REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1255/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i mr. sc. Igora Periše, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupa punomoćnica Zvjezdana Znidarčić Begović, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženice UA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Anita Pezer, odvjetnica iz Slavonskog Broda, radi utvrđenja prava građenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž- 775/2020-2 od 13. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-1011/2019-23 od 17. travnja 2020., u sjednici održanoj 15. travnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji je temeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
Obrazloženje
1. Tužiteljica HA podnijela je prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-775/2020-2 od 13. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P- 1011/2019-23 od 17. travnja 2020.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je tužiteljica naznačili dva pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te je naznačila razlog važnost rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gž-2146/2019-2 od 9. prosinca 2019. Tužiteljica je istaknula i da joj je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, pravo na pravično suđenje.
4.1. U prvom naznačenom pitanju predlagateljica polazi od pogrešne pretpostavke da je stekla pravo građenja na nekretnini predmetnim kupoprodajnim ugovorom dok su sudovi utvrdili da je predmet kupoprodajnog ugovora od 21. travnja 1990. nedovršena obiteljska kuća u [adresa], odnosno da predmet tog ugovora nije osnivanje prava građenja i pravo građenja nije osnovano pravnim poslom stoga su sudovi odbili tužbeni zahtjev, a pitanje u kojem se polazi od pogrešne pretpostavke nije pitanje o kojem bi ovisila odluka u sporu stoga pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.2. U drugom naznačenom pitanju predlagateljica preispituju svrsishodnost preinake tužbenog zahtjeva, odnosno zaključak suda da preinaka tužbe nije svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama. Naime, prvostupanjski sud nije prihvatio preinaku tužbenog zahtjeva, koju odluku je potvrdio drugostupanjski sud. Preispitivanje svrsishodnosti preinake tužbe u ovom stadiju postupka je preispitivanje činjeničnih utvrđenja što nije dopušteno u reviziji. Stoga drugo naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Slijedom iznesenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanje je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP, kao u točki I. izreke.
6. Predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
7. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
8. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
9. Slijedom iznesenog predlagateljica nije učinila vjerojatnim da je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
10. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 15. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
