja se proteže prema jugu do potoka. Oko 200 metara sjeverno od ceste i potkućnice nalazi se kč. br. [katastarska čestica], koja je u naravi oranica koju obrađuje u zakupu RŽ. Ta čestica se proteže od poljskog puta kojim se do nje dolazi prema istoku, na nju se nastavlja kat. čest. broj [katastarska čestica] koja je na padini prema istoku, u naravi je obrasla bjelogoričnim raslinjem. Južno od potkućnice na oko 900 metara, iza ..., istočno od poljskog puta prema cesti za ..., nalazi se kč. br. [katastarska čestica]-D, koja je u naravi samonikla bjelogorična šuma. Na skici mjerenja crnom bojom ucrtao je stanje digitalnog katastarskog plana i upisao posjednike, a crvenom bojom granice predmetnih čestica.

18. Dakle, iz provedenih dokaza po utvrđenju ovog suda ne može se sa sigurnošću utvrditi činjenica da li tužiteljica nije morala znati da stvar koju posjeduje nije njena budući da tuženiku nije omogućeno dokazati je li tužitelj s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Isto tako, nije utvrđen niti kontinuitet posjeda tužiteljice i njenih prednika na svim predmetnim nekretninama, posebno imajući u vidu činjenicu upisa vlasništva tužene u razdoblju nakon što je tužiteljica već odselila iz RH, a tuženik pravilno u žalbi ističe kako nije utvrđeno temeljem provedenih dokaza je li došlo do prekida posjedovanja odnosno sud nije utvrdio da bi tužiteljica uopće bila posjednik pojedinih nekretnina i iste držala u samostalnom posjedu, pa su tako za neke od nekretnina posjednici zaključili ugovor o zakupu sa tuženom, niti je utvrđeno priznaje li tužiteljica ičiju višu pravnu vlast.

19. Na opisani način, zbog navedenog pogrešnog pravnog stava suda prvog stupnja, niti ovaj sud nije u mogućnosti postupiti u smislu čl. 373.a ZPP i ponovno ocijeniti već izvedene dokaze, te se pobijana odluka ne može ispitati jer je počinjena bitna povreda pravila o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer obrazloženje odluke ne sadrži navedene razloge o odlučnim činjenicama, a ujedno je i činjenično stanje u pogledu navedenih odlučnih okolnosti ostalo nepotpuno utvrđeno, te je temeljem čl. 370. ZPP istu valjalo ukinuti.

20. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja imati u vidu sve okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, pa će potom moći povodom predmetnog zahtjeva tužitelja donijeti pravilnu i zakonitu odluku, a kako je ukinuta pobijana odluka, to je u pogledu troškova postupka povodom žalbe temeljem čl. 166. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 15. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Sabina Dugonjić